POSLOVNIK NARODNE SKUPŠTINE

IX. POSTUPCI ZA DONOŠENjE AKATA I DRUGI POSTUPCI

Član 141.

Predlozi zakona i drugih akata Narodnoj skupštini podnose se u pisanom ili elektronskom obliku.

1. Postupak za promenu Ustava

Član 142.

Predlog za promenu Ustava podnosi se u pisanom obliku, s obrazloženjem.

Nadležni odbor utvrđuje da je predlog iz stava 1. ovog člana podnet od strane Ustavom ovlašćenog predlagača i u propisanom obliku.

Član 143.

Narodna skupština razmatra predlog iz člana 142. ovog poslovnika na prvoj narednoj sednici, a najranije 30 dana od dana podnošenja predloga.

Sednici Narodne skupštine, na kojoj se razmatra predlog iz stava 1. ovog člana, prisustvuje podnosilac predloga za promenu Ustava.

Nakon okončanja rasprave, Narodna skupština odlučuje o predlogu za promenu Ustava.

Predlog za promenu Ustava ne može se menjati.

Član 144.

Ako Narodna skupština usvoji predlog iz člana 142. ovog poslovnika, nadležni odbor utvrđuje predlog akta o promeni Ustava, s obrazloženjem, i predlog ustavnog zakona za sprovođenje promene Ustava, većinom glasova od ukupnog broja članova odbora.

Na sednicu nadležnog odbora poziva se podnosilac predloga za promenu Ustava.

Kada su podnosioci predloga za promenu Ustava narodni poslanici ili birači, na sednicu nadležnog odbora poziva se njihov predstavnik.

Ako predstavnik iz stava 3. ovog člana nije određen, na sednicu nadležnog odbora poziva se prvi potpisani narodni poslanik, odnosno birač.

Član 145.

Nadležni odbor podnosi predlog akta o promeni Ustava i predlog ustavnog zakona za sprovođenje promene Ustava predsedniku Narodne skupštine, koji predloge odmah dostavlja narodnim poslanicima.

Uz predloge akata iz stava 1. ovog člana, nadležni odbor podnosi predlog odluke o raspisivanju referenduma, u slučaju kada je Narodna skupština prema Ustavu dužna da akt o promeni Ustava stavi na republički referendum radi potvrđivanja, odnosno ako nadležni odbor oceni da je potrebno da građani potvrde akt o promeni Ustava na referendumu.

Član 146.

Na sednici Narodne skupštine razmatraju se predlog akta o promeni Ustava i predlog ustavnog zakona za sprovođenje promene Ustava.

Nakon okončanja rasprave, Narodna skupština posebno odlučuje o predlogu akta o promeni Ustava i o predlogu ustavnog zakona za sprovođenje promene Ustava.

Član 147.

U slučaju da je Narodna skupština, prema Ustavu, dužna da akt o promeni Ustava stavi na republički referendum radi potvrđivanja, Narodna skupština donosi odluku o raspisivanju referenduma radi potvrđivanja tog akta.

U slučaju da Ustav ne predviđa obavezu potvrđivanja akta o promeni Ustava na republičkom referendumu, Narodna skupština može da donese odluku o raspisivanju referenduma radi potvrđivanja tog akta, na predlog Ustavom ovlašćenog predlagača za promenu Ustava, dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika.

Član 148.

Nakon potvrđivanja akta o promeni Ustava na republičkom referendumu, Narodna skupština donosi odluku o proglašenju akta o promeni Ustava i odluku o proglašenju ustavnog zakona za sprovođenje promene Ustava, narednog dana od dana podnošenja konačnog izveštaja nadležnog organa o sprovedenom referendumu.

Član 149.

Ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno, u pogledu postupka za promenu Ustava, shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona.

2. Postupak za donošenje zakona

Član 150.

Pravo predlaganja zakona i drugih opštih akata imaju svaki narodni poslanik, Vlada, skupština autonomne pokrajine ili najmanje 30.000 birača.

Zaštitnik građana i Narodna banka Srbije imaju pravo predlaganja zakona iz svoje nadležnosti.

Član 151.

Ovlašćeni predlagač zakona podnosi predlog zakona u obliku u kome se zakon donosi, s obrazloženjem.

Obrazloženje sadrži:

1) ustavni, odnosno pravni osnov za donošenje propisa;
2) razloge za donošenje propisa, a u okviru njih posebno: analizu sadašnjeg stanja, probleme koje propis treba da reši, ciljeve koji se propisom postižu, razmatrane mogućnosti da se problem reši i bez donošenja propisa i odgovor na pitanje zašto je donošenje propisa najbolji način za rešavanje problema;
3) objašnjenje osnovnih pravnih instituta i pojedinačnih rešenja;
4) procenu finansijskih sredstava potrebnih za sprovođenje propisa, koja obuhvata i izvore obezbeđenja tih sredstava;
5) opšti interes zbog kojeg se predlaže povratno dejstvo, ako predlog zakona sadrži odredbe s povratnim dejstvom;
6) razloge za donošenje zakona po hitnom postupku, ako je za donošenje zakona predložen hitni postupak;
7) razloge zbog kojih se predlaže da propis stupi na snagu pre osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije”;
8) pregled odredaba važećeg propisa koje se menjaju, odnosno dopunjuju (priprema se tako što se precrtava deo teksta koji se menja, a novi tekst upisuje velikim slovima).

Obrazloženje može da sadrži i analizu efekata propisa, koja sadrži sledeća objašnjenja: na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u propisu, kakve troškove će primena propisa stvoriti građanima i privredi (naročito malim i srednjim preduzećima), da li su pozitivne posledice donošenja propisa takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti, da li se propisom podržava stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija, da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o propisu i koje će se mere tokom primene propisa preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem propisa namerava.

Uz predlog zakona, predlagač dostavlja izjavu da je predlog zakona usklađen s propisima Evropske unije,ili da ne postoji obaveza usklađivanja, ili da zakon nije moguće uskladiti s propisima Evropske unije, i tabelu o usklađenosti predloga zakona s propisima Evropske unije.

Ako je predlagač zakona grupa narodnih poslanika, uz predlog mora biti naznačen predstavnik predlagača. Ako to nije učinjeno, smatra se da je predstavnik predlagača prvi potpisani narodni poslanik.

Član 152.

Predlog zakona koji je upućen Narodnoj skupštini predsednik Narodne skupštine, odmah po prijemu, dostavlja narodnim poslanicima, nadležnom odboru i Vladi, ako ona nije predlagač.

Predlog zakona se dostavlja i Zaštitniku građana, odnosno Narodnoj banci Srbije, ako uređuje materiju iz njihove nadležnosti.

Član 153.

Ako predlog zakona nije pripremljen u skladu s ovim poslovnikom, predsednik Narodne skupštine zatražiće od predlagača da ga uskladi s odredbama ovog poslovnika, pri čemu će precizno navesti u čemu se sastoji ta neusklađenost.

Predlagač zakona može, u roku od 15 dana, da podnese predlog zakona usklađen s odredbama ovog poslovnika ili da, u slučaju neslaganja s mišljenjem predsednika Narodne skupštine, zatraži, pisanim putem, da se Narodna skupština o tom pitanju izjasni. Narodna skupština je dužna da se o tom pitanju izjasni na prvoj narednoj sednici, pre prelaska na dnevni red, bez pretresa. Pre odlučivanja, predlagač zakona ima pravo da obrazloži svoj stav, u vremenu ne dužem od pet minuta.

Ako predlagač zakona ne postupi u skladu s odredbama stava 2. ovog člana, predlog zakona smatra se povučenim.

Član 154.

Predlog zakona, pripremljen u skladu s odredbama ovog poslovnika, može da se uvrsti u dnevni red sednice Narodne skupštine u roku ne kraćem od 15 dana od dana njegovog podnošenja.

Član 155.

Predlog zakona, pre razmatranja na sednici Narodne skupštine, razmatraju nadležni odbor i Vlada, ako nije predlagač zakona.

Nadležni odbor i Vlada, ako nije predlagač zakona, u svom izveštaju, odnosno mišljenju, mogu da predlože Narodnoj skupštini da prihvati ili ne prihvati predlog zakona u načelu.

Ako nadležni odbor i Vlada predlože prihvatanje predloga zakona u načelu, dužni su da navedu da li predlog zakona prihvataju u celini ili sa izmenama, koje predlažu u formi amandmana.

Narodnoj skupštini nadležni odbor i Vlada dostavljaju izveštaj, odnosno mišljenje, po pravilu, u roku ne kraćem od pet dana pre dana početka sednice Narodne skupštine na kojoj se predlog zakona razmatra.

Ako nadležni odbor ne dostavi izveštaj, odnosno Vlada mišljenje o predlogu zakona, predlog zakona će se razmatrati i bez tog izveštaja, odnosno mišljenja.

Član 156.

O predlogu zakona se na sednici nadležnog odbora najpre vodi načelni pretres, a zatim pretres u pojedinostima.

Pretres u pojedinostima obavlja se o članovima predloga zakona na koje su podneti amandmani i o amandmanima kojima se predlaže uvođenje novih odredaba, a u pretresu mogu da učestvuju: članovi odbora, predlagač zakona ili njegov predstavnik, predstavnik Vlade, ako ona nije predlagač, i podnosilac amandmana ili svaki narodni poslanik koji prisustvuje sednici nadležnog odbora, kao i druga pozvana lica.

Nakon završetka pretresa, nadležni odbor podnosi Narodnoj skupštini izveštaj, koji sadrži mišljenje i predloge odbora, kao i izdvojeno mišljenje člana odbora. Odbor određuje izvestioca, koji ima pravo da obrazlaže izveštaj odbora na sednici Narodne skupštine.

Član 157.

Na sednici Narodne skupštine najpre se vodi načelni pretres.

Narodna skupština može da odluči da obavi zajednički načelni pretres o više predloga zakona koji su na dnevnom redu iste sednice, a međusobno su uslovljeni ili su rešenja u njima međusobno povezana, s tim što se odlučivanje o svakom predlogu obavlja posebno.

Po završenom načelnom pretresu, Narodna skupština prelazi na načelni pretres o predlogu zakona, odnosno jedinstveni pretres o predlogu drugog akta iz ostalih tačaka dnevnog reda, a zatim prelazi na pretres u pojedinostima.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, pretres predloga zakona o budžetu Republike Srbije vodi se tako što se po završenom načelnom pretresu odmah prelazi na pretres u pojedinostima.

Od završenog načelnog pretresa, do otvaranja pretresa predloga zakona u pojedinostima, mora da prođe najmanje 24 časa.

U vremenu između završenog načelnog pretresa i otvaranja pretresa predloga zakona u pojedinostima, nadležni odbor može da podnese amandman na predlog zakona.

Narodna skupština može da odluči da se o pojedinim predlozima zakona pretres u pojedinostima vodi odmah po završetku načelnog pretresa.

Član 158.

Pretres u pojedinostima obavlja se o članovima na koje su podneti amandmani i o amandmanima kojima se predlaže unošenje novih odredaba, pri čemu ukupno vreme za pretres u pojedinostima za poslaničke grupe iznosi isto koliko je iznosilo i ukupno vreme za načelni pretres predloga zakona, odnosno za zajednički načelni pretres više predloga zakona za poslaničke grupe.

Ukupno vreme pretresa u pojedinostima za poslaničke grupe raspoređuje se na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova te poslaničke grupe.

Predsednici, odnosno ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa, za ukupni pretres u pojedinostima imaju dodatno vreme od 15 minuta za poslaničku grupu, koje se ne računa u ukupno vreme za pretres u pojedinostima za poslaničke grupe.

Svaki podnosilac amandmana ima pravo da obrazloži svoj amandman, u trajanju do dva minuta, s tim da ukupno trajanje pretresa u pojedinostima po ovom osnovu ne može biti duže od deset časova.

Ako je jedan amandman, zajedno, podnelo više narodnih poslanika, pravo da obrazloži ovaj amandman u ime podnosilaca ima samo jedan od potpisanih narodnih poslanika, i to u trajanju do dva minuta.

Ako više narodnih poslanika iz iste poslaničke grupe podnese amandmane koji su po sadržini istovetni, smatraće se da se radi o jednom istom amandmanu koji je podnelo više narodnih poslanika zajedno i primeniće se odredba iz stava 5. ovog člana.

Predlagač zakona, odnosno ovlašćeni predstavnik predlagača zakona ima pravo da o svakom amandmanu govori do dva minuta, s tim da ukupno trajanje pretresa u pojedinostima po ovom osnovu ne može biti duže od tri časa.

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa, međusobnim dogovorom, određuju najviše tri učesnika u pretresu u pojedinostima, koji imaju pravo da govore svako po jednom, do pet minuta. Ako se ne postigne međusobni dogovor, pravo da govore po jednom, do pet minuta, imaju tri narodna poslanika koja se prva prijave za reč.

Ako je na isti član predloga zakona podneto više amandmana u istovetnom tekstu, o tim amandmanima će se odlučivati kao o jednom amandmanu.

Kada utvrdi da nema više prijavljenih za učešće u pretresu, odnosno po isteku vremena utvrđenog za pretres, predsednik Narodne skupštine zaključuje pretres.

Član 159.

Predlagač zakona ima pravo da povuče predlog zakona iz procedure sve do završetka pretresa predloga zakona na sednici Narodne skupštine.

Narodna skupština, na obrazloženi predlog predlagača zakona, može da odluči da povuče određenu tačku iz dnevnog reda sednice koja je u toku, sve do početka pretresa te tačke na sednici Narodne skupštine, pod uslovom da sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika.

Član 160.

Narodna skupština odlučuje o predlogu zakona u načelu, o amandmanima na predlog zakona i o predlogu zakona u celini u Danu za glasanje.

Ako je predlog zakona prihvaćen u načelu, Narodna skupština odlučuje o amandmanima.

Ako na predlog zakona nisu podneti amandmani, Narodna skupština o tom predlogu zakona odlučuje samo u celini.

Kada predlog zakona sadrži odredbe za koje se predviđa povratno dejstvo, Narodna skupština će posebno odlučiti da li za to dejstvo postoji opšti interes.

Ako je predlogom zakona predviđeno da zakon stupi na snagu ranije od osmog dana od dana objavljivanja, Narodna skupština će posebno odlučiti da li za to postoje naročito opravdani razlozi.

Nakon odlučivanja o amandmanima, Narodna skupština pristupa glasanju o predlogu zakona u celini.

a) Amandman

Član 161.

Amandman je predlog za izmenu i dopunu predloga zakona. Amandman može da podnese Ustavom ovlašćeni predlagač zakona, kao i nadležni odbor Narodne skupštine, u skladu s ovim poslovnikom.

Amandman se podnosi predsedniku Narodne skupštine, u pisanom ili elektronskom obliku, počev od dana prijema predloga zakona u Narodnoj skupštini, a najkasnije tri dana pre dana određenog za održavanje sednice za koju je predloženo razmatranje tog predloga zakona, osim ako se sednica Narodne skupštine sazove u roku kraćem od roka predviđenog ovim poslovnikom, kada je rok za podnošenje amandmana do početka prve načelne rasprave na sednici Narodne skupštine.

Amandman na predlog zakona, koji se razmatra po hitnom postupku, može da se podnese do početka načelnog pretresa tog predloga zakona.

Podnosilac amandmana ne može sam, ili zajedno sa drugim narodnim poslanicima, da podnese više amandmana na isti član predloga zakona.

Član 162.

Amandman sadrži:

- odgovarajući član ovog poslovnika kao pravni osnov za podnošenje amandmana;

- nazivi član predloga zakona na koji se amandman podnosi;

- rešenje koje se predlaže;

- obrazloženje koje sadrži objašnjenje predloženog rešenja i cilj koji se želi postići usvajanjem amandmana i, po potrebi, procenu uticaja predloženog rešenja na budžetska sredstva.

Na pisanje amandmana primenjuju se Jedinstvena metodološka pravila za izradu propisa.

Član 163.

Amandmane, koji su blagovremeno podneti, predsednik Narodne skupštine upućuje predlagaču zakona, narodnim poslanicima, nadležnom odboru i Vladi.

Nadležni odbor će nepotpune i amandmane s uvredljivom sadržinom odbaciti, o čemu će Narodnoj skupštini podneti izveštaj.

Generalni sekretar Narodne skupštine će obavestiti podnosioce neblagovremenih amandmana o tome da nisu podneti u roku predviđenom ovim poslovnikom.

Odbačeni i neblagovremeni amandmani ne mogu biti predmet rasprave i o njima se ne glasa.

Član 164.

Predlagač zakona, odnosno ovlašćeni predstavnik predlagača zakona i nadležni odbor razmatraju amandmane koji su podneti na predlog zakona i predlažu Narodnoj skupštini koje amandmane da prihvati, a koje da odbije.

Ako nije predlagač zakona, Vlada može da dostavi Narodnoj skupštini mišljenje o podnetim amandmanima.

Amandman koji je u skladu s Ustavom i pravnim sistemom, a prihvate ga predlagač zakona i nadležni odbor, postaje sastavni deo predloga zakona i o njemu Narodna skupština posebno ne odlučuje.

Član 165.

U toku glasanja u pojedinostima, amandmane u pisanom obliku mogu da podnose predlagač zakona, nadležni odbor, odnosno Vlada, samo ako je potreba za amandmanom nastala usled prethodnog prihvatanja nekog drugog amandmana.

Ako, zbog usvajanja jednog ili više amandmana, nastane potreba da se izvrši pravno-tehnička redakcija teksta predloga zakona, ili da se usvojeni amandmani usklade međusobno i sa tekstom predloga zakona, Narodna skupština će zastati s odlučivanjem i zatražiti od Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo da izvrši pravno-tehničku redakciju teksta predloga zakona, a od nadležnog odbora da usaglasi usvojene amandmane međusobno i sa tekstom predloga zakona.

U slučaju iz stava 2. ovog člana, nadležni odbor, odnosno Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo podnosi Narodnoj skupštini izveštaj o nastaloj nesaglasnosti s amandmanom, kojim se ta nesaglasnost otklanja.

Član 166.

Narodna skupština u Danu za glasanje, nakon usvajanja predloga zakona u načelu, odlučuje o podnetim amandmanima po redosledu članova predloga zakona.

Ako je podneto više amandmana na isti član predloga zakona, prvo se odlučuje o amandmanu kojim se predlaže brisanje odredbe toga člana, a zatim o amandmanu kojim se predlaže izmena celog člana.

Narodna skupština posebno odlučuje o svakom amandmanu, osim o amandmanu koji je postao sastavni deo predloga zakona.

b) Hitni postupak

Član 167.

Zakon se može doneti po hitnom postupku.

Po hitnom postupku može da se donese zakon kojim se uređuju pitanja i odnosi nastali usled okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posledice po život i zdravlje ljudi, bezbednost zemlje i rad organa i organizacija, kao i radi ispunjenja međunarodnih obaveza i usklađivanja propisa s propisima Evropske unije.

Predlagač zakona je dužan da navede razloge za donošenje zakona po hitnom postupku.

Član 168.

Predlog zakona za čije se donošenje predlaže hitni postupak može da se uvrsti u dnevni red sednice Narodne skupštine ako je podnet najkasnije 24 časa pre određenog početka te sednice.

Predlog zakona kojim se uređuju pitanja iz oblasti odbrane i bezbednosti, za čije se donošenje predlaže hitni postupak, može se staviti na dnevni red sednice Narodne skupštine i ako je podnet na dan održavanja sednice, dva časa pre određenog početka te sednice, a ako je predlagač Vlada, predlog zakona može se staviti na dnevni red i ako je podnet u toku sednice Narodne skupštine, pod uslovom da sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika.

U toku sednice Narodne skupštine, izuzetno se može, po hitnom postupku, na dnevni red sednice staviti i predlog za izbor, imenovanje i razrešenje i prestanak funkcije, predlog za izglasavanje nepoverenja Vladi ili pojedinom njenom članu, na obrazloženi predlog ovlašćenog predlagača, pod uslovom da sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika. Predsednik Narodne skupštine zakazuje Dan za glasanje o predlogu za izglasavanje nepoverenja Vladi ili pojedinom njenom članu, odmah po završetku pretresa te tačke, ne čekajući da se završi pretres ostalih tačaka dnevnog reda.

O svakom predlogu za stavljanje na dnevni red akata po hitnom postupku, Narodna skupština prethodno odlučuje, bez pretresa, prilikom utvrđivanja dnevnog reda, odnosno u toku sednice, odmah po prijemu predloga, pod uslovom da sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika.

Predsednik Narodne skupštine dužan je da predlog zakona za čije se razmatranje predlaže hitni postupak dostavi narodnim poslanicima i Vladi, ako ona nije predlagač zakona, odmah po prijemu.

3. Postupak za potvrđivanje međunarodnih ugovora

Član 169.

Predlog zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora sadrži i tekst međunarodnog ugovora čije se potvrđivanje predlaže, sa prevodom na srpski jezik.

Predlog zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora mora biti obrazložen. Obrazloženje sadrži razloge zbog kojih se predlaže potvrđivanje međunarodnog ugovora, da li se međunarodnim ugovorom stvaraju finansijske obaveze u njegovom izvršavanju, kao i procenu potrebnih finansijskih sredstava za njegovo izvršavanje.

Na tekst međunarodnog ugovora ne može se podneti amandman.

Član 170.

Na postupak za donošenje zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona, s tim što se o predlogu tog zakona vodi jedinstven pretres.

Pod jedinstvenim pretresom podrazumeva se istovremeno vođenje načelnog pretresa i pretresa u pojedinostima predloga zakona.

4. Postupak za donošenje budžeta Republike Srbije i završnog računa

Član 171.

Predlog zakona o budžetu Republike Srbije (u daljem tekstu: predlog budžeta), s obrazloženjem, Narodnoj skupštini podnosi Vlada, u zakonom propisanom roku.

Obrazloženje predloga budžeta sadrži:

- ustavni osnov za donošenje budžeta;

- obrazloženje predloga potrebnih sredstava po korisnicima budžeta (rashodi);

- obrazloženje strukture prihoda republičkog budžeta.

Budžet Republike Srbije za narednu godinu Narodna skupština donosi u roku predviđenom zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.

Član 172.

Pretres predloga budžeta na sednici Narodne skupštine može da počne najranije 15 dana od dana prijema predloga budžeta u Narodnoj skupštini.

Član 173.

Pre pretresa na sednici Narodne skupštine, predlog budžeta mogu da razmatraju odbori Narodne skupštine, u skladu sa svojim delokrugom, koji svoje izveštaje dostavljaju nadležnom odboru.

Izveštaj odbora iz stava 1. ovog člana sadrži mišljenje i predloge, odnosno inicijativu za podnošenje amandmana i ime izvestioca odbora.

Izvestilac odbora ima pravo da obrazlaže izveštaj na početku pretresa predloga budžeta na sednici nadležnog odbora.

Sednici odbora na kojoj se razmatra predlog budžeta prisustvuje nadležni ministar.

Član 174.

Nadležni odbor razmatra predlog budžeta i izveštaje odbora iz člana 173. ovog poslovnika i o tome dostavlja izveštaj Narodnoj skupštini.

Na predlog budžeta, pored ovlašćenih predlagača, amandman može da podnese nadležni odbor.

Izveštaj nadležnog odbora sadrži mišljenje i predloge tog odbora, kratak pregled mišljenja i predloga iz izveštaja drugih odbora i ime izvestioca nadležnog odbora.

Član 175.

O predlogu budžeta vodi se pretres na sednici Narodne skupštine, u načelu i u pojedinostima.

Glasanje o predlogu budžeta u načelu, pojedinostima i u celini obavlja se u Danu za glasanje.

Predsednik Narodne skupštine može da odredi Dan za glasanje o predlogu budžeta u toku sednice Narodne skupštine, ne čekajući da se završi rasprava u načelu i pojedinostima o ostalim tačkama dnevnog reda.

Član 176.

Izmene i dopune budžeta Republike Srbije u toku godine vrše se prema odredbama ovog poslovnika kojima je uređen postupak za donošenje budžeta.

Član 177.

Nadležni odbor razmatra predlog završnog računa budžeta i izveštaj Državne revizorske institucije o obavljenoj reviziji završnog računa budžeta Republike, završnih računa finansijskih planova organizacija obaveznog socijalnog osiguranja i konsolidovanih finansijskih izveštaja Republike, o čemu podnosi izveštaj Narodnoj skupštini, u skladu sa zakonom kojim se uređuje Državna revizorska institucija.

Član 178.

Na postupak za donošenje budžeta shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona, ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno.

5. Postupak za utvrđivanje skupštinskog budžeta

Član 179.

Generalni sekretar priprema predlog skupštinskog budžeta koji podnosi nadležnom odboru.

Predlog skupštinskog budžeta podnosi se s obrazloženjem.

Obrazloženje sadrži:

- pravni osnov za donošenje skupštinskog budžeta;

- obrazloženje predloga potrebnih sredstava za rad Narodne skupštine.

Predlog skupštinskog budžeta priprema se na osnovu uputstva za pripremu budžeta, u skladu sa Memorandumom o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici, koji Narodnoj skupštini dostavlja ministarstvo nadležno za poslove finansija.

Predlog skupštinskog budžeta uključuje rashode i izdatke Narodne skupštine u skladu sa budžetskom klasifikacijom utvrđenom zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.

Generalni sekretar donosi akt kojim se uređuje postupak pripreme predloga skupštinskog budžeta.

Član 180.

Nadležni odbor razmatra predlog skupštinskog budžeta u rokovima koji obezbeđuju utvrđivanje skupštinskog budžeta u skladu sa rokovima utvrđenim zakonom kojim se uređuje budžetski sistem.

Kada utvrdi predlog skupštinskog budžeta, Odbor dostavlja predlog ministarstvu nadležnom za finansije, radi davanja mišljenja.

Član 181.

Nadležni odbor razmatra obrazloženo mišljenje ministarstva nadležnog za finansije na sednici kojoj prisustvuje ministar.

Na sednici nadležnog odbora usaglašavaju se stavovi ministra nadležnog za finansije i članova tog odbora o predlogu skupštinskog budžeta.

Skupštinski budžet je utvrđen kada se o njemu na sednici nadležnog odbora postigne saglasnost.

Ako se na sednici nadležnog odbora ne postigne saglasnost, ministarstvo nadležno za finansije uključuje, bez izmena, predlog skupštinskog budžeta iz člana 180. ovog poslovnika u nacrt budžeta Republike Srbije, a Vlada, bez izmena, u predlog zakona o budžetu Republike Srbije.

Skupštinski budžet, odnosno predlog skupštinskog budžeta iz st. 3. i 4. ovog člana, dostavlja se ministarstvu nadležnom za finansije u roku predviđenom zakonom kojim se uređuje budžetski sistem, radi uključivanja u nacrt, odnosno predlog budžeta Republike Srbije.

6. Postupak za donošenje plana razvoja Republike Srbije i prostornog plana Republike Srbije

a) Postupak za donošenje plana razvoja Republike Srbije

Član 182.

Predlog plana razvoja podnosi Vlada, s obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom.

Pre pretresa na sednici Narodne skupštine, predlog plana razvoja razmatraju odbori Narodne skupštine i svoje izveštaje, sa obrazloženim predlozima, dostavljaju Odboru za privredu, regionalni razvoj, privatizaciju i ekonomske odnose sa inostranstvom.

Nadležni odbor razmatra predlog plana razvoja i izveštaje pojedinih odbora i o tome dostavlja izveštaj Narodnoj skupštini.

b) Postupak za donošenje prostornog plana
Republike Srbije

Član 183.

Predlog prostornog plana podnosi Vlada, sa obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom.

Pre pretresa na sednici Narodne skupštine, predlog prostornog plana razmatraju odbori Narodne skupštine i svoje izveštaje, sa obrazloženim predlozima, dostavljaju Odboru za saobraćaj, infrastrukturu i telekomunikacije.

Nadležni odbor razmatra predlog prostornog plana i izveštaje pojedinih odbora i o tome dostavlja izveštaj Narodnoj skupštini.

Član 184.

Predlog plana razvoja Republike Srbije i predlog prostornog plana Republike Srbije ne mogu se donositi po hitnom postupku.

Član 185.

Na postupak za donošenje plana razvoja Republike Srbije i prostornog plana Republike Srbije shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona, ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno.

7. Postupak za davanje prethodne saglasnosti na statut autonomne pokrajine

Član 186.

Predlog statuta autonomne pokrajine Narodnoj skupštini podnosi skupština autonomne pokrajine.

Skupština autonomne pokrajine, uz predlog statuta, podnosi Narodnoj skupštini predlog odluke o davanju prethodne saglasnosti na predlog statuta autonomne pokrajine.

Predlog statuta autonomne pokrajine i predlog odluke iz stava 2. ovog člana predsednik Narodne skupštine, odmah po prijemu, dostavlja narodnim poslanicima i nadležnom odboru.

Član 187.

Pre pretresa na sednici Narodne skupštine, predloge akata iz člana 186. ovog poslovnika razmatra nadležni odbor i o tome Narodnoj skupštini podnosi izveštaj.

Član 188.

O predlozima akata iz člana 186. ovog poslovnika na sednici Narodne skupštine vodi se jedinstven pretres.

Član 189.

Na postupak za davanje prethodne saglasnosti na statut autonomne pokrajine shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona, ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno.

8. Postupak za donošenje deklaracije, rezolucije, preporuke i strategije

Član 190.

Predlog deklaracije, rezolucije, preporuke i strategije može podneti Ustavom ovlašćeni predlagač zakona.

Predlog akta iz stava 1. ovog člana predsednik Narodne skupštine dostavlja narodnim poslanicima i o njemu se vodi jedinstven pretres.

Član 191.

Na postupak za donošenje deklaracije, rezolucije, preporuke i strategije shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona, ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno.

9. Postupak za donošenje poslovnika i drugih opštih akata

Član 192.

Predlog poslovnika Narodne skupštine, odnosno predlog za izmenu i dopunu Poslovnika, može da podnese narodni poslanik ili nadležni odbor.

Predlog odluke ili zaključka može podneti ovlašćeni predlagač, u skladu s Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom.

O predlogu akata iz st. 1. i 2. ovog člana vodi se jedinstven pretres.

Član 193.

Na postupak za donošenje poslovnika i drugih opštih akata shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona, ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno.

10. Postupak za autentično tumačenje zakona

Član 194.

Predlog za donošenje autentičnog tumačenja zakona može da podnese Ustavom ovlašćeni predlagač zakona.

Ako nadležni odbor oceni da je predlog iz stava 1. ovog člana opravdan, priprema predlog autentičnog tumačenja i dostavlja ga podnosiocu predloga i Narodnoj skupštini, koja o njemu odlučuje.

Ako nadležni odbor oceni da predlog iz stava 1. ovog člana nije opravdan, o tome obaveštava podnosioca predloga i podnosi izveštaj Narodnoj skupštini. U tom slučaju, Narodna skupština odlučuje o predlogu iz stava 1. ovog člana.

Ako Narodna skupština prihvati predlog iz stava 1. ovog člana, zadužiće nadležni odbor da sačini predlog autentičnog tumačenja.

Član 195.

Na postupak za autentično tumačenje shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika o postupku za donošenje zakona, ako ovim poslovnikom nije drukčije određeno.

11. Postupak za donošenje jedinstvenih metodoloških pravila za izradu propisa

Član 196.

Predlog za donošenje jedinstvenih metodoloških pravila za izradu propisa, odnosno predlog za njihovu izmenu i dopunu, može da podnese član nadležnog odbora.

Ako nadležni odbor oceni da je predlog iz stava 1. ovog člana opravdan, pristupa njegovoj izradi i o tome obaveštava podnosioca predloga.

Ako nadležni odbor oceni da predlog iz stava 1. ovog člana nije opravdan, o tome obaveštava podnosioca predloga.

12. Postupak za potvrđivanje i prestanak mandata narodnog poslanika

Član 197.

Postupak za potvrđivanje mandata narodnog poslanika vrši se na prvoj sednici Narodne skupštine i u toku saziva Narodne skupštine, radi popune upražnjenog poslaničkog mesta.

a) Postupak za prestanak mandata narodnog poslanika

Član 198.

O razlozima za prestanak mandata narodnom poslaniku pre isteka vremena na koje je izabran obaveštava se predsednik Narodne skupštine.

Narodni poslanik podnosi ostavku u pisanom obliku predsedniku Narodne skupštine, preko pisarnice Narodne skupštine, koji je odmah dostavlja narodnim poslanicima i nadležnom odboru. Narodni poslanik se poziva na sednicu nadležnog odbora na kojoj se razmatra njegova ostavka.

Nadležni odbor razmatra razloge za prestanak mandata narodnom poslaniku pre isteka vremena na koje je izabrani o tome podnosi izveštaj Narodnoj skupštini, s predlogom da Narodna skupština konstatuje prestanak mandata narodnom poslaniku.

Predsednik Narodne skupštine obaveštava državni organ nadležan za sprovođenje izbora narodnih poslanika o prestanku mandata narodnog poslanika.

b) Postupak za potvrđivanje mandata narodnog poslanika u toku saziva Narodne skupštine

Član 199.

U postupku popune upražnjenog poslaničkog mesta, nadležni odbor razmatra izveštaj državnog organa nadležnog za sprovođenje izbora narodnih poslanika o dodeli mandata novoizabranom narodnom poslaniku i uverenje o izboru za narodnog poslanika, radi utvrđivanja istovetnosti podataka.

Ako nadležni odbor utvrdi da su podaci iz izveštaja državnog organa nadležnog za sprovođenje izbora narodnih poslanika istovetni s podacima iz uverenja o izboru za narodnog poslanika podnosi Narodnoj skupštini izveštaj o tome, sa predlogom da se potvrdi mandat novoizabranom narodnom poslaniku.

Narodna skupština konstatuje potvrđivanje mandata novoizabranom narodnom poslaniku, odmah po prijemu izveštaja iz stava 2 ovog člana.

13. Postupak za izbor i prestanak funkcije

Član 200.

Predlog za izbor sudije Ustavnog suda, predlog kandidata za imenovanje sudije Ustavnog suda i zahtev za prestanak dužnosti sudije Ustavnog suda, predsednik Narodne skupštine dostavlja narodnim poslanicima.

O predlozima, odnosno zahtevu iz stava 1. ovog člana otvara se pretres na sednici Narodne skupštine.

Narodna skupština odlučuje o izboru sudije Ustavnog suda i o izboru kandidata za imenovanje sudije Ustavnog suda, odnosno o prestanku dužnosti sudije Ustavnog suda, tajnim glasanjem, ako ne odluči da glasanje bude javno, i o svojim odlukama obaveštava predsednika Republike, Vrhovni kasacioni sud i Ustavni sud.

Član 201.

Predlog za izbor predsednika Vrhovnog kasacionog suda, predsednika sudova, članova Visokog saveta sudstva, Republičkog javnog tužioca, javnih tužilaca, članova Državnog veća tužilaca, kao i sudija i zamenika javnih tužilaca koji se biraju prvi put, koji sa obrazloženjem podnosi ovlašćeni predlagač, predsednik Narodne skupštine dostavlja narodnim poslanicima.

O predlozima iz stava 1. ovog člana otvara se pretres na sednici nadležnog odbora i na sednici Narodne skupštine.

U toku pretresa na sednici nadležnog odbora i na sednici Narodne skupštine, narodni poslanik može osporiti predlog za izbor pojedinih funkcionera iz stava 1. ovog člana, pri čemu ovo osporavanje mora biti izričito obrazloženo.

O predlogu za izbor svakog od osporenih kandidata, Narodna skupština odlučuje pojedinačno, a o predlogu za izbor kandidata koji nisu osporeni, odlučuje u celini, javnim glasanjem.

Član 202.

O predlogu ovlašćenog predlagača za prestanak dužnosti, odnosno funkcije iz čl. 200. i 201. ovog poslovnika, odlučuje Narodna skupština, u skladu sa zakonom.

Na postupak za prestanak dužnosti, odnosno funkcije, shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika o njihovom izboru.

Član 203.

Predlog za izbor i razrešenje guvernera Narodne banke Srbije, Saveta guvernera Narodne banke Srbije, Zaštitnika građana, Poverenika za informacije od javnog značaja i predsednika, potpredsednika i članova Saveta Državne revizorske institucije i drugih funkcionera određenih zakonom, s obrazloženjem, Narodnoj skupštini podnose ovlašćeni predlagači.

Ako zakonom nije određen ovlašćeni predlagač za izbor funkcionera iz stava 1. ovog člana, koga bira Narodna skupština, predlog će podneti nadležni odbor Narodne skupštine.

Pre izbora funkcionera iz stava 1. ovog člana, koje predlaže nadležni odbor Narodne skupštine, organizuje se razgovor sa kandidatima pred nadležnim odborom Narodne skupštine.

14. Postupak kontrole nad radom Vlade

a) Poslaničko pitanje

Član 204.

Narodni poslanik ima pravo da postavi poslaničko pitanje pojedinom ministru ili Vladi, iz njihove nadležnosti.

Poslaničko pitanje mora biti jasno formulisano.

Poslaničko pitanje upućuje se nadležnom ministru ili Vladi.

Poslaničko pitanje postavlja se u pisanom obliku ili usmeno, s tim da izlaganje poslanika koji postavlja pitanja ne može da traje duže od tri minuta.

Poslaničko pitanje može se postaviti i između dve sednice Narodne skupštine, u pisanom obliku, preko predsednika Narodne skupštine, koji ga dostavlja nadležnom ministru ili Vladi.

Predsednik Narodne skupštine upozoriće narodnog poslanika ako pitanje nije postavljeno u skladu s odredbama ovog poslovnika, odnosno ako nije upućeno nadležnom organu.

Član 205.

Poslanička pitanja postavljaju se Vladi, u prisustvu članova Vlade, svakog poslednjeg četvrtka u mesecu, na sednici koja je u toku, od 16,00 do 19,00 časova, kada se prekida rad po dnevnom redu.

Vlada pisanim putem obaveštava Narodnu skupštinu o tome koji članovi Vlade ne mogu da prisustvuju sednici Narodne skupštine na kojoj se Vladi postavljaju poslanička pitanja, najkasnije tri dana pre dana određenog u stavu 1. ovog člana.

Za vreme vanrednog zasedanja, na sednici Narodne skupštine mogu se postavljati poslanička pitanja i drugog dana u mesecu, ako podnosilac zahteva za vanredno zasedanje to predvidi u svom zahtevu.

Član 206.

Na usmeno postavljeno poslaničko pitanje, Vlada, odnosno ministar, usmeno odmah odgovara. Ako je za davanje odgovora potrebna određena priprema, oni to moraju odmah obrazložiti, a odgovor narodnom poslaniku dostaviti u pisanom obliku, u roku od osam dana od dana kada je pitanje postavljeno.

Pisani odgovor Vlade, odnosno nadležnog ministra, dostavlja se narodnim poslanicima.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, ako je u pripremi odgovora na poslaničko pitanje potrebno utvrditi određene činjenice čije utvrđivanje zahteva duže vreme ili složeniju analizu, rok za davanje odgovora na poslaničko pitanje može se produžiti, ali najviše do 30 dana.

Član 207.

Posle datog odgovora na poslaničko pitanje, narodni poslanik koji je postavio pitanje ima pravo da, u trajanju od najviše tri minuta, komentariše odgovor na svoje pitanje ili da postavi dopunsko pitanje. Po dobijanju odgovora na dopunsko pitanje, narodni poslanik ima pravo da se izjasni o odgovoru, u trajanju od najviše dva minuta.

Član 208.

Ako odgovor na poslaničko pitanje sadrži podatke koji predstavljaju tajnu, ministar, odnosno Vlada, mogu predložiti da se odgovor sasluša bez prisustva javnosti.

b) Poslanička pitanja u vezi s aktuelnom temom

Član 209.

Predsednik Narodne skupštine, na predlog poslaničke grupe, najmanje jedanput u toku meseca određuje dan kada će pojedini ministri u Vladi odgovarati na poslanička pitanja u vezi s nekom aktuelnom temom.

Član 210.

Predlog poslaničke grupe upućuje se predsedniku Narodne skupštine u pisanom obliku i mora da sadrži precizno navođenje aktuelne teme o kojoj će se postavljati pitanja, ime i prezime nadležnog ministra, odnosno funkciju drugog odgovornog lica koje treba da odgovara na pitanja.

Ako predlog ne sadrži sve elemente iz stava 1. ovog člana, predsednik Narodne skupštine zatražiće od predlagača da uredi predlog, pri čemu će navesti u čemu se sastoji neurednost.

Ako predlagač ne uredi predlog u roku od tri dana, neuredan predlog se neće razmatrati. U tom slučaju, predsednik Narodne skupštine nema obavezu da pozove ministra.

Uredan predlog poslaničke grupe predsednik Narodne skupštine odmah dostavlja narodnim poslanicima i nadležnom ministru.

Član 211.

Poslanička grupa dostavlja predlog iz člana 210. ovog poslovnika najkasnije tri dana pre dana određenog za odgovaranje ministra na poslanička pitanja.

Ako je podneto više predloga poslaničkih grupa, predsednik Narodne skupštine određuje redosled tema, prema vremenu pristizanja urednih predloga.

Član 212.

Odgovaranje na poslanička pitanja može trajati najduže 180 minuta, a obavlja se bez obzira na broj prisutnih narodnih poslanika u sali za sednice. Ako u predviđenom vremenu nije odgovoreno na sva poslanička pitanja, predsednik Narodne skupštine može odrediti i drugi dan kada će ministar odgovarati na ta pitanja.

Član 213.

Pravo da postavljaju pitanja nadležnom ministru imaju svi narodni poslanici, i to: pravo da prvi postavi pitanje ima predstavnik predlagača, zatim prijavljeni predsednici, odnosno ovlašćeni predstavnici poslaničkih grupa, počevši od predstavnika brojčano najmanje poslaničke grupe, pa do brojčano najveće poslaničke grupe i narodni poslanici prema prijavama, a do isteka ukupnog vremena za postavljanje pitanja i davanje odgovora. Narodni poslanici podnose predsedniku Narodne skupštine prijave za postavljanje pitanja u pisanom obliku, do početka odgovaranja ministra na postavljena pitanja, a usmeno, u toku trajanja odgovaranja. Jedan poslanik može da postavi najviše tri pitanja.

Član 214.

Vreme u okviru koga narodni poslanik usmeno postavlja pitanje iznosi najduže tri minuta.

Nadležni ministar se obraća Narodnoj skupštini najduže pet minuta kako bi odgovorio na pitanje.

Posle odgovora nadležnog ministra, narodni poslanik koji je postavio pitanje može da postavi još najviše dva potpitanja, u ukupnom trajanju do dva minuta.

Nadležni ministar daje odgovor u ukupnom trajanju do pet minuta.

Nakon toga, pravo na postavljanje pitanja imaju i drugi narodni poslanici, prema redosledu prijava, na način određen u st. 1. i 3. ovog člana.

Član 215.

U danima kada ministri odgovaraju na poslanička pitanja obezbeđuje se direktan televizijski prenos.

Član 216.

U toku trajanja postavljanja pitanja i davanja odgovora, shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika, s tim što nisu dozvoljene replike i ukazivanja na povredu ovog poslovnika (čl. 103. i 104. Poslovnika).

v) Nepoverenje Vladi ili članu Vlade

Član 217.

Najmanje 60 narodnih poslanika može podneti predlog da se glasa o nepoverenju Vladi ili pojedinom njenom članu.

Predlog se podnosi predsedniku Narodne skupštine u pisanom obliku.

U predlogu mora biti naveden razlog zbog koga se predlaže glasanje o nepoverenju.

U predlogu mora biti naznačen predstavnik predlagača. Ako to nije učinjeno, smatra se da je predstavnik predlagača prvi potpisani narodni poslanik.

Predsednik Narodne skupštine ovaj predlog odmah dostavlja predsedniku Vlade, odnosno njenom članu i narodnim poslanicima.

Član 218.

Narodna skupština razmatra predlog za glasanje o nepoverenju Vladi ili pojedinom članu Vlade na prvoj narednoj sednici, a najranije pet dana od dana podnošenja predloga.

Na početku sednice, predstavnik predlagača ima pravo da obrazloži predlog iz stava 1. ovog člana, a predsednik Vlade, odnosno njen član, ima pravo da da odgovor.

Na raspravu o pitanju nepoverenja Vladi ili pojedinom njenom članu primenjuju se odredbe ovog poslovnika koje se odnose na trajanje načelne rasprave prilikom razmatranja predloga zakona.

Odmah po završetku rasprave o nepoverenju Vladi, ili pojedinom njenom članu, pristupa se glasanju o predlogu.

Ako Vladi ili članu Vlade ne bude izglasano nepoverenje, potpisnici predloga ne mogu podneti novi predlog za glasanje o nepoverenju pre isteka roka od 180 dana od dana glasanja o nepoverenju.

Član 219.

Kad Narodna skupština izglasa nepoverenje Vladi, predsednik Narodne skupštine o tome odmah obaveštava predsednika Republike.

Kad Narodna skupština izglasa nepoverenje članu Vlade, predsednik Narodne skupštine o tome odmah obaveštava predsednika Vlade.

g) Interpelacija u vezi s radom Vlade

Član 220.

Najmanje 50 narodnih poslanika može da podnese interpelaciju u vezi s radom Vlade ili pojedinog člana Vlade.

Član 221.

Interpelacija se podnosi predsedniku Narodne skupštine u pisanom obliku.

Interpelacija mora da sadrži jasno i sažeto formulisano pitanje koje treba da se razmotri, obrazloženje na najviše dve strane, ime ovlašćenog predstavnika podnosioca interpelacije, kao i potpise svih narodnih poslanika koji su je podneli.

Član 222.

Tekst interpelacije mora da bude usklađen s odredbama ovog poslovnika.

Predsednik Narodne skupštine interpelaciju odmah dostavlja nadležnom odboru radi utvrđivanja usklađenosti interpelacije sa odredbama ovog poslovnika.

Ako tekst interpelacije nije podnet u skladu s odredbama ovog poslovnika, ili sadrži uvredljive ili druge izraze nedostojne Narodne skupštine i narodnih poslanika, nadležni odbor zatražiće od podnosioca interpelacije da je uskladi sa odredbama ovog poslovnika, u roku od 15 dana.

Ako podnosilac interpelacije u roku iz stava 3. ovog člana ne uskladi tekst interpelacije s datim primedbama, smatraće se da je interpelacija povučena.

Po dobijenom izveštaju nadležnog odbora, predsednik Narodne skupštine interpelaciju dostavlja narodnim poslanicima i predsedniku Vlade.

Član 223.

Vlada ili član Vlade dostavlja predsedniku Narodne skupštine svoj odgovor na interpelaciju najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema interpelacije.

Predsednik Narodne skupštine odgovor Vlade ili člana Vlade na interpelaciju odmah dostavlja narodnim poslanicima.

Član 224.

Odgovor na interpelaciju Vlade ili člana Vlade stavlja se na dnevni red prve naredne sednice Narodne skupštine, koja se mora održati najkasnije 15 dana od dana dostavljanja odgovora Vlade ili člana Vlade povodom interpelacije.

Predsednik Narodne skupštine može da predloži da se odgovor na interpelaciju stavi na dnevni red sednice Narodne skupštine koja jeu toku, kao poslednja tačka, o čemu Narodna skupština odlučuje bez pretresa.

Narodna skupština može da odluči da se odgovor na interpelaciju razmatra na posebnoj sednici Narodne skupštine.

Član 225.

Predstavnik podnosioca interpelacije ima pravo da na sednici Narodne skupštine obrazloži interpelaciju.

Predsednik Vlade, odnosno član Vlade na koga se interpelacija odnosi, može na sednici Narodne skupštine da obrazloži odgovor na interpelaciju.

Na rad sednice Narodne skupštine, na kojoj se razmatra odgovor na interpelaciju, shodno se primenjuju odredbe ovog poslovnika koje se odnose na pretes predloga zakona.

Član 226.

Ako Narodna skupština glasanjem prihvati odgovor na interpelaciju, nastavlja da radi po usvojenom dnevnom redu.

Ako Narodna skupština glasanjem ne prihvati odgovor na interpelaciju, postupiće se glasanju o nepoverenju Vladi ili članu Vlade, ako predhodno, po neprihvatanju odgovora na interpelaciju, predsednik Vlade, odnosno član Vlade ne podnese ostavku.

Član 227.

Pretres povodom odgovora na interpelaciju mora da se završi na sednici na kojoj je započet.

Podneta interpelacija može da se povuče do glasanja o odgovoru na interpelaciju.

O pitanju koje je bilo predmet interpelacije ne može se ponovo raspravljati pre isteka roka od 90 dana od dana glasanja.

d) Izveštavanje Narodne skupštine o radu Vlade

Član 228.

Vlada izveštava Narodnu skupštinu o svom radu, a naročito o vođenju politike, o izvršavanju zakona i drugih opštih akata, o ostvarivanju plana razvoja i prostornog plana i o izvršavanju budžeta Republike.

Vlada podnosi izveštaj Narodnoj skupštini kad to Narodna skupština zatraži, ili po sopstvenoj inicijativi, a najmanje jedanput godišnje.

Narodna skupština može, na predlog pojedinog odbora, bez pretresa, zaključiti da od Vlade zatraži izveštaj o radu Vlade, odnosno izveštaj kojim će Vlada obavestiti Narodnu skupštinu o pitanjima vođenja politike, izvršavanja zakona i drugih opštih akata u određenoj oblasti.

Izveštaj Vlade predsednik Narodne skupštine, odmah po prijemu, dostavlja narodnim poslanicima, radi upoznavanja.

Narodna skupština može da odluči, na predlog odbora koji je razmotrio izveštaj Vlade, da se razmatranje izveštaja obavi i na sednici Narodne skupštine.

đ) Informisanje odbora o radu ministarstva

Član 229.

Ministar informiše nadležni odbor Narodne skupštine o radu ministarstva jednom u tri meseca.

Na sednici odbora, pitanja ministru o podnetoj informaciji mogu da postavljaju članovi nadležnog odbora i ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe koja nema člana u tom odboru.

Ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe iz stava 2. ovog člana može da postavi pitanje ministru tek pošto budu iscrpena pitanja članova nadležnog odbora.

O zaključcima odbora povodom podnete informacije, odbor podnosi izveštaj Narodnoj skupštini.

15. Postupak kontrole nad radom službi bezbednosti

Član 230.

Narodna skupština obavlja nadzor nad radom službi bezbednosti neposredno i preko nadležnog odbora.

Narodna skupština vrši nadzor iz stava 1. ovog člana razmatranjem godišnjeg izveštaja nadležnog odbora o izvršenom nadzoru nad radom službi bezbednosti.

Član 231.

Izveštaj o izvršenom nadzoru nad radom službi bezbednosti za prethodnu godinu, sa zaključcima i eventualnim predlogom mera, nadležni odbor podnosi Narodnoj skupštini do kraja marta tekuće godine.

Član 232.

Sednice nadležnog odbora mogu biti zatvorene za javnost.

Odluku o obaveštavanju javnosti s ove sednice donosi nadležni odbor.

Član 233.

Sednici nadležnog odbora koja je zatvorena za javnost, mogu prisustvovati članovi odbora, odnosno njihovi zamenici, koji su potpisali izjavu o obavezi čuvanja tajne posle izbora za člana Odbora, odnosno zamenika člana Odbora.

Sednici nadležnog odbora mogu prisustvovati sekretar odbora i zaposleni u Službi Narodne skupštine koje odredi generalni sekretar Narodne skupštine, koji su potpisali izjavu o obavezi čuvanja tajne.

Obrazac izjave o obavezi čuvanja tajne propisuje generalni sekretar Narodne skupštine.

16. Postupak za razrešenje predsednika Republike

Član 234.

Najmanje trećina narodnih poslanika može predsedniku Narodne skupštine podneti predlog da se na dnevni red sednice Narodne skupštine stavi pitanje pokretanja postupka za razrešenje predsednika Republike, uz pisano obrazloženje zbog čega smatraju da je predsednik Republike povredio Ustav.

Predsednik Narodne skupštine ovaj predlog dostavlja narodnim poslanicima i predsedniku Republike.

O predlogu iz stava 1. ovog člana odlučuje se na sednici Narodne skupštine, najranije 15, a najkasnije 60 dana od dana njegovog podnošenja.

Na sednicu Narodne skupštine na kojoj se razmatra predlog iz stava 1. ovog člana poziva se i predsednik Republike, koji ima pravo učešća u pretresu.

Nadležni odbor razmatra razloge za pokretanje postupka za razrešenje predsednika Republike, navedene u obrazloženju predloga iz stava 1. ovog člana i o tome podnosi izveštaj Narodnoj skupštini.

Narodna skupština, posle pretresa, odlučuje o predlogu iz stava 1. ovog člana, većinom glasova svih narodnih poslanika.

Odluku Narodne skupštine kojom se usvaja predlog iz stava 1. ovog člana, predsednik Narodne skupštine, zajedno sa predlogom za pokretanje postupka za razrešenje predsednika Republike, odmah dostavlja Ustavnom sudu.

Član 235.

Kada predsednik Narodne skupštine primi odluku Ustavnog suda da je predsednik Republike povredio Ustav, odmah je dostavlja narodnim poslanicima i saziva sednicu Narodne skupštine, radi odlučivanja o razrešenju predsednika Republike, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

Pre pristupanja glasanju o razrešenju predsednika Republike, Narodna skupština odlučuje da li će se glasati tajno ili javno. Ako Narodna skupština odluči da se glasa javno, glasa se prozivkom.

O razrešenju predsednika Republike, Narodna skupština odlučuje bez pretresa.

Predsednik Republike je razrešen ako je za razrešenje glasalo najmanje dve trećine narodnih poslanika.

Član 236.

Kada predsednik Narodne skupštine primi odluku Ustavnog suda da predsednik Republike nije povredio Ustav, odmah je dostavlja narodnim poslanicima i predsedniku Republike.

17. Postupak za vršenje nadzora nad radom državnih organa, organizacija i tela

Član 237.

Predsednik Narodne skupštine dostavlja izveštaje koje su državni organi, organizacije i tela, u skladu sa zakonom, podneli Narodnoj skupštini, narodnim poslanicima i nadležnom odboru.

Nadležni odbor razmatra izveštaj iz stava 1. ovog člana u roku od 30 dana od dana podnošenja Narodnoj skupštini.

Na sednicu nadležnog odbora poziva se predstavnik državnog organa, organizacije, odnosno tela čiji se izveštaj razmatra.

Nakon razmatranja izveštaja iz stava 1, nadležni odbor podnosi izveštaj Narodnoj skupštini, s predlogom zaključka, odnosno preporuke.

U predlogu akta iz stava 4. ovog člana, ako zakonom nije drukčije uređeno, nadležni odbor može da predloži Narodnoj skupštini da:

- prihvati izveštaj državnog organa, organizacije, odnosno tela, kada smatra da je izveštaj u formalnom i suštinskom smislu celovitida je državni organ, organizacija, odnosno telo postupao u skladu sa zakonom,

- obaveže Vladu i druge državne organe na preduzimanje odgovarajućih mera i aktivnosti iz njihove nadležnosti,

- zatraži dopunu izveštaja državnog organa, organizacije, odnosno tela,

- preduzme odgovarajuće druge mere u skladu sa zakonom.Izveštaj koji, u skladu sa zakonom.

Član 238.

Izveštaj koji, u skladu sa zakonom, Narodnoj skupštini podnosi nezavisni državni organ koji štiti prava građana i kontroliše rad organa državne uprave, organa nadležnog za pravnu zaštitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije, kao i drugih organa i organizacija, preduzeća i ustanova kojima su poverena javna ovlašćenja; obezbeđuje pravo na dostupnost informacija od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti; štiti ravnopravnost građana; obavlja reviziju javnih sredstava, kao i državni organ za borbu protiv korupcije, razmatra nadležni odbor.

Nakon razmatranja izveštaja iz stava 1. ovog člana, nadležni odbor podnosi izveštaj Narodnoj skupštini, s predlogom zaključka, odnosno preporuke sa merama za unapređenje stanja u tim oblastima.

U radu na sednici nadležnog odbora i sednici Narodne skupštine, učestvuje predstavnik nezavisnog državnog organa čiji se izveštaj razmatra.

Narodna skupština razmatra izveštaj nezavisnog državnog organa i izveštaj nadležnog odbora, s predlogom zaključka, odnosno preporuke.

Narodna skupština, po zaključenju rasprave, odlučuje o predlogu zaključka, odnosno preporuke sa merama za unapređenje stanja u tim oblastima, većinom glasova narodnih poslanika na sednici na kojoj je prisutna većina narodnih poslanika.

Član 239.

Narodna skupština razmatra izveštaje iz člana 237. st. 1. i 4. ovog poslovnika i predlog zaključka, odnosno preporuke nadležnog odbora, na prvoj narednoj sednici.

Na sednicu Narodne skupštine poziva se predstavnik državnog organa, organizacije, odnosno tela čiji se izveštaj razmatra.

Narodna skupština, po zaključenju rasprave, donosi zaključak, odnosno preporuku, većinom glasova narodnih poslanika na sednici na kojoj je prisutna većina narodnih poslanika.

Član 240.

Kada državni organ, organizacija, odnosno telo ne podnese izveštaj Narodnoj skupštini u roku predviđenom zakonom, odnosno na zahtev nadležnog odbora, nadležni odbor o tome obaveštava Narodnu skupštinu, radi preduzimanja mera iz njene nadležnosti, u cilju utvrđivanja odgovornosti funkcionera tog državnog organa, organizacije ili tela.

Nadležni odbor može da utvrdi da funkcioner državnog organa, organizacije, odnosno tela koga bira Narodna skupština ne vrši funkciju u skladu sa zakonom i o tome obaveštava Narodnu skupštinu, u cilju preduzimanja mera utvrđenih zakonom.

Član 241.

Za izvršavanje poslova iz svog delokruga, nadležni odbor može od državnog organa, organizacije, odnosno tela čiji rad nadzire Narodna skupština, tražiti informacije i podatke iz njihove nadležnosti.

18. Postupak davanja odgovora po zahtevu Ustavnog suda

Član 242.

Predlog ovlašćenog predlagača i rešenje o pokretanju postupka za ocenu ustavnosti zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugog opšteg akta koji je donela Narodna skupština, predsednik Narodne skupštine dostavlja nadležnom odboru.

Predlog ovlašćenog predlagača i rešenje o pokretanju postupka za ocenu ustavnosti zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugog opšteg akta koji je donela Narodna skupština, predsednik Narodne skupštine može da dostavi Vladi radi davanja mišljenja.

Nadležni odbor razmatra predlog ovlašćenog predlagača i rešenje o pokretanju postupka za ocenu ustavnosti zakona, odnosno ustavnosti i zakonitosti drugog opšteg akta.

Ako nadležni odbor smatra da predlog ovlašćenog predlagača ne treba prihvatiti, zbog toga što je, po mišljenju odbora, akt čija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, u skladu s Ustavom, odnosno zakonom, obavestiće Ustavni sud o svom stavu i o razlozima za neprihvatanje predloga.

Ako nadležni odbor utvrdi da ima osnova za preispitivanje rešenja u zakonu čija se ustavnost osporava, predložiće Narodnoj skupštini da razmotri predlog za ocenu ustavnosti tog zakona, sa predlogom zaključka da Vlada ili nadležno ministarstvo pripremi predlog za izmenu ili dopunu tog zakona.

Narodna skupština može da zatraži od Ustavnog suda da zastane sa postupkom, do određenog roka, radi izmene ili dopune osporenog zakona.

19. Postupak odlučivanja o ratu i miru i o proglašenju ratnog i vanrednog stanja

Član 243.

Odredbe ovog poslovnika primenjuju se u radu Narodne skupštine u slučaju ratnog ili vanrednog stanja, ako ovim poslovnikom i drugim opštim aktima Narodne skupštine nije drukčije određeno.

Član 244.

Predsednik Narodne skupštine, u slučaju ratnog ili vanrednog stanja:

- određuje vreme i mesto održavanja sednice Narodne skupštine,

- odlučuje o načinu i rokovima dostavljanja materijala za tu sednicu,

- može, po potrebi, da odredi poseban način vođenja, izdavanja i čuvanja stenografskih beležaka i zapisnika sa sednice Narodne skupštine i njenih odbora,

- može da odredi da se predlozi zakona i drugi opšti akti i drugi materijali ne stavljaju na raspolaganje sredstvima javnog informisanja, dok Narodna skupština drukčije ne odluči,

- obaveštava predsednika Republike i predsednika Vlade da Narodna skupština nije u mogućnosti da se sastane,

- odlučuje o načinu rada i izvršavanja zadataka Službe Narodne skupštine.

Član 245.

Narodni poslanik je dužan da, u slučajevima ratnog ili vanrednog stanja, izveštava generalnog sekretara Narodne skupštine o svakoj promeni prebivališta ili boravišta.

Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31