Saradnja Narodne skupštine sa Evropskim parlamentom

Delegacija Evropskog parlamenta za saradnju sa Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom formirana je davne 1981. godine. Nakon političkih promena u regionu, prvobitna delegacija je postala Delegacija Evropskog parlamenta za saradnju sa republikama bivše Jugoslavije, a od 1994. godine nosi naziv Delegacija Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu.

Susreti predstavnika Narodne skupštine Republike Srbije (članovi Odbora za evropske integracije) i Delegacije Evropskog parlamenta formalizovani su 2004. godine ustanovljavanjem redovnih godišnjih sastanaka interparlamentarnog dijaloga. Od 2006. godine ovaj vid saradnje Narodne skupštine sa Evropskim parlamentom se odvijao kroz godišnje interparlamentarne sastanke, koji su se naizmenično održavali u Beogradu i Briselu/Strazburu. Između novembra 2006. i marta 2013. godine, održano je sedam sastanaka. Između novembra 2006. i marta 2013. godine, održano je sedam sastanaka: Prvi interparlamentarni sastanak održan je u Briselu, 21-22. novembra 2006. godine; Drugi interparlamentarni sastanak održan je u Beogradu, 24-26. novembra 2008. godine; Treći interparlamentarni sastanak održan je u Strazburu, 16-17. decembra 2009. godine; Četvrti interparlamentarni sastanak održan je u Beogradu, 4-5. oktobra 2010. godine; Peti interparlamentarni sastanak održan je u Briselu, 18-19. aprila 2011. godine; Šesti interparlamentarni sastanak održan je u Beogradu 27. i 28. septembra 2012. godine i Sedmi interparlamentarni sastanak održan je u Briselu, 18. i 19. marta 2013. godine. Po završetku interparlamentarnog sastanka, predsedavajući delegacija usvajali su Zajedničku izjavu.

Saradnja Narodne skupštine Republike Srbije sa Evropskim parlamentom podignuta je na viši institucionalni nivo uspostavljanjem Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija – Srbija (POSP) 2013. godine, kada je stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane, i Republike Srbije, sa druge strane.

Prema članu 12. SSP-a, politički dijalog na parlamentarnom nivou se odvija u okviru Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje koji čine poslanici Narodne skupštine i poslanici Evropskog parlamenta. Ovaj zajednički odbor Narodne skupštine i Evropskog parlamenta sastoji se od podjednakog broja članova Narodne skupštine i Evropskog parlamenta, i sastaje se najmanje dva puta godišnje. Na kraju svakog sastanka i rasprave o pitanjima sa dnevnog reda, usvaja se Deklaracija i preporuke koje se upućuju Savetu za stabilizaciju i pridruživanje, kao i zvaničnim institucijama Republike Srbije i Evropske unije.

Pored godišnjeg Izveštaja o napretku Srbije koji usvaja Evropska komisija, Evropski parlament usvaja izveštaj u formi rezolucije, čiji tekst predlaže izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju. Rezolucije Evropskog parlamenta nemaju obavezujući karakter, ali služe kao važne političke smernice zemljama koje se nalaze u procesu evropskih integracija kao i zemljama članicama EU. Praksa je da izvestilac Evropskog parlamenta bar jedanput godišnje poseti Republiku Srbiju u cilju pripreme Rezolucije Evropskog parlamenta.

© European Parliament

Saradnja sa Evropskim parlamentom odvija se i kroz neformalnu grupu „Prijatelji Srbije“, koja je osnovana u septembru 2010. godine, koja je tada okupljala više od 50 članova EP. Predsednik je bio Viktor Boštinaru (Rumunija, SD). U sadašnjem sazivu Evropskog parlamenta, 2014-2019. godina, u maju 2016. godine, ponovo je oformljena neformalna grupa Prijatelji Srbije, čiji je trenutni predsednik Emilian Pavel (Rumunija, SD).

Saradnja Narodne skupštine Republike Srbije sa Evropskim parlamentom odvija se i kroz učešće poslanika i zaposlenih u radu konferencija namenjenih članovima parlamenata zapadnog Balkana i Turske, koje se nekoliko puta godišnje održavaju u Briselu, ili u nekom od parlamenata regiona, na teme od važnosti za proces evropskih integracija. Narodna skupština Republike Srbije bila je domaćin tri interparlamentarne konferencije, na teme: vizna liberalizacija (maj 2009. godine), prava manjina (novembar 2014. godine) i korišćenje IPA fondova EU (septembar 2016. godine).

Od 2013. godine, službenici Narodne skupštine učestvuju u programu stažiranja u Evropskom parlamentu.