42/1GD/IR18.10 – 18.20
U pitanju su konkretno mesne zajednice Novi Sip, Davidovac, Kladušnica, Kladovo, Kostol, Mala Vrbica, Velika Vrbica, Rtkovo, Korborvo, Vajuga, Milutinovac, Velesnica, Ljubičevac, Grabovica, Brza Palanka i Tekija, koja je izgradnjom HE Đerdap I relocirana, kao što je to i Brza Palanka i Vajuga itd.
Nesretnim Zakonom o rudarstvu iz 2006. godine ukinut je fond rente i to, čini mi se, predzadnjim članom Zakona o rudarstvu. Renta koju smo mi koristili nesretnim imenom, nema sigurno nikakve veze sa Zakonom o rudarstvu i predzadnjim članom, tako da smatramo i svi znamo da je taj vid rente tržišna kategorija, pa molim Vladu Republike Srbije i vas, gospođo premijerka, na čelu Vlade i sve ostale… i molim Orlića da mi oprosti za ovih pola minuta, neću onih dva minuta koristiti zato što je to jedinstveno pitanje, da u narednom periodu, to nije obaveza, da sagledamo mogućnosti da se Kladovu i drugim opštinama to na neki način nadomesti od strane Hidroelektrane Đerdap I i II.
Zahvaljujem.
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala, gospodine Arežina.
Reč ima ministarka Mihajlović.
ZORANA MIHAJLOVIĆ: Sami ste rekli, devedesete godine je donet zakon i sve što ste do sada rekli, trajalo je neko vreme, ali to ne znači, da ljudi ne bi ovde pogrešno shvatili, da je sve to tako ostalo i da se ništa nije uradilo na putevima, na problemima koji su postojali, koji se generalno dešavaju kada imamo velike hidroelektrane u pitanju.
Dakle, država je i te kako radila i popravljala. Sami gradovi i lokalne samouprave to nisu mogle da rade. Radila je, pre svega, država i nastavila to da radi.
Nisam sigurna da to sad tako može tek da se vrati, ali ono što mislim da možda bi bilo dobro, ukoliko postoji bilo kakav potreba za dodatnom podrškom od strane "Elektroprivrede Srbije" i Ministarstva rudarstva, molim, obratite se Ministarstvu da vidimo šta je to još ostalo da nije urađeno, a da je problematično u tim opštinama ili nekim njihovim delovima, mesnim zajednicama i mi ćemo to pogledati.
Dakle, nije stanje da se ništa nije uradilo. Nekad je to bilo tako. Država je preuzela na sebe sve one obaveze koje suštinski su bile jednim delom vezane i sam EPS.
PREDSEDAVAJUĆI: Naredno pitanje narodni poslanik Radovan Arežina.
RADOVAN AREŽINA: Gospođo ministarka Zorana Mihajlović, pa ja nisam uopšte rekao da država ništa nije uradila, niti to imam nameru. Država je mnogo uradila u našem kraju i ovde sam u prethodnim, vi niste dolazili, ali ja sam ovde u svakoj diskusiji i pomenuo ono što predsednik Republike, Vlada Republike Srbije i ova Skupština na čelu sa predsednikom Skupštine čini u donošenju zakona i svi mi ovde prisutni u rešavanju mnogih problema.
Ja samo želim da vam kažem da su dok god postoji Đerdap I i Đerdap II, dok god postoje akumulaciona jezera Đerdap I, Đerdap II, problema će biti i problemi su konstantni dok oni postoje i tu nema zbora. To govori i struka i nauka, a i građani.
Građani uopšte nisu nezadovoljni. Nezadovoljni smo mi kao oni koji su nekada vodili opštinu i današnji ljudi koji vode opštinu, jer to je ozbiljan prihod koji smo mi izgubili 2006. godine, koji je u toj godini iznosio 60 miliona dinara, što je neka vrednost od milion evra.
Mi smo 2006. godine do danas izgubili preko dve i po milijarde dinara kroz razna davanja koje smo imali od Đerdapa. Mi danas Đerdapu, znate da ne možemo, a da prosto moramo da se obraćamo bilo kome, jer moje pitanje je konkretno, da mi iznađemo načine.
42/2GD/IR
Vi ste tu u onom drugom delu gde ste pomenuli i veoma sjajno rekli da se obratimo Ministarstvu i da zajedno Vlada Republike Srbije sa Ministarstvom iznađe određene modalitete i sa EPS-om da to pitanje, što se tiče opštine Kladovo… Verujte, 2.200 hektara je potopljeno izgradom Đerdapa II, od toga 1.100 hektara najplodnijih oranica.
Da vam kažem nešto, fond rente kao takav nije koristila samo opština Kladovo, manjim delom koristila je i opština Negotin, koristila je opština Majdanpek, Golubac, Požarevac, Smederevo, Kovin, čak i Beograd i Novi Sad i to nisu za njih izdvojena sredstva kao za Kladovo, jer kod njih su manji ti problemi bili. Zbog toga vam kažem u najboljoj nameri, jer vidim i dobru volju kod vas da iznađemo to. Niste vi krivi, niti smo mi krivi, a ako ćemo istorijski, mi smo i devedesete godine doneli rentu.
Nažalost, 2006. godine neko je nesretno to našao način i modus da ukine. Mi sada na najbolji način, poruka svih građana, bez obzira na koju političku opciju, je da vidimo, jer mislim da strateški položaj Kladova i građani opštine Kladova to zaslužuju, posebno i onih 1.100 naših građana koji su u Velikom ratu uložili svoje kosti u državnost današnje Srbije.
Hvala vam.
PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima ministarka Mihajlović.
ZORANA MIHAJLOVIĆ: Davno je izgrađen Đerdap I i Đerdap II.
Nemam ništa protiv da se vidimo u Ministarstvu, ali isto tako nisam sigurna da je realno da sada se vraćamo unazad i da to što vi sada hoćete isplaćujemo, jer je u pitanju novac, ali sam za to da sednemo da vidimo koji su sada tačno problemi koje vi imate od funkcionisanja hidroelektrana Đerdap I i Đerdap II, zajedno sa "Elektroprivredom Srbije", budući da možda u narednom periodu će biti i izgradnja novog kapaciteta Đerdap III, tako da vrata ministarstva su za vas otvorena, za vas i, naravno, vaše kolege iz Kladova i svih drugih mesta.
Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Predomislili ste se za ona dva minuta?
Izvolite.
RADOVAN AREŽINA: Samo da se zahvalim ministarki. Već smo spustili tonus sa odgovorima i vidim da ćemo sigurno nešto rešiti, a to je veoma značajno za nas i sigurno će to biti na dobrobit svih građana.
Otvorili smo temu. Slažem se da ni mi, ni vi nismo krivi za to. To je neko uradio. Slažem se da ne možemo retroaktivno da vraćamo, ali vidimo šta možemo u narednoj godini da pomognemo ovim opštinama, odnosno opštini Kladovo.
Zahvaljujem i Vladi i vama, gospođo ministarka, na razumevanju i na pozivu u ministarstvo.
PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima narodni poslanik Milimir Vujadinović. Izvolite.
MILIMIR VUJADINOVIĆ: Hvala, potpredsedniče Orliću.
Prvo, iskoristiću priliku, dosta su kratka ta tri minuta, ali da pozdravim sve prisutne članove Vlade, na čelu sa premijerkom.
Ja dosta retko stojim, ali uvek stojim kada o nekim temama govorim kao što su one o kojima hoću danas da govorim i za koje hoću danas da pitam u ime poslaničke grupe Srpske napredne stranke.
Redak je ovo istorijski trenutak, moram reći, jer retko se dešava da predstavnik najveće poslaničke grupe ima priliku da postavi pitanje u parlamentu, ali to je valjda demokratija.
42/3GD/IR
Naime, kažu neki istorijski spisi, uvažena premijerka, da je najuticajniji Srbin kod ruske države bio Sava Vladislavić, negde početkom 18. veka i da je bio čovek koji je prvi put na pravi način pokrenuo srpsko pitanje kod tadašnje ruske države, kod tadašnjeg ruskog cara Nikolaja Velikog.
Tadašnja pomoć ruske države prema srpskoj državi je bila u nekoj drugoj sferi i bilo je potrebno u sferi obrazovanja, a uglavnom je išla preko tog velikog diplomate i državnika koji je tada bio u službi ruske države.
Ogledala se u potrebama za knjigama za obrazovanje tadašnje Srbije, gde se obraćao tadašnji mitropolit beogradsko-karlovački Mojsije i počele su da stižu knjige i u Mitropoliju i u Herceg Novi i u Žitomislić na Neretvi, ali i toplu Boku Kotorsku. Radovali su se toj pomoći svi Srbi tada na Balkanu.
Šta bi danas rekao Sava Vladislavić i šta bi rekli svi mi prisutni ovde? Ko je najuticajniji Srbin kod moderne ruske države? Ne treba tu puno reči, čini mi se da bi bio ponosan i on što danas imamo jednog diplomatu, odnosno jednog državnika, Srbina, građanina Srbije, srpskog predsednika koji uživa najveći mogući ugled kod moderne ruske države, a koji je pri tome danas ne u službi neke države, nego u službi Srbije i građana Srbije. To je danas predsednik države Aleksandar Vučić.
Mnogo o ovoj temi su danas govorili svi mediji. To je bila i prva vaša rečenica kada ste počeli današnje svoje izlaganje i verujte da je to najvažnija politička tema u koju gledaju ljudi danas na Balkanu, ali baš kao u vreme Save Vladislavića, budite sigurni da nju ne gledaju samo građani Srbije i oni koji žive samo u ovim granicama, nego svi oni građani i svi oni Srbi koji žive van Republike Srbije, a u okruženju ih je dva miliona.
Pošto nemam mnogo vremena, trudiću se da sažmem i pitanje. Čuli smo danas od srpskog predsednika da će ta cena koju je postigao danas u razgovoru sa ruskim predsednikom i sa ruskom državom, gde je danas uvažen po 19. put u svojim mandatima, doprineti uštedi od 300 miliona evra u narednih šest meseci, a to je veliki novac.