1. novembar 2021. Učesnici sastanka

1. novembar 2021. Učesnici sastanka

Ponedeljak, 1. novembar 2021.

Ženska parlamentarna mreža održala sastanak sa predsednicom Predstavničkog doma Republike Kipar

U okviru zvanične posete delegacije Predstavničkog doma Republike Kipar, na čelu sa predsednicom Anitom Dimitriju, predsedavajuća koordinatorka Ženske parlamentarne mreže Sandra Božić i koordinatorka Snežana Paunović predstavile su rezultate koje je ova neformalna grupa ostvarila počev od njenog nastanka 2013. godine.


Sandra Božić je na početku sastanka poželela toplu dobrodošlicu predsednici parlamenta, navodeći da je joj je čast da na čelu Predstavničkog doma vidi ženu. Navela je da cilj Ženske parlamentarne mreže, od samog početka, bio da zastupljenost žena na svim nivoima odlučivanja bude primetna. Potom se broj pitanja kojim se Mreža bavi samo proširivao, kao i dostignuća koju je ŽPM ostvarivala, navela je Božić. Jedan od pokazatelja borbe za rodnu ravnopravnost sigurno jeste 40 odsto narodnih poslanica u aktuelnom sazivu.

Što se tiče dostignuća rodne ravnopravnosti, po broju žena koje obavljaju javne funkcije i u svim granama vlasti, Srbija je u vrhu Evrope, navela je Božić i dodala da je to bio proces za koji se Mreža zalagala godinama. Broj žena u parlamentu i lokalnim skupštinama počeo da raste nakon uvođenja izbornih kvota od 30 odsto, a potom porastao na 40 odsto, na predlog opozicije u parlamentu, što je podržao i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.

Božić je upoznala delegaciju i sa uvođenjem strateškog nacionalnog okvira u borbi protiv nasilja nad ženama, donetog 2011. godine, kao i planskog dokumenata Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost, za period od 2016. do 2020. godine. Ovim planom obrazovan je Savet za suzbijanje nasilja u porodici u okviru Ministarstva pravde, Radna grupa za suzbijanje nasilja nad ženama Ministarstva unutrašnjih poslova, a u okviru saradnje sa Javnim tužilaštvom formirane su grupe za koordinaciju i saradnju. „Ujedno smo se potrudili da uz borbu protiv nasilja nad ženama i rodnu ravnopravnost brinemo i o ekonomskom osnaživanju žena, kao jednog od osnovnih načina da žene osnažimo i omogućimo im da dostignu ravnopravni nivo činioca društva.“ Napomenula je i da je u aktuelnom sazivu donet Zakon o rodnoj ravnopravnosti, u okviru kojeg su postavljeni temelji za veću vidljivost žena u društvu i državi. Tu je navela i treći Indeks rodne ravnopravnosti, koji je u odnosu na rezultate iz 2016. godine, kada je prvi put meren porastao za 5,6 poena i danas iznosi 58 poena, a teme koje su se pokazale kao najbitnije ticale su se rodnog aspekta, digitalizacije i mogućnosti rada za žene . „Ovde možemo da se pohvalimo da u Srbiji između muškaraca i žena postoji podjednak nivo razvijenosti digitalnih veština i da Srbija spada u četiri zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji koje su zapravo izračunale i posvetile pažnju Indeksu“. Božić je navela i da Ženska parlamentarna mreža neumorno radi i na osnaživanju žena na lokalnom nivou i teži primenjivanju ovih pravila na svim nivoima odlučivanja.

Anita Dimitriju istakla je da Kipar može mnogo da nauči od Ženske parlamentarne mreže i da ona kao prva žena predsednica parlamenta na Kipru, želi da uspostavi i primeni ovakav način rada u Predstavničkom domu. Navela je da od 56 članova parlamenta, samo je osam žena i da one dele mišljenje da se u Predstavničkom domu mora naći veći broj žena, čime bi se dao zamajac da se veći broj žena nađe i na drugim mestima odlučivanja. Navela je da je Kipar ratifikovao Istanbulsku konvenciju o sprečavanju nasilja nad ženama na koji su se nadovezale nacionalne strategije i saradnja državnih organa Kipra. Dodala je da Kipar radi na ekonomskom osnaživanju žena, pogotovo nakon ekspanzije pandemije korona virusa, koji je više pogodio žensku populaciju. Dimitriju je navela da veliku odgovornost za ovu temu nose i mediji, jer u velikoj meri stereotipno prikazuju ženu i vode se muškim principima. Tu je istakla da u medijima neretko možemo videti portetisanje žena, rodnu stereotipizaciju i metode diskriminacije žena. Dodala je da mediji moraju da učestvuju u razbijanju hegemonijske hijerarhije rodnih režima i stvore temelj za promene u programskoj i poslovnoj predstavi žene i da je za to potrebna spremnost samih medija da iznova promisle svoju ulogu, po ovom pitanju. Navela je i da ona sama odbija da učestvuje na javnim panelima na kojim ne učestvuju žene, a koji se tiču rada vlasti, kako bi podigla svest okoline na ovu temu.

Učešće u razgovoru uzela je i Snežana Paunović, koja je iskoristila priliku da se još jednom zahvali Kipru na principijelnom stavu po pitanju državnog integriteta i suvereniteta Republike Srbije, na šta je Dimitriju odgovorila da Kipar nikada neće priznati kršenje međunarodnih prava na području Kosova i Metohije. Paunović se složila sa predsednicom parlamenta Kipar i oko predstave žene u medijima, koja je u Srbiji isto neretko izložena stereotipizaciji ili čak senzacionalističkom predstavljanju. Navela je i da takva medijska slika žene mora da se promeni i da to jeste još jedan od zadataka žena na javnim funkcijama koje udruženim snagama moraju da se izbore i podignu svest okoline i motivišu mlade žene da se uključe u politički i javni život Srbije.

Sagovornice su se složile da se osnaživanje žena mora sprovoditi kroz političke strukture koje će reagovati na jačanje i sve veće prisustvo žena u svim oblastima.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31