Biblioteka Narodne skupštine

Biblioteka Doma Narodne skupštine pripada grupi specijalnih, parlamentarnih biblioteka zatvorenog tipa.

Prostorije ove parlamentarne biblioteke su namenski projektovane u vreme kada je planirana izgradnja Narodne skupštine 1901. godine. Kada je završena gradnja, 1936. godine, konačno je i ozvaničen raspored, namena i naziv prostorija u kojima se i danas nalazi biblioteka i čitaonica (soba broj 17).

Fond biblioteke Narodne skupštine je formiran od fonda biblioteke Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije, koja je 1918. godine (prilikom ujedinjenja) nasledila knjižni fond Biblioteke Narodne skupštine Kneževine i Kraljevine Srbije iz 1889. godine.Najstariji deo fonda su knjige koje su pripadale Ministarstvu unutrašnjih dela Kraljevine Srbije, a zatim Predsedništvu Ministarskog saveta, unutar koga se nalazio i Centralni pres biro sa knjižnicom.

Budžet i pravila rada skupštinske biblioteke prvi put su zvanično propisani u Zakonu o poslovnom redu u Narodnoj skupštini Kraljevine Srbije, od 1. novembra 1889. godine.

Prema Pregledu rada Narodne skupštine u II redovnom sazivu za 1909. godinu, od 1. oktobra 1909. do 12. juna 1910. godine,u sastavu Narodnog predstavništva nalazilesu se, pored ostalih prostorija, i biblioteka i čitaonica. U ovoj biblioteci čuvali su se svi skupštinski protokoli i stenografske beleške od početka skupštinskog rada pa sve do dana kada je štampan Pregled. Takođe, nalazili su se isvi zakoni, uredbe i zbornici, pored drugih knjiga, najviše iz oblasti pravnih i finansijskih nauka.

Dužnost bibliotekara u to vreme vršio je tada student prava Dragiša Stojadinović (1886-1968), kasnije učesnik Balkanskih ratova 1912-1913 i Prvog svetskog rata, vitez Karađorđeve zvezde sa mačevima, najbolji strelac Evrope 1908-1914, pravnik, političar, narodni poslanik, fotograf i filmski snimatelj, šef Kinematografske sekcije Vrhovne komande srpske vojske na Solunskom frontu.

Skupštinska zgrada toga vremena nalazila se na uglu ulica Kraljice Marije i Miloša Velikog, a zgrada u kojoj se nalazila biblioteka bila je odvojena od skupštinske zgrade, ali u istom dvorištu,i nije bila svojina Skupštine, već je „uzeta pod kiriju“.

Tokom duge istorije postojanja biblioteke zavređuje da pomenemo još neke od znamenitih ličnosti, koje su svojim delima ovekovečili srpsko društvo krajem XIX i početkom XX veka, a koji su bili i bibliotekari u biblioteci Narodne skupštine. Stariji brat pesnika Vojislava Ilića – Dragutin J. Ilić (1858-1926) bio je književnik, dramaturg, novinar, pravnik i političar, za bibliotekara Narodne skupštine postavljen je 1905. godine i sa tog mesta je otišao u penziju. Branislav Nušić (1864-1938) srpski književnik, pisac romana, drama, priča i eseja, komediograf, začetnik retorike u Srbiji, radio je i kao novinar i diplomata, na dužnost bibliotekara je postavljen 1929. godine, a istorija je zabeležila da je „odatle definitivno stavljen u penziju”, četiri godine kasnije primljen u Srpsku akademiju nauka. Srpski političar, novinar, istoričar i narodni poslanik Kraljevine Srbije Dragiša Lapčević (1867-1939) po završetku poslaničkog rada, Narodna skupština postavila ga je za svog bibliotekara. Sa tog radnog mesta je i penzionisan.

Unutrašnjost današnje biblioteke u Domu Narodne skupštine rađena je u hrastovom duborezui po mišljenju mnogih predstavlja jedno od estetski najuspelijih ostvarenja u enterijeru skupštinskog zdanja. Za taj i takav izgled biblioteke pobrinuo se poznati beogradski stolar Dragoje Barac. Važno je napomenuti da su razni komadi nameštaja koji se nalaze u biblioteci autentični i vrlo upečatljivi. Nameštaj Narodne skupštine izradilo je više izvođača, među kojima je najviše bilo angažovano preduzeće – „Stolarija Progres“ iz Beograda. Slično nameštaju i rasveta je posebno projektovana, a autor projekta je bio arhitekta Nikolaj Krasnov. Prema njegovim projektima sva su rasvetna tela dekorativno modelovana i rađena u Zagrebu od bronze ili mesinga, prilagođena opštim stilskim odlikama enterijera.

Pored čitaonice, biblioteka je posedovala i takozvanu priručnu biblioteku koja je formirana 1964. godine od izvesnog broja naslova dnevne štampe, saveznih, republičkih i pokrajinskih službenih listova, kao i manjeg broja knjiga priručnog karaktera. Ta biblioteka se nalazila u Palati Srbija, na Novom Beogradu, na petom spratu – sobe 531 i 532. Krajem devedesetih godina prošlog veka, fond priručne biblioteke preseljen je u biblioteku Doma Narodne skupštine.

Danas, biblioteka se sastoji od čitaonice sa galerijom i depoa u kome se nalazi najveći deo bibliotečkog fonda.

Fond biblioteke sadrži oko 60.000 knjiga i periodičnih publikacija na srpskom i stranim jezicima iz oblasti zakonodavstva, istorije, politike, prava, ekonomije, statistike, sociologije, filozofije... Fond čini i bogata zbirka priručnika, enciklopedija, rečnika, leksikona.

Istorijski vredna je i zbirka stenografskih beležaka od početka razvoja parlamentarizma u nas. U zbirci se nalaze:

  • protokoli srpske Narodne skupštine od 1859. do 1918. godine;
  • stenografski zapisnici Sabora i Senata Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 1861. do 1912. godine;
  • brzopisna izvješća Sabora Kraljevine Dalmacije od 1876. do 1908. godine;
  • stenografske bilješke Crnogorske Narodne Skupštine od 1906. do 1914. godine;
  • stenografski izvještaji Bosansko-Hercegovačkog Sabora od 1910. do 1914. godine;
  • stenografske beleške Narodne skupštine Srba, Hrvata i Slovenaca od 1918. do 1939. godine, kao i
  • stenografske beleške sa Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a i
  • stenografske beleške sa sednica veća skupština socijalističke Jugoslavije od 1945. godine, kao i ostale stenografske beleške do današnjih dana.

Biblioteka poseduje i veoma vrednu zbirku originalnih stenografskih beležaka sa zasedanja Skupštine Kraljevine Srbije od 1914. do 1918. godine u Nišu i na Krfu - pisane rukom; zbirku najstarijih zakona štampanih u našoj zemlji; zbirku od oko stotinak rariteta; komplete službenih listova od 1921. godine do danas; zbirke republičkih službenih listova od 1945. godine do danas; službenelistove bivših republika SFRJ od 1945. do 1992. godine i periodične publikacije (novine i časopisi) na srpskom i stranim jezicima, koji sečuvaju u biblioteci od2000. godine.

Naročitu vrednost ima i zbirka stare i retke knjige, koja broji oko stotinak naslova, a čine je izdanja iz XVIIII XIX veka. Zbirku čine većim delom ustavi, zakoni i zbornici zakona i naredaba koji svedoče o burnoj srpskoj istoriji:

  • Prvi srpski ustav, čuven kao Sretenjski ustav iz 1835. godine;
  • Ustav Knjažestva Serbije iz 1838. godine, poznatiji kao Sultanski hatišerifi svi ustavi naših i nekih stranih državado danas.
Od zakona i zakonika,vredno je spomenuti Dušanov zakonik koji je štampan 1898. godine. Zbirku stare i retke knjige, čine pre svega i univerzitetski udžbenici iz istorije, jezika, logike, političke ekonomije, geografije, filozofije, čiji su autori naši poznati stvaraoci Đuro Daničić, Joakim Vujić, Avram Mrazović, Sima Milutinović Sarajlija, Čedomilj Mijatović, Ljubomir P. Nenadović (izdavač), Danilo Medaković i ostali. Od beletristike zbirka poseduje 'Davorje' Jovana Sterija Popovića, 'Stihotvorenija' Lukijana Mušickog, roman 'Velimir i Bosiljka' Milovana Vidakovića i dr. Velikan srpske pismenosti Vuk Stefanović Karadžić zastupljen je dvema publikacijama, i to 'Kovčežić za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona (vere)' i 'Praviteljstvujušći sovjet srpski za vremena Karađorđijeva'.

Osim knjiga, zbirka poseduje i šest vrednih naslova periodike, od kojih je 'Slavenoserbski magazin' iz 1768. godine najstarija i ujedno najvrednija publikacija u zbirci stare i retke knjige.

Publikacije iz ove raritetne zbirke uglavnom su štampane u Beogradu/Kragujevcu – Knjigopečatije Knjažestva srpskog, Novom Sadu – Knjigopečatnja Danila Medakovića, ali ima i onih štampanih u Karlovcima - Tipografija Mitropolitsko-gimnazijalna, Budimu u Pismenima Kraljevskog Univerziteta Ungarskog, Beču - kod Šnirera, Lajpcigu - u Jermenskom manastiru i kod Georga Vilanda, Episkopskoj knjigopečatnji...

Sva bibliotečka građa je evidentirana u inventarnim knjigama. Svaka publikacija je pre upisivanja u inventarnu knjigu pečatirana posebnim pečatom biblioteke (okrugli i pravougaoni sa inventarnim brojem).Prva upisana knjiga u Inventarnu knjigu br. 1. od 17. februara 1959. godine je Vesnić, Mil. R: Naš politički bukvar, iz 1891. godine.

Početkom 2002. godine je usvojen Program modernizacije biblioteke, kojim je predviđena njena kompletna reorganizacija, a pre svega osavremenjavanje i tehničko opremanje.

Fond biblioteke mogu koristiti narodni poslanici, naučni radnici i svi zainteresovani čiji zahtev odobri generalni sekretar.

Biblioteka priprema istraživanja i pregledne informacije u cilju pružanja podrške ostvarivanju funkcija Narodne skupštine. Putem saradnje sa istraživačkim službama nacionalnih parlamenata i međunarodnim organizacijama, posebno Evropskim centrom za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju, prate se savremeni trendovi u razmeni znanja u parlamentarnom radu. Zahtev za izradu istraživačkog rada podnosi se načelniku Biblioteke na posebnom obrascu koji čini sastavni deo Pravilnika o postupku postavljanja zahteva za istraživanje i izradu istraživačkog rada Biblioteke Narodne skupštine i koji je dostupan na internet stranici Narodne skupštine.

Pravilnik o radu biblioteke Narodne skupštine

kontakt:

Čitaonica Biblioteke Narodne skupštine
adresa: Trg Nikole Pašića 13
kontakt telefon: 011-3026-315

Načelnik Biblioteke Narodne skupštine
Jelena Marković
adresa: Kralja Milana 14
kontakt telefon: 011-3026-100

Istraživanja Datum Preuzmi
Alternativni načini služenja zatvorske kazne 15. oktobar 2012. DOC
Alternativni načini služenja zatvorske kazne u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori 15. oktobar 2012. DOC
AMNESTIJA KAPITALA 21. decembar 2007. DOC
Borba protiv korupcije i izborni sistem u Republici Makedoniji 21. mart 2013. DOC
BUDŽETSKI DEFICIT PRVA POLOVINA 2009 7. jul 2009. DOC
Centralna izborna tela 2. april 2012. DOC
DIJASPORA U EVROPSKIM NACIONALNIM ZAKONODAVSTVIMA 26. maj 2009. DOC
E PARLAMENT 15. januar 2010. DOC
Edukativni centri u parlamentima 20. jul 2012. DOC
Ekonomska istraživanja i analize u parlamentima 12. decembar 2014. DOC
ELEKTRONSKO POSLOVANJE 18. februar 2009. DOC
Etički kodeks poslanika Evropskog parlamenta 9. januar 2012. DOC
Finansijska podrška nacionalnoj kinematografiji 4. jun 2015. DOC
FINANSIRANJE POLITIČKIH STRANAKA 28. mart 2011. DOC
FISKALNA ODGOVORNOST 1. decembar 2009. DOC
Fiskalni saveti 12. jul 2012. DOC
HRVATSKI SABOR 22. mart 2011. DOC
IMOVINA PARLAMENTA 24. oktobar 2008. DOC
Institucije nadležne za zaštitu ljudsklh prava u Republici Hrvatskoj 10. jun 2013. DOC
Izborne stranačke koalicije i izborni prag 27. jul 2012. DOC
Izdvajanja za poljoprivredu u državnom budžetu 15. novembar 2012. DOC
Izmene parlamentarnih poslovnika u vezi sa procesom pregovora sa Evropskom unijom 16. oktobar 2013. DOC
JAVNA SLUŠANjA 17. novembar 2011. DOC
Javno-privatno partnerstvo i koncesije 18. novembar 2011. DOC
Kodeks ponašanja poslanika u zemljama članicama EU 28. januar 2013. DOC
Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
četvrtak, 28. mart

Ceo kalendar događaja