27. septembar 2012. Poslanička pitanja u septembru

27. septembar 2012. Poslanička pitanja u septembru

Četvrtak, 27. septembar 2012.

Poslanička pitanja u septembru

Narodni poslanici su, u skladu sa članom 205. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, 27. septembra od 16.20 do 19.10 časova, postavljali pitanja Vladi Republike Srbije.


Poslanička pitanja postavili su narodni poslanici Nikola Tulimirović, Olena Papuga, Maja Gojković, Aleksandar Jugović, Balint Pastor, Čedomir Jovanović, Miloš Jovanović, Mira Petrović, Slavica Saveljić i Gordana Čomić.

Na postavljena pitanja narodnih poslanika odgovarali su Ivica Dačić, predsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova, Zorana Mihajlović, ministar energetike, razvoja i zaštite životne sredine, Goran Knežević, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Žarko Obradović, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Bratislav Petković, ministar kulture i informisanja, Mlađan Dinkić, ministar finansija i privrede i Nikola Selaković, ministar pravde i državne uprave.

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE

(neredigovane i neautorizovane)

PREDSEDNIK: Poštovani narodni poslanici, s obzirom da je danas poslednji četvrtak u mesecu u skladu sa članom 205. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine pristupamo postavljanju poslaničkih pitanja u vremenu od 16,00 do 19,00 časova.

Od generalnog sekretar Vlade Republike Srbije dobio sam obaveštenje da sledeći članovi Vlade nisu u mogućnosti da prisustvuju današnjoj sednici na kojoj se Vladi postavljaju poslanička pitanja.

Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade i ministar odbrane, Jovan Krkobabić, potpredsednik Vlade i ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike,

Ivan Mrkić, ministar spoljnih poslova i Sulejman Ugljanin ministar bez portfelja.

Pre nego što krenemo na postavljanje poslaničkih pitanja, dozvolite mi da vas još jednom podsetim na odredbe Poslovnika Narodne skupštine koje se odnose na način postavljanja poslaničkih pitanja. Narodni poslanik ima pravo da postavi poslaničko pitanje pojedinom ministru ili Vladi iz njihove nadležnosti. Poslaničko pitanje mora biti jasno formulisano. Izlaganje narodnog poslanika koji postavlja pitanje ne može da traje duže od tri minuta.

Predsednik Narodne skupštine upozoriće narodnog poslanika, koji postavlja poslaničko pitanje, ako pitanje nije postavljeno u skladu sa odredbama ovog Poslovnika, odnosno ako nije upućeno nadležnom organu.

Na usmeno postavljeno poslaničko pitanje Vlada, odnosno ministar moraju odmah usmeno da odgovore. Ako je za davanje odgovora potrebna određena priprema, oni to moraju da obrazlože. Odgovor narodnom poslaniku dostaviti u pisanom obliku u roku od osam dana od dana kada je pitanje postavljeno.

Takođe, prema članu 207. Poslovnika posle datog odgovora na poslaničko pitanje narodni poslanik koji je postavio pitanje ima pravo, da u trajanju u najviše od tri minuta, komentariše odgovor na svoje pitanje, ili da postavi dopunsko pitanje. Po dobijanju odgovora na dopunsko pitanje, narodni poslanik ima pravo da se izjasni o odgovoru u trajanju u najviše od dva minuta.

U toku trajanja postavljanja pitanja i davanja odgovora shodno se primenjuju odredbe Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, s timšto nisu dozvoljene replike i ukazivanja na povreduPoslovnika.

U skladu sa tim, molim narodne poslanike da podnesu prijave za postavljanje pitanja.

Istovremeno vas podsećam da će redosled postavljanja poslaničkih pitanja biti utvrđen prema dosadašnjoj praksi rada Narodne skupštine, tako što će se naizmenično najpre reč davati reč narodnim poslanicima koji ne pripadaju ni jednoj poslaničkoj grupi, a zatim narodnim poslanicima od najmanje prema najvećoj poslaničkog grupi.

Prelazimo na postavljanje poslaničkih pitanja.

Prvi se za reč javio narodni poslanikNikola Tulimirović. Izvolite.

NIKOLA TULIMIROVIĆ:Hvala. Uputiću pitanja celoj Vladi, i ako se primeri koje ću navoditi odnose dobrim delom odnose na energetiku, tj. Ministarstvo za energetiku i zaštitu životne sredine i na zdravstvo. Ali, primeri su tu zaista samo primeri, mogu se ticati bilo kojih oblasti i zato bi bilo dobro znati stav cele Vlade oovim pitanjima.

28/2JJ/LŽ

Naime, reč je o sledećem. U javnosti u poslednje vreme mnogo se govori o nekim pojavama koje mogu biti opasne po ljudsko zdravlje. Konkretno, navešću neke od tema koje su tu interesantne. Jedan od interesantnih projekat o kojima ljudi govore je "Hard projekat", gde se govori naročito u dnevnom listu "Pravda", primetio sam da se o tome govori, o određenim lokacijama u Barajevu, čini mi se.

Takođe, slušao sam neke navode o upotrebi genetski modifikovanih organizama kao semena u Srbiji. I više takvih tema su, meni se bar čini, Vlada u Srbiji u današnje vreme mora na određeni način da obradi, da istraži i da pred javnost stavi ozbiljne izveštaje kojima je propisana neka forma. Razlog je što čini se mediji to ne mogu, nemaju kapacitet to da izvedu.

Takođe, pored ovoga dakle pored odgovora na pitanje , da li ćemo imati bavljenje Vlade takvim pitanjima. Voleo bih da čujem stav Vlade o saradnji sa narodnim poslanicima, jer evo u neformalnom razgovoru maločas sam saznao da pisma koja sam uputio i premijeru i predsedniku Skupštine nisu stigla, a siguran sam da tu ne postoji njihova loša namera. I baš zbog toga bih želeo da znam da li ćete predvideti neka rešenja, tako da mi narodni poslanici možemo lakše da vam se obratimo i da tamo gde želimo i možemo da vam pomognemo u vašem radu. Hvala.

PREDSEDNIK:Hvala. Da li neko od ministara želi da odgovri. Izvolite.

ZORANA MIHAJLOVIĆ: Vezano za vaše pitanje, u stvari više vaših pitanja. Ono što je stav ove vlade, rekla bih pre svega i Ministarstva za energetiku, razvoj i zaštitu životne sredine, jeste da je zdravlje ljudi i zaštita životne sredine imperativ rada ove vlade. Ne vezano samo za taj projekat koji ste pominjali. Dakle, mi ćemo dostaviti sve ono sa čime mi kao ministarstvo raspolažemo, ali i za sve druge stvari koje se sada u ovo skorije vreme mogu pročitati iz medija. Dakle, ono što je štetno za građane Srbije, prosto ćemo ne samo zabraniti, nego to nećemo ni raditi. To je ono što jeste stav Vlade, kao i na kraju krajeva i premijera.

PREDSEDNIK: Hvala. Narodni poslanik Nikola Tulimirović. Izvolite.

NIKOLA TULIMIROVIĆ: Hvala vam za odgovor, drago mi je da to čujem i hteo bih samo da prokomentarišem na sledeći način. To što se čuje po medijima stvara veliki i strah i pozornost i dešava se da u nekim listovima kada vidimo sliku sa Aljaske, da se diskredituje tema samo zato što je neozbiljno obrađeno. Ono što je ključ mog pitanja je u stvari, čini mi se da ste rekli da ćete tome tako i pristupiti, da se ozbiljno pristupi temama i da se ozbiljni izveštaji kasnije ako treba i kritikuju ili potvrđuju. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Hvala. Svakako i po pitanju vezano za komunikaciju između predsednika Narodne skupštine i članova Vlade, bez obzira, možda sada nismo primetili, ili nije stiglo iz bilo kog razloga, slobodno sve što imate, preko pisarnice, automatski se upućuje svima kojima ste to uputili i verujte da službe za sada to rade veoma pedantno.

Sledeća za reč je prijavljena narodna poslanica Olena Papuga. Izvolite.

OLENA PAPUGA: Hvala. Poštovani predsedniče, predsedavajući, članovi Vlade, u ime poslaničke grupe LSV pitala bih prvenstveno ministra Rasima Ljajića, ministra spoljne trgovine i telekomunikacija, ali pošto nije prisutan može i neki drugi ministar da mi odgovori. Moje pitanje se odnosi na uredbu koju je Vlada donela 6. septembra ove godine, a odnosi se na zabranu izvoza šećerne repe, soje i suncokreta, kao i na odluku o razmeni veštačkih đubriva za merkativnu pšenicu i kukuruz iz robnih rezervi.

28/3JJ/LŽ

Kako je obrazloženo tu odluku je Vlada donela sa ciljem da obezbedi snabdevenost tržišta jestivim uljem i šećerom i da bi prehrambeni proizvodi bili dostupni potrošačima. Poljoprivrednici su očito uzalud upozoravali da će u slučaju zabrane samo velike agrarne kompanije biti na dobitku i da je država oslobodila ugovora o prodaji suncokreta i soje inostranim kupcima samo velike trgovce, jer im sadašnji uslovi ne odgovaraju.

Paori se pitaju zašto se zabranjuje izvoz industrijskog bilja, ako je cilj zaštita standarda građana. Osiromašeni građani ne jedu ni šećernu repu, ni soju, ni sunocokret pa neće ni imati koristi od te uredbe. Izvoz šećera, ulja i proizvoda od soje nije zabranjen, a zabranjuje se izvoz sirovina koji neće dizati otkupnu cenu.

Moje pitanje se odnosi na to, molim ministra da mi odgovori, prvo od kada se Ministarstvo za trgovinu i telekomunikacije bavi poljoprivredom? Onda, čija je ideja bila o zabrani izvoza soje, šećerne repe i suncokreta, a i to da se može izvoziti ulje i šećer? Takođe, bih pitala zašto se sve obilo o glavu opet i vojvođanskog paora kojije u Republici Srbiji koji opet mora na svojim leđima da snosi teret suše i njene posledice? Da li će možda ministar Ljajić da zabrani, na primer, fijata ako bude preskup?

Drugo pitanje se odnosi na prosvetu. U stvari pitala bih ministra Žarka Obradovića, šta se dešava sa nisko tiražnim udžbenicima? Pošto je evidentno da ove godine nije izdato oko 50% udžbenika koji su nisko tiražni, a znamo da su to udžbenici nacionalnih zajednica, da su to udžbenici za hendikepiranu decu, za slabovidu, gluvu itd.

Navešću jedan primer koji se odnosi na moju nacionalnu zajednicu, za 2012. godinu je na primer za rusinske škole bilo namenjeno dase štampa 34 udžbenika, a štampano je devet, čeka se štampanje sedam, a neće biti uopšte štampano 18 udžbenika. Takođe, je evidentirano da u predškolskim ustanove u taj predškolski pripremni program ide 70 dece, a ima samo 25 udžbenika u zalihama. Tako da molim ministra Obradovića da mi odgovori šta će biti sa nisko tiražnim udžbenicima ove godine?

PREDSEDNIK: Hvala. Reč ima ministar Knežević.

GORAN KNEŽEVIĆ: Pokušaću da odgovorim u ime ministra Ljajića. Naime, Vlada Republike Srbije pošto se to stalno provlači kroz medije da je ova mera doneta u korist neke grupe ili nekih pojedinaca, Vlada Republike Srbije, ne vodi računa o interesima pojedinih grupa ili pojedinaca, već isključivo radi u interesu građana. Ovu meru je uvelo Ministarstvo trgovine, pošto je to u njenoj nadležnosti. Naime, zabranjen je izvoz suncokreta, soje i šećerne repe do 31.12.2012. godine.Prvi razlog tome je katastrofalna suša o kojoj smo već pričali viš puta, gde je rod šećerne repe umanjen za nekih 30%, suncokreta za 20% i soje za 30%.

29/1DJ/VK16,30-16,40

Smatrali smo da ovom merom zabrane izvoza će se obezbediti veći stepen korišćenja prerađivačkih kapaciteta. Nakon toga, kada rade ti kapaciteti, obezbediće se i redovno snabdevanje našeg tržišta tim proizvodima, jer su oni očigledno postali deficitarni.

Naime, za domaće potrebe, kada ste pitali kod šećera, potrebno je negde oko 200 hiljada tona šećera i imamo izvoznu kvotu prema EU još 180 hiljada tona šećera. Sa ovom proizvodnjom šećerne repe u ovoj godini, pogotovu ako bi se dozvolio slobodan izvoz šećerne repe, ne bi mogli da ispunimo ni jedan ni drugi zadatak, da zadovoljimo potrebe domaćeg tržišta niti da obezbedimo kvotu za izvoz.

Kao što znate, mi smo tražili povećanje te kvote za izvoz i bilo bi, da kažem, malo smešno od nas da tražimo povećanje te kvote a da nismo uspeli da ove godine izvezemo određene količine šećera.

Moj odgovor je da, pre svega smo gledali na interes građana i ove mere su kratkotrajne. Znam da one nisu popularne, ali u ovom trenutku su bile neizbežne.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima ministar Obradović. Izvolite.

ŽARKO OBRADOVIĆ: Hvala.

Koleginice Papuga, moraću da proverim te podatke koje ste naveli. Do sada je niskotiražne udžbenike izdavao Zavod za izdavanje udžbenika i nije mi stvarno poznato šta se desilo, jer ostali izdavači, sa retkim izuzecima, nisu učestvovali u štampanju i izdavanju niskotiražnih udžbenika za pripadnike pojedinih manjinskih zajednica, jer je bila reč o, da kažem skromnom tiražu, pa za njih to nije bilo očigledno odgovarajuće ekonomske koristi.

Dozvolite mi da podatak koji ste izneli da proverim i da vidim šta je razlog. U svakom slučaju, nećemo dozvoliti da se udžbenici ne pojave kod učenika. Ako je u pitanju novac, obezbedili smo sredstva za izdavanje besplatnih udžbenika. Ako su u pitanju neki drugi razlozi, onda moram da vidim šta je taj razlog i da otklonimo mogući uzrok zašto se udžbenici nisu pojavili u nastavi.

PREDSEDNIK: Hvala.

Sledeći za reč prijavljeni, narodni poslanik, Maja Gojković. Izvolite.

MAJA GOJKOVIĆ: Danas u prepodnevnom delu sednice postavila sam pitanje ministru kulture, ne znajući da ćete biti u ovom delu prisutni i predsednik parlamenta mi je dao uputstvo da postavim usmeno, pa ako je to zaista potrebno, da ga ukratko ponovim.

Dakle, mene interesuje šta je ministarstvo uradilo u donošenju, odnosno završetku strategije razvoja kulture Srbije i da li ste preduzeli nekakve mere za koordinaciju između Nacionalnog saveta za kulturu, koje je osnovano po usvojenom Zakonu o kulturi, i kakvu ste koordinaciju napravili sa našim parlamentom?

Naime, da ponovim kolegama koji nisu bili ovde u prepodnevnom delu, ali i vama koji možda niste dobili dopis Nacionalnog saveta za kulturu, oni su nama svima poslanicima u ovom sazivu poslali svoj izveštaj, u kome se žale na uslove rada, a žale se i na, uopšte, nepostojanje koordinacijeizmeđu bivšeg ministarstva, i mene interesuje da li je to sada popravljeno, i na koordinaciju sa Skupštinom Srbije?

Nažalost, mi još uvek nemamo odbor za kulturu, ali pretpostavljam da to ne sprečava ministarstvo na čijem ste vi čelu, da uveliko radi na strategiji razvoja kulture. To je veoma važan akt, vaše ministarstvo, ministarstvo koje spada u grupu identitetskih ministarstava i svaki dan koji izgubimo, a da se taj akt ne pojavi pred nama, da i parlament raspravi i usvoji, je dan izgubljen za Srbiju, jer usvajanje je zaista od neprocenjive važnosti za Republiku Srbiju. Zahvaljujem.

29/2DJ/VK

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima gospodin Petković. Izvolite.

BRATISLAV PETKOVIĆ: Strategija se upravo radi od prvog trenutka kada smo mi ušli u ministarstvo. Imali smo već, što se tiče Nacionalnog saveta za kulturu, imali smo nekoliko sastanaka sa njim. Oni se zaista žale da nemaju uslove rada, i mi ćemo im te uslove omogućiti u samom ministarstvu, u toku su pregovori sa njima. Imali smo, kažem, seriju sastanaka i ja lično i moji saradnici sa Nacionalnim savetom za kulturu, tako da će to biti rešeno u toku sledećih nedelja.

Takođe, oni su se žalili da i nemaju adekvatnu naknadu, mada je to sve volonterski. Oni u prethodnom periodu su se vrlo retko sastajali, takođe to moram da kažem, da su se sastajali možda dva-tri puta u punom sastavu, čak su retko kad imali kvorum, ali potrudićemo se da sad te sastanke, na nekom čak nedeljnom nivou zakažemo i da to ide. Napravili smo uslove i u samom ministarstvu što se tiče sale, snimanja. Oni su zahtevali da se svi sastanci snimaju i tonski i kamerom, tako da ćemo to sve omogućiti. Inače, Nacionalni savet će ostati u istom sastavu u kome je i bio.

PREDSEDNIK: Reč ima Maja Nikolić. Izvolite.

MAJA NIKOLIĆ: Na drugi deo pitanja nismo dobili odgovor, dakle, kada se planira da se strategija razvoja kulture završi i kada će se pojaviti pred parlamentom, odnosno u javnoj raspravi?

PREDSEDNIK: Izvolite gospodine Petkoviću.

BRATISLAV PETKOVIĆ: Strategija će biti završena, sigurno do kraja godine i tu ćemo imati dragocenu pomoć Nacionalnog saveta za kulturu, to je već dogovoreno sa njima, tako da ćemo se do kraja godine sigurno.

PREDSEDNIK: Hvala.

Sledeći za reč prijavljen narodni poslanik Aleksandar Jugović.

ALEKSANDAR JUGOVIĆ: Poštovani premijeru, poštovani ministri, poštovani predsedniče, kolege, koleginice, u prošlom sazivu šef poslaničkog kluba SRS Dragan Todorović je postavljao pitanje o tome da li je istina da Srbiji tajkuni, najbogatiji ljudi duguju na osnovu poreza i doprinosa negde oko pet milijardi evra?

Nadam se da posle ovog pitanja neću proći kao Dragan Todorović, pa ću i ja ostati bez poslaničkog mandata. Međutim, to pišu novine "Nin", izvor je "B 92" i to prenose mnogi sajtovi. Već sam u raspravi o rebalansu budžeta pitao ministra finansija gospodina Dinkića da li je to istina. Pitao sam ga iz mnogo razloga. Ukoliko jeste, čudi me da ti ljudi koji su dužnici ne podnose prijave protiv onih kuća koje lažno pišu o njihovom bogatstvu i o njihovim obavezama prema državi. Ukoliko jeste, onda se pitam zbog čega se država zadužuje, zbog čega se uzimaju krediti, zbog čega se prodaju javna preduzeća ukoliko poreski obveznici u Srbiji mogu da namire sve potrebe države, kako država ne bi ekonomski kolabirala?

Drugo pitanje se odnosi na to, i ono je upućeno ministru poljoprivrede, u koga ne sumnjam kada su u pitanju dobre namere. Upućeno je pitanje što se tiče budućnosti a ne što se tiče prošlosti, pošto se u svim kampanjama političke stranke zalažu za preporod sela kao jedinog načina za preporod države, ekonomski, biološki, duhovni, svaki drugi. Kada ćemo doneti zakon o poljoprivredi, kada ćemo doneti dugoročnu strategiju razvoja poljoprivrede? Pet stotina hiljada ljudi za deset godina u Srbiji je nestalo, sela se prazne, Beograd se puni.

30/1GI/LJL16.40-16.50

Jedini način da zaustavimo biološko odumiranje Srbije jeste da ulažemo u poljoprivredu, da ulažemo u seljaka, da ulažemo u selo. Mislim da su to jedine investicije koje obezbeđuju nova radna mesta. Svaka čast "Fijatu", svaka čast "Gorenju", naravno, treba i to imati, međutim, dok srpsko selo ne oživi, neće oživeti ni Srbija i to je apsolutno svima jasno.

Nekako se odmah posle izborne kampanje zaboravi na seljaka. U izbornoj kampanji umeju političari da kupuju i živinu i goveda poljoprivrednim proizvođačima, seljacima, kako bi dobili glasove, a čim se završe izbori, svi na njih zaborave.

(Predsednik: Obratite pažnju na vreme. Imate već tri i po minuta.)

Onda ću nastaviti u dopunskom pitanju.

PREDSEDNIK: U redu.

Da li će neko od članova Vlade odgovoriti? (Da.)

Ima reč gospodin Dinkić. Izvolite.

MLAĐAN DINKIĆ: Kada bi to što govorite bilo tačno, bilo bi nam lako, jer bi to lako naplatili. Nisu tačni ti podaci za koje vi kažete da je neko objavio. Ja to nisam zapazio. Ali, mi objavljujemo podatke o najvećim dužnicima na veb sajtu poreske uprave. Sa tim se krenulo u prethodnom periodu i ta će praksa biti nastavljena. Svako ko želi, može da vidi koji su najveći poreski dužnici u Srbiji.

Na primer, najveći dužnik je jedna fantom kompanija koja je u stečaju i koja se bavila prometom naftnih derivata. Ima nekoliko takvih iz oblasti prometa naftnih derivata koje su utajile velike iznose PDV u prethodnom periodu i očito je da su otišle u fiktivne stečajeve. Znači, sve se ovo odnosi na prethodni period. Ne govorimo o kompanijama koje su otišle u stečaj u periodu od formiranja nove vlade. One su na listi najvećih dužnika.

Zato sad tragamo za mogućnostima da zatvorimo taj način, jer očito da kod prometa naftnih derivata ima zloupotreba. U narednom periodu ćemo pokušati taj sistem da zatvorimo.

Što se tiče bogatih ljudi u Srbiji i onih koji nisu prijavili svoju imovinu i svoje bogatstvo, moram da kažem da ćemo u toku narednog meseca, u oktobru, objaviti poziv građanima Srbije određene imovne snage, još smo u postupku definisanja kriterijuma, da prijave svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, odnosno nepokretnu plus pokretnu izvan neke vrednosti, keš koji drže u kući, depozite u bankama i od nove godine krećemo unakrsnu proveru prihoda imovine.

Na taj način ćemo videti da li su oni koji imaju velike vile, zgrade, uredno prijavili porez. Ako uredno prijavljuju porez i plaćaju, onda je to sasvim u redu i u skladu sa našim propisima. Ili, eventualno, postoji neka neusaglašenost, pri čemu će početak unakrsnog ispitivanja krenuti od nove godine, ali se neće završiti, s obzirom da je to trajan proces.

Mogu samo da kažem da je prijavljivanje poslednji put vršeno 2004. godine, tako da postoji baza podataka iz tog perioda. Moći ćemo da uporedimo sa 2012. godinom i da onda pratimo dalje stanje prihoda imovine u narednom periodu. Ja sam za ovaj posao angažovao i bivšeg direktora Poreske uprave Slovenije, gospodina Ivana Simića, koji će zajedno sa Poreskom upravom Srbije pripremiti odgovarajuće procedure i sprovešćemo isto to što se radi i u drugim evropskim zemljama. Na taj način želimo da modernizujemo i Poresku upravu i da uvedemo red u plaćanje poreza.

Ovo neće biti obaveza građana koji imaju skromna primanja, od njih nećemo tražiti nikakav popis već ćemo samo dati cenzus iznad koga će oni koji imaju veća primanja i veću imovinu biti dužni da je prijave. U tom postupku ćemo onda

30/2GI/LJL

ustanoviti ko je uredan platiša poreza, ko nije. Jer, nije dovoljno samo kontrolisati naplaćene opšte poreske prihode, PDV, carinu, porez na dohodak, akcize, potrebno je videti i da li postoje neki crni izvori prihoda pojedinaca i ukoliko postoje, to na adekvatan način oporezovati, sa jedne strane, a sa druge strane prijaviti drugim nadležnim organima ukoliko se radi o prihodima iz kriminalne aktivnosti. Ali, onda to nije posao za poresku upravu već za policiju i tužilaštvo.

U svakom slučaju, cilj Ministarstva finansija, privrede i Vlade je da uvede red u tu oblast. Ali, na sadašnjim listama najvećih dužnika Srbije nema tih imena o kojima verovatno vi govorite, tako da mislim da te informacije nisu tačne. Jer, kad bi dugovali pet milijardi evra za neplaćene poreze, to bi mi sigurno znali i išli bi da to naplatimo.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima gospodin Jugović. Izvolite.

ALEKSANDAR JUGOVIĆ: Ne znam kako, možda sumoja pitanja komplikovana, pa je potrebno dva ministra da odgovaraju.

Postavio bih još nekoliko pitanja za Ministarstvo poljoprivrede, a nakon toga da gospodin Knežević na već započeto pitanje, koje bih završio još nekim podpitanjima, da odgovore.

Potrebno je, dakle, na koji ćete način stvoriti ambijent za finansiranje stočarske proizvodnje. Mi znamo šta nas čeka u sledećoj godini. Ovo nisu pitanja poslanika Aleksandra Jugovića, ovo su pitanja svih ljudi koji su na selu, ovo su pitanja svih onih koji pokušavaju da reše svoje egzistencijalne probleme, a koji bi trebalo da budu motor privrednog oporavka Srbije.

Mi sada na selu uglavnom imamo, to su podaci koji su zvanični, da se gaje koze i ovce, nema više živine, nema gajenja svinja, nema masovnog tova i to je pokazatelj da je nama stanovništvo na selu izuzetno staro. Nama se Veljkova Krajna ispraznila. Nismo doneli ni jednu jedinu strategiju. Zamislite položaj žene na selu? Razmislite o tome. Ona nema uslove ni za kakvu medicinsku negu. Nema uslove da svoje dete ostavi u vrtić ukoliko želi da radi, a znamo da su gazdinstva na selu oslonjena samo na sopstvenu radnu snagu. Ona nema uslove da kvalitetno školuje svoje dete.

Pogledajmo primer Slovenije. Ukoliko bi ministar poslušao mislim da bi to bilo dobro, jer je to zemlja koja je do samo pre dve decenije bila u sastavu iste jedne velike države u kojoj je bila i Srbija, koja je sada, što se tiče poljoprivredne proizvodnje, daleko, daleko ispred Srbije, a to pre 20 godina nije tako bilo. Oni stimulišu učitelja koji radi u udaljenijem naselju ili selu od Ljubljane od onoga koji radi u prigradskom naselju. Dakle, ima veća primanja. Veće su subvencije po hektaru ukoliko je zabačenije naselje. Sve se čini da uslovi života na selu budu podjednaki u uslovima života u gradu. Šta je posledica toga? Da se svake godine Maribor i Ljubljana umanjuju sa brojem stanovnika.

Da li Srbija može krenuti tim stopama, da se rastereti i Beograd, da pokušamo da vratimo domaćinu na selu mesto u Srbiji koje mu pripada? To je pitanja svih pitanja, prioritet svih prioriteta, jer ukoliko želimo da imamo zdravu državu, a znamo koji će jedini energenti u budućnosti imati vrednosti. Mi ih imamo i moramo osnažiti i asfaltnu mrežu i sve ono što je potrebno kako bi selo ponovo živelo. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Gospodine ministre, izvolite.

31/1MG/SU16,50-17,00

GORAN KNEŽEVIĆ: Mnogo je pitanja i ne znam koliko će trajati odgovor, ali da pokušam da odgovorim na neka od vaših pitanja.

Prvo, sigurno uvažavate činjenicu da sam na čelo ovog ministarstva tek 60 dana, uvažavate činjenicu o svemu ovome što se dogodilo ovih dana, pre svega ova katastrofalna suša, zatim mnoge neisplaćene obaveze u okviru samog Ministarstva. Kao što znate, ni premije za mleko za prvi kvartal ove godine nisu bile isplaćene do septembra meseca i još mnogo, mnogo stvari.

Ovaj rebalans budžeta, kao što je rekao i ministar finansija, bio je iznuđen.

To je gašenje požara i tek vođenje naše politike u nekom narednom periodu, pre svega veći budžet za 2013. godinu, pokazaće prave namere ove vlade.

Što se tiče zakona, mi ćemo u toku novembra i decembra meseca, imamo već, praktično, u radnoj verziji dosta zakona iz oblasti poljoprivrede, neke izmene, neke dopune, ali jedan potpuno nov zakon, koji će na jedan potpuno nov sistemski način regulisati neke stvari u agraru. To je zakon o podsticajima u poljoprivredi koji će napraviti jedan prepoznatljiv ambijent za poljoprivredne proizvođače koji će moći da planiraju svoju proizvodnju.

U okviru toga će biti, naravno, i sve ove subvencije o kojima ste vi govorili, pogotovu u oblasti stočarstva. Za vašu informaciju, mi ćemo već na sledećoj sednici Vlade doneti i ostale uredbe koje su bile predviđene da se donesu posle rebalansa budžeta, a koje se tiču sanacije posledica suša, od kojeg su četiri posvećene baš stočarstvu, gde se iznosi subvencija povećavaju u 100% iznosu. U dogovoru, najverovatnije, sa Ministarstvom finansija, ako to bude moguće, mi ćemo te subvencije zadržati i u narednom periodu, tako da će upravo stočarska proizvodnja biti jedan od meta naših razmišljanja.

Kao što sam rekao, prve rezultate videćete tek sa budžetom za 2013. godinu i onda ćete videti prave namere, a do tada rekli ste i pitanje strategije, premijer je osnovao i Nacionalni savet za poljoprivredu, tako da su i oni zaduženi da rade jedan deo strategije i mislim da ćemo i taj dokument uskoro imati.

PREDSEDNIK: Hvala.

Aleksandar Jugović. Izvolite.

ALEKSANDAR JUGOVIĆ: Koliko imam sad vremena po Poslovniku?

Dobro, pošto kasni početak sednice, mogu da iskoristim to vreme zakašnjenja, nekih 15, 20 minuta.

PREDSEDNIK: Možete dva minuta. Toliko.

ALEKSANDAR JUGOVIĆ: Naravno. Zadovoljan sam odgovorima, pod uslovom da oni budu i obaveza Ministarstva za poljoprivredu. Uzeo sam u obzir to da je ministar preuzeo dužnost, relativno skoro. Uzeo sam u obzir to da uvid u sam problem funkcionisanja poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, traži sistematičnost, pretpostavljam da i on zna u koliko je, ubeđen sam u to, teškom položaju sada seljak. Znamo da je cena naftnih derivata, pre svega dizela, pre nekoliko godina bila tri puta niža, a da je cena mleka gotovo ista u odnosu tog vremena i sadašnjeg vremena.

Znamo da je preko potrebno stimulisati poljoprivrednu proizvodnju kreditima, ali ne kreditima koji će ugušiti onoga ko kredit uzima, pre svega seljaka, već kreditima koji će imati grejs period i čije kamate će biti izuzetno male. Nadam se da ćemo spremniji ući u sledeću godinu i ukoliko budete sve ove mere, koje ste javno obećali, preduzeli, imaćete podršku u svemu što budete radili i što bude bilo dobro. Ono što je bilo loše, naići će na kritike poslanika SPO. Hvala vam puno.

31/2MG/SU

PREDSEDNIK: Hvala.

Gospodin Balint Pastor. Izvolite.

BALINT PASTOR: Gospodine predsedniče, dame i gospodo narodni poslanici, dame i gospodo članovi Vlade, želim da postavim nekoliko pitanja premijeru Dačiću i ministru Selakoviću u vezi tzv. sitnih krađa.

Radi se o krivičnom delu iz člana 210. Krivičnog zakonika Republike Srbije – ukoliko je vrednost ukradene stvari manja od iznosa od 15.000 dinara, a učinilac je išao za tim da pribavi malu imovinsku korist, gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi. Da li znate gospodo koliki je problem u čitavoj Srbiji ovakva regulativa, da li znate koliki je revolt građana Republike Srbije, da li znate da se po selima u Vojvodini i ne samo po selima i ne samo po Vojvodini, već i na prostoru čitave Republike Srbije, krade svaki dan? Da li znate da se krade hrana iz frižidera, da li znate da se kradu šunke sa tavana, da li znate da se krade sve što se može odneti, a država skrštenih ruku to posmatra godinama unazad? Da li znate da se u očima građana Republike Srbije dovodi u pitanje svrha postojanja države? Ne države Srbije, nego države kao institucije, jer građani kažu – šta će nam država ako ne može da nam zaštiti privatnu svojinu? Da li znate da se organizuju građani da bi štitili svoju imovinu i da je to izuzetno opasno? Da li znate da se organizuju civilne straže što je SVM od početka osuđivao, a osuđuju i dan danas, jer smatramo da država preko svojih organa treba da štiti privatnu svojinu svih građana Republike Srbije?

Da li smatrate normalnim, gospodine Selakoviću, da je taj limit od 15.000 dinara, kada znamo da trenutno u državi ima 505.000 penzionera sa primanjima ispod 15.000 dinara, da li je u redu da je taj limit 15.000 dinara, kada je prema zvaničnim podacima iz aprila meseca, nezaposlenost preko 25%? Trenutno u državi imamo više miliona građana sa primanjima ispod 15.000 dinara, a država dozvoljava da se krade slobodno, praktično zbog 15.000 dinara, jer niko ne goni počinioce po privatnoj tužbi, jer se to ne isplati građanima, a policija ne može ništa da uradi jer nema privatne tužbe.

Želim da kažem da smo mi predlagali još u prošlom sazivu izmenu Krivičnog zakonika, smanjenje tog limita drastično na tri ili pet hiljada dinara. U tome nas je podržao i policijski sindikat. Očekujem vaše odgovore.

PREDSEDNIK: Hvala.

Gospodine Selakoviću, izvolite.

NIKOLA SELAKOVIĆ: Hvala kolegi Pastoru na ovom pitanju i zaista mogu da kažem da je u sklopu novih aktivnosti Ministarstva pravde i državne uprave, počela sa radom još pre tri nedelje, jedna radna grupa koja se bavi pitanjem izmena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srbije.

Mogu da vam kažem da je i ovo pitanje na dnevnom redu u tom čitavom setu odredbi koje treba izmeniti ili dopuniti i da nam je i te kako poznat problem sa kojim se suočavaju organi gonjenja, na prvom mestu građani koji ne mogu da zaštite svoje pravo svojine, kao jedno od osnovnih prava. Budite uvereni da ćete do 15. oktobra, na sajtu Ministarstva pravde dobiti prvi radni tekst naše radne grupe. Na čelu radne grupe je uvaženi profesor Zoran Stojanović, najveći stručnjak za krivično pravo među univerzitetskim profesorima u Srbiji, materijalno krivično pravo i da će radna grupa svakako dati predlog, odnosno nacrt, za rešenje ovog bitnog pitanja.

Da li smatram da je taj limit normalan? U našim životnim okolnostima i sa ovakvim životnim standardom građana Srbije, svakako da nije normalan i to je osnovni razlog zašto ćemo pristupiti izmeni te odredbe člana 210. Krivičnog zakonika Republike Srbije.

31/3MG/SU

PREDSEDNIK: Hvala, gospodine Selakoviću.

Reč ima narodni poslanik Balint Pastor.

BALINT PASTOR: Zahvaljujem se ministru Selakoviću na odgovoru i želimo da pružimo doprinos rešavanju ovog pitanja i zbog toga želim da dam nekoliko predloga, kada već te radne grupe funkcionišu i rade.

Mislimo da se ovo ne može rešiti isključivo izmenama i dopunama Krivičnog zakonika. To je svakako nužno smanjenje tog limita, drastično smanjenje, je svakako najbitniji element rešenja, ali pored toga mislimo da bi svakako trebalo i da radite na tome da izmenite Zakon o sedištima i područnim sudovima i javnih tužilaštava. Smatramo da nije normalno i zbog toga smo glasali protiv tog predloga zakona 2008. godine, da npr. u Vojvodini postoji jedna rupa.

32/1BD/SM17,00-17,10

Takvih rupa ima i na karti Srbije, na drugim područjima Republike Srbije. vi u Vojvodini npr. imate Osnovni sud u Subotici, imate i Osnovni sud u Novom Sadu, Somboru i u Kikindi, a u sredini karte imate rupu od stotinak kilometara. Mislim da ovo u ne maloj meri doprinosti ovakvom broju tih tzv. sitnih krađa. Kažem takozvanih, jer to za građane, naravno, nisu sitne krađe.

Dopunsko pitanje bi bilo – koliko osnovnih sudova Ministarstvo pravde smatra da bi trebalo vratiti u pravosudni sistem Republike Srbije? Ono što mi smatramo, u odnosu na Vojvodinu, jeste da bi minimalno trebalo vratiti sud u Bačku Topolu, u Sentu i u Bečej. To bi u velikoj meri doprinelo rešavanju i problema sitnih krađa i svih drugih problema.

Pored toga, smatramo da treba izmeniti i Zakon o komunalnoj policiji. Treba proširiti nadležnosti komunalne policije i treba omogućiti opštinama da formiraju komunalnu policiju. Mislimo da bi i ovo doprinelo poboljšanju bezbednosne situacije na terenu. Pored ovoga, što su mnoge države EU uvele nultu toleranciju za krađe, naravno, znam da ne može da se podigne optužnica zbog krađe u vrednosti od 10 dinara, ali smatramo da bi trebalo goniti sve učinioce i ispod, recimo, vrednosti 3.000 dinara prekršajno. Znam da trenutno Republika Srbija nema materijalni prekršajni zakon, ali mislimo da bi trebalo svakako, u sklopu ovih mera, naći rešenje i za ovaj problem i mislimo da bi trebalo goniti po službenoj dužnosti sve učinioce, u zavisnosti od limita ili krivično ili prekršajno.

PREDSEDNIK: Hvala.

Gospodine Selakoviću, izvolite.

NIKOLA SELAKOVIĆ: Hvala na pitanjima.

Prvo vaše pitanje odnosilo se na Zakon o sedištima sudova, odnosno izmeni i dopuni tog zakona. Hvala vam na tom pitanju, zato što je to jedna od najneuralgičnijih, najboljih tačaka srpskog pravosuđa. Dakle, sa 138 spali smo na 35 sudova. Mnoge okruge upravne smo ostavili sa samo jednim osnovnim sudom, što je apsolutno nedopustivo.

Vi ste pomenuli situaciju u Bačkoj. Imate sličnu situaciju i u Sremu. Imamo samo sudove u Sremskoj Mitrovici. Imate gradove i opštine koje imaju preko 80.000 stanovnika koji su ostali bez ijednog suda. Evo, pomenuću Staru Pazovu, koja ima veoma živu malu i srednju privredu. Dakle, ono za šta se sve vlade u prethodnom periodu, od nekih deceniju i više zalažu da je jačaju, onda ostavite takvu varoš bez suda, potpuno neprimereno.

Pitali ste me koji će sudovi biti vraćeni. Danas sam upravo razgovarao sa članovima te radne grupe. Taj zadatak koji su oni dobili je jedan od najprioritetnijih zadataka u ovom trenutku, jer bez tih izmena i dopuna Zakona o sedištima sudova ne možemo sprovesti dobru reintegraciju neizabranih sudija i tužilaca. Svakako, mogu slobodno reći, ono što je moje lično mišljenje, da recimo postoji potpuno opravdanje za povratak Osnovnog suda u Sentu, jer je nedopustivo da imamo samo sud u Subotici, da imamo veliki broj opština. Gore postoji neko rešenje koje je živelo prvih godinu dana, da sudije budu u tim sudskim jedinicama, ali jednostavno, to se pokazalo kao necelishodno.

Ono pitanje koje otvara ova postojeća loša i neefikasna mreža sudova, to jeste pitanje i troškova koji su nastali tim povodom. Ne treba voditi računa samo o troškovima države, nego na prvom mestu o troškovima sa kojima su se suočavali građani, a to su ogromni troškovi. Svakako da podržavam vašu inicijativu da treba preispitati postojeću sudsku mrežu, da na tome radimo veoma mnogo i vredno, da ćete takođe imati do polovine oktobra objavljen radni tekst o tome gde bi trebalo po

32/2BD/SM

viđenju te grupe stručnjaka, koja radi u radnoj grupi Ministarstva pravde vratiti osnovne sudove.

Što se tiče Zakona o prekršajima, još je prethodno ministarstvo pokrenulo rad na izradi nacrta tog zakona. Koliko mi je poznato, ove nedelje, evo već sad u Vršcu završava rad ta radna grupa i imaćemo predlog tog zakona o prekršajima u najbržem mogućem roku. Hvala na pitanjima.

PREDSEDNIK: Hvala.

Gospodin Pastor ima reč. Izvolite.

BALINT PASTOR: Zahvaljujem se na odgovorima. Dobro je što se ovako ubrzano radi na rešavanju ovih veoma teških problema.

Napravili ste lapsus. Nažalost, nema 35 osnovnih sudova, nego samo 34 trenutno u Republici Srbiji. Sa 138spali smo na 34 osnovna suda. Apelovao bih na vas da pored Sente razmislite. Znam da odluku ne donosite samo vi, nego radna grupa priprema radnu verziju. Ali, bez obzira na to, želim ovde na ovom mestu da vam skrenem pažnju na situaciju u Bečeju i u Bačkoj Topoli. Mi smo i 2008. godine govorili da je ovakva mreža problem zbog toga što se ne vodi računa o etničkom sastavu stanovništva tih opština i tih gradova. Pored toga, nije se vodilo računa o velikom broju višejezičkih postupaka. Sa treće strane, nije se vodilo računa o tradiciji pravosuđa u tim opštinama. U tim opštinama i gradovima sudovi postoje 150, 200 godina unazad, bez obzira kojoj državi pripadaju te opštine i ti gradovi. Ta situacija nije samo u Vojvodini. Tako je i u centralnoj ili, pravilnije rečeno, užoj Srbiji.

Zbog toga vas molim da i nas uključite u ovaj rad blagovremeno. Bilo bi dobro da nam se pruži šansa da argumentovano iznesemo zbog čega smatramo da bar u ove opštine treba vratiti osnovne sudove i da se ne dovedemo u situaciju da prvi put možemo o tome razgovarati kad predlog zakona o izmenama i dopunama stigne u Narodnu skupštinu. Mi smo u interesu građana otvoreni za saradnju, što se tiče ovih pitanja. Hvala.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima narodni poslanik Čedomir Jovanović.

ČEDOMIR JOVANOVIĆ: Hvala, gospodine predsedniče.

Poštovano predsedniištvo, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani predstavnici Vlade, pitao bih vas, gospodine Dačiću. Zaobilaze vas moje kolege, kao da vas ne doživljavaju predsednikom Vlade.

Prošli put sam vas pitao – šta je cilj vaše Vlade, s obzirom da ste sa svojim kabinetom i vladajućom koalicijom vodili politiku koja je direktno demantovala sve ono što ste najavili u svom ekspozeu? Za vas je to bilo retoričko pitanje, a ono je bilo vrlo bukvalno. U međuvremenu je, mislim, svakom dobronamernom čoveku u ovoj zemlji je to postalo jasno. Vaše Vlade nema, gospodine Dačiću. Vi ste predsednik Vlade koja Srbiju uverava da je posle dva meseca u sjajnim odnosima sa prvim potpredsednikom Vlade. Vaša ministarka energetike vodi svoju energetsku politiku. Vaš ministar pravde ima svoje mreže sudova i svoj broj sudova u Srbiji, pa na 100.000 stanovnika u Evropi dođe 20 sudija, ali on misli da je sudiji potrebno 40. Referentni indeks za mrežu sudova je 2,7 u Srbiji, a u Evropi je jedan. Ali, mi imamo više novca i od Nemačke i od Francuske i od skandinavskih zemalja. Mi možemo to sebi da dopustimo.

Dinkić, on je usvojio svoj budžet i sad on treba da se objašnjava sa Vojvodinom oko toga da li je ona uskraćena za neko pravo ili ne. naravno da je uskraćena i uskratila ju je ista ona pamet koja je prethodno donela Ustav 2006. godine,

32/3BD/SM

koji u međuvremenu i sama nije bila spremna da poštuje. Vučić vodi svoju borbu protiv korupcije. Nikolić ima svoju kosovsku politiku.

Pitam vas – šta ćemo mi, gospodine Dačiću, kao ljudi koji živimo u ovoj zemlji, za sedam dana kad se opet Beograd pretvori u ratnu zonu, kakav je bio 2009. ili 2010. godine? Hoće li to biti pitanje vaše lične hrabrosti ili spremnosti policije da stavi svoju glavu pod kamen ili je to još jedan od pokazatelja da mi ne da nismo stvorili državu, nego nismo sposobni ni da odgovorimo na obaveze koje proizilaze iz činjenice da smo sticajem okolnosti da ste vi predsednik Vlade, ja šef opozicione poslaničke grupe, šta će Srbija raditi 6. oktobra?

33/1AD/MJ17.10-17.20

Ko u ovoj zemlji sme da preti nasiljem? Kada se tako nešto desi, mi kao političari ovde o tome treba da razgovaramo. Šta će raditi ministare pravde? Šta će raditi potpredsednik Vlade koji se bavi, između ostalog, i pitanjem bezbednosti? Zašto sada o tome ćutimo? Hoće li to biti pitanje za direktora policije, za vd direktora policije? Mi trebamo red u ovoj zemlji.

Recite nam kakav je plan vaše vlade? Onda ćemo nekom drugom prilikom postaviti pitanje onima koji se predstavljaju kao ministri vaše vlade, a zapravo vode svako svoju politiku. Ne znam kakvu politiku vode ministri Ilić i Mrkonjić? U međuvremenu ćute, verovatno su se dogovorili da svako pravi svoju stranu puta. Ako je to način da dobijemo put, u redu, ali onda neka se tako nešto kaže.

Predsedniče Vlade budite predsednik Vlade.

PREDSEDNIK: Vreme gospodine Jovanoviću.

Gospodine Dačiću. Izvolite.

IVICA DAČIĆ: Zahvaljujem se gospodinu Jovanoviću na podstreku da svako radi svoj posao, pa i ja kao predsednik Vlade.

Apsolutno je netačno da svaki ministar ima svoju politiku. Vlada Republike Srbije ima jednu politiku. Ona je najviši organ izvršne vlasti u Republici Srbiji. Predsednik Republike Srbije se ne meša u rad Vlade Republike Srbije, niti se Vlada Republike Srbije meša u nadležnosti drugih državnih organa. Isto tako je Vlada zadužena da utvrđuje i vodi, naravno, ukoliko je za to potrebno i na osnovu odluka parlamenta, i unutrašnju i spoljašnju politiku.

Naravno da je svaki ministar odgovoran za stanje u određenoj oblasti. U Vladi Republike Srbije nije bilo ni jedne tačke dnevnog reda gde nisu svi glasali jednoglasno. To ne znači da je kvalitet rada na nekom visokom nivou, to znači da nema sukoba i problema.

Mislim da nije još viđena jedna Vlada gde još nije prošlo ni dva meseca od izbora, jer je sada dva meseca od izbora, gde se postavlja toliki broj pitanja. Sad su me čak pozvali da gostujem na RTS povodom dva meseca rada Vlade. Dobro, i to je moguće, verovatno. Rekao sam da niko u Srbiji nema čarobni štapić da rešava probleme sa kojima se Srbija danas suočava, a problemi su veliki, i u ekonomsko-socijalnoj oblasti i političkoj sferi i u sferi pitanja koja zalaze i unutrašnju politiku, ali i u odnos snaga na međunarodnoj političkoj sceni, kao što je pitanje Kosova.

Vlada Srbije, ukoliko želi da vodi politiku, mora da ima svoj stav i tu se slažem. Vlada je pokazala svoj stav o mnogim pitanjima. Naravno, da li se taj stav nekome sviđa ili ne, svako nosi svoju odgovornost.

Kada je reč o ekonomsko-socijalnoj politici, rekao sam šta mislim da treba da bude program rada nove Vlade. Treba da bude restriktivna monetarna politika, štednja države, a ne stezanje kaiša građana i podsticaj razvoja, podsticaj potrošnje, investicione potrošnje.

Nisam ja to izmislio. To je politika koja postoji u Evropi, u EU u koju ste se vi pre mene zaklinjete. Kakva je to politika? Da li smo formirali Nacionalni savet za privredni oporavak? Da li su tražili da imaju uticaj na Vladu Republike Srbije? Dobili su priliku. Predložite. Predložite i vi, gospodine Jovanoviću.

Sledeće nedelje će u Beogradu gostovati i učestvovaće i u radu Nacionalnog saveta za privredni oporavak nobelovac Krugman.

(Čedomir Jovanović sa mesta: Ko je to platio? Recite da su platili privatnici.)

33/2AD/MJ

Sada je pitanje ko je platio? Znate šta, godinama su ovde kod vas dolazili i to bi bilo sada kao da pitate nekoga iz međunarodne zajednice – ko vam je platio da dođete ovde i da držite predavanje? Navikli su nama da drže predavanja. Neka održe neko predavanje iz oblasti ekonomije, a ne samo da nam drže predavanja šta treba da radimo oko KiM.

Ali, nije bitno šta kaže Krugman, bitno je kakvu politiku vi želite da vodimo? Da li vi želite da smanjimo penzije? Želite li da smanjimo plate? Izjasnite se šta hoćete. Da li to želite? Mi se sa time ne slažemo. Želite da ne dajemo poljoprivrednicima razne subvencije da bi ublažili posledice suše? Ne želite da dajemo podsticaje za privredu? Kako ćemo smanjiti javnu potrošnju?

Nemojte ovde sada zavaravati narod time da je to sada neka filozofska kategorija, to je direktno praktična kategorija, otpuštanjem radnika, je li tako, smanjivanjem i zamrzavanjem plata i penzija?

Izjasnili smo se protiv te politike. Dosta je bilo te politike. Ta politika je i dovela do pljačkanja preduzeća. Jedna trećina preduzeća je privatizovana lopovski, radnici su ostali bez posla, a pola miliona penzionera imaju penziju manju 15 hiljada dinara. Kada bi ukrali platu tim penzionerima, ne bi odgovarali? Je li tako, ministre pravde, jer je to sitna krađa? Vi tražite da njima sada još smanjimo penzije.

Ne znam, predložite. Plate i penzije neće rasti koliko treba, rašće manje nego što treba, koliko je u ovom trenutku moguće.

Uostalom, ne mislim ni da ovo o čemu ste govorili da nema dobru nameru, naprotiv, mislim da treba da otvorimo dijalog, pošto vidim da je LDP ozbiljna opozicija u ovom parlamentu, koja se najviše javlja u osporavanju politike Vlade Republike Srbije, spreman sam da razgovaram o svim temama, o svim pitanjima i da tražimo zajednički interes.

Da li ova vlada ima stav o evropskim integracijama? Ima. Da li nam taj stav ponekad svima leži na srcu? Ne. Ali, prihvatili smo da realizujemo i ono što je parafirao Borislav Stefanović, što Vlada Srbije nije potpisala od februara meseca do danas. Da ne bude zabune, nije gospodin Stefanović to parafirao da bi neko o tome odlučivao. On je postigao sporazum. Tako je bar tada izjavljivao.

Uostalom, dame i gospodo, da nije bilo tog sporazuma koji je onpostigao i sporazuma o regionalnom predstavljanju, ne bismo dobili status kandidata. Budite otvoreni i iskreni.

Gospodine Jovanoviću, više biste trebali da čestitate ovoj vladi na evropskim integracijama nego prethodnoj. Svi ministri koji su bili u Briselu su imali izvanredne razgovore. Ne znam da li je vama prekinuta komunikacija sa Briselom, ali nisam čuo da Evropska komisija ima bilo kakve primedbe na rad Vlade Republike Srbije.

34/1TĐ/IP17.20-17.30

Naravno, za DSS to nije nikakva pohvala. Ovo je zaista sramotno da, vi koji ste pobedili Miloševića na evropskoj politici 5. oktobra 2000. godine, sada meni dobacujete vezano za Evropsku uniju. Dokle smo mi to došli dame i gospodo? Što ste obarali Miloševića? Što tada niste vikali - Slobodan Milošević je heroj, ko što Mrkonjić danas govori? Što?

Znate šta, kad ste se sastajali sa Solanom, sa Madlen Olbrajt, nije vam smetala evropska orijentacija. Sada vam smeta evropska orijentacija ove vlade. Uostalom, vi niste u vladi, vi ste u opoziciji. Hvala vam na kritikama, tu ćete i ostati.

Uostalom, podržavao sam vašu vladu, koja je imala za politiku evropske integracije. Uostalom, podržavao sam i vašu vladu… Ne, ne, podržavao sam vladu Vojislava Koštunice, u kojoj nije bio Čedomir Jovanović. Nikad nisam podržavao Čedomira Jovanovića. Vi ste zajedno sa njima svi bili u vlasti ovde, svi ste bili zajedno, pa ste tako, jedva ste se skupili da srušite Miloševića.

Sada, kad pogledate gde ste, ima vas na svim stranama, ali zar vam nije malo neprijatno da 12 godina posle pada Miloševića se nalazite na različitim stranama? Pošto ste vi govorili za Miloševića da je bio diktatorski, ne narodni režim, koji je izazivao ratove, šta li biste tek vi uradili da ste, ne daj Bože, bili na njegovom mestu. Nemam nameru da bilo kome više bilo šta prećutkujem.

Dame i gospodo 22 godine sam na političkoj sceni Srbije. Izlazio sam i pred narod i kad je bilo dobro i kad je bilo loše, i pobeđivao sam, i gubio sam. Na ovim izborima sam osvojio duplo više glasova nego na prošlim. Koliko ste vi osvojili? Koliko ste vi osvojili glasova? To je rezultat vaše politike u prethodnom periodu. Koliko ćete, naročito, da ne govorim gde…

Što se toga svega tiče, pošto ste postavili pitanje, meni nije ograničeno koliko ću da govorim. Do 15 do sedam ima još sat i 20 minuta.

(Siniša Kovačević, s mesta: Kastro je govorio mnogo duže.)

Molim? Mislim da je polemika osnova svake demokratije. Ako ne želite da vam se odgovara nemojte da polemišete. Šta vi mislite da smo mi ovde došli da trenirate boks? Mi ovde nismo vreća za udaranje. Slobodno udarite, ali da znate da ćete dobiti politički odgovor.

Prema tome, dame i gospodo, da li neko ima stav ili nema? Imamo stav. Stav oko međunarodne politike je jasan. Želimo u Evropsku uniju, ali ne po cenu gubitka nacionalnih i državnih interesa. U čemu je razlika u našoj politici? Želimo dijalog sa prištinskim vlastima. Želimo dijalog, ali ne želimo da sedamo za sto da bismo im dali legalitet za nešto što su već uradili.

Uostalom, dame i gospodo, u vreme Miloševića dobili ste Rezoluciju 1244, u vreme Koštunice i Tadića dobili ste nezavisnost Kosova i Metohije, pa procenite šta smo bolje dobili. Borili ste se svim silama samo da sačuvate ono što je Milošević izdejstvovao - Rezoluciju 1244.

(Milan Lapčević, s mesta: Što je izgubio.)

Ako je on izgubio, sad uzmite pa osvojite. Heroji svi nikom… Ne znam gde ste bili, zašto niste poveli rat kad je proglašena nezavisnost Kosova i Metohije? Bili ste na vlasti, vlada Tadića i Koštunice. Vi koji branite nacionalne i državne interese i smatrate da ste time tako veći Srbi nego ostali, zašto tada niste mobilisali vojsku i policiju i napali Kosovo i Metohiju, odnosno branili srpsku teritoriju? Zašto niste? Zato što znate da je to nije realno, dame i gospodo.

34/2TĐ/IP

Prema tome, apsolutno ne prihvatam to da neko nama prebacuje da li mi ugrožavamo nacionalne i državne interese. Danas je ugrožavanje nacionalnih i državnih interesa pozivanje na uzaludne žrtve. Danas je odbrana nacionalnih i državnih interesa pametna i mudra politika koja će dovesti do toga da ne budemo u dilemi ili da priznamo nezavisnost Kosova ili da uđemo u EU.

Šta je naša politika vezano za evropske integracije? Zapisali smo u koalicionom sporazumu – put ka EU, zaštita nacionalnih i državnih interesa. Nikad nismo imali bliže odnose sa EU i nikad bliže odnose sa Ruskom Federacijom. Priznaćete da je to uspeh.

Šta je nas stav o drugim pitanjima? Gospodina Jovanovića interesuje prajd, verovatno, pošto me je pitao šta je 6. oktobra. Šestog oktobra ima više događaja. Porodica Karađorđević vraća posmrtne ostatke tri člana porodice, gde smo morali na sednici odbora, kojim predsedava predsednik Nikolić, čiji sam zamenik predsednika, da rešavamo pitanje gde će oni biti sahranjeni. Da li će svi biti sahranjeni u crkvi ili će jedan biti van? To je bilo veliko državno i nacionalno pitanje. To se dešava šestog.

Šestog je i obeležavanje ratnih zločina u Jajincima tokom Drugog svetskog rata. Šestog je najavljena parada. Šta će biti sa tim? Što se mene tiče, što se tiče Vlade Srbije, nema nikakve dileme da ono što je Skupština donela i što stoji u Ustavu i zakonu i međunarodnim standardima, definisano kao ljudsko pravo i sloboda, da treba da bude dozvoljeno da se dešava u Srbiji. Osim, ukoliko postoji bezbednosni razlozi za tako nešto. Obratio sam se bezbednosnim službama da mi pošalju izveštajima i njihove procene.

Za 6. decembar posetu je najavila švedska ministarka evropskih poslova i nekoliko poslanika Evropskog parlamenta. Kao što znate, najavljuju da će to biti jedan od važnih uslova za izveštaj o napretku, koji se piše i koji se objavljuje 10. oktobra.

Samo vam iznosim činjenice. Možemo da kažemo da to nije važno, ali treba da znamo šta hoćemo. Još jednom vam ponavljam, Vlada Republike Srbije nije tu da donosi odluku da li će nešto zabraniti ili ne. To nije politička odluka, to je bezbednosna odluka. Sa pravnog aspekta ne postoji ni jedna potreba da se neka manifestacija odobrava, ona se samo zabranjuje. Ova manifestacija traje pet ili šest dana. Ona će biti održana. Da li će biti parade? Odlučićemo u narednim danima kada je reč o bezbednosnoj proceni.

Ima puno razloga za i protiv. Prvo, najveći broj građana sigurno ne podržava održavanje parade, ali apsolutno ne dajem nikome za pravo da on određuje, ako nije van legalnih državnih organa, svaka pretnja, nasilje se ne može tolerisati. Ko je dao za pravo bilo kojoj drugoj organizaciji da govori da nešto može ili ne može da se održi u Beogradu?

35/1MO/VZ17.30 – 17.40

Ili smo mi država, ili smo samo nešto što liči na državu, a upravlja neko mnogo moćniji, koji uopšte ne izlazi na izbore, a to su nacionalističke i ekstremističke snage. Mi to nećemo dozvoliti. Ovde je apsolutno reč o potpuno pogrešnoj proceni da će se Vlada Srbije, da tako kažem, uplašiti od pritisaka, pretnji i ucena, pretnji nasiljem prilikom održavanja "Prajda", odnosno Gej parade.

Naravno, ne mislim da je to nužan uslov za ulazak u EU i mislim da je to apsolutno potpuno pogrešna konotacija. Uostalom, postoje mnoge zemlje gde toga nema. Uostalom, postoje zemlje gde bi se to smatralo provokacijom. Postoje i zemlje koje su dalje odmakle od nas u evropskim integracijama, a koje nisu imale slučajeve održavanja Gej parade.

Crna gora je dalje od nas odmakla, pa nisam primetio da je u Podgorici ili na Cetinju održana Gej parada. Nisam primetio ni da neko razmišlja u Sarajevu da se održi Gej parada. Nisam primetio ni da u mezimčetu Međunarodne zajednice, u Prištini planiraju Gej paradu. Pa niko se nije setio da kaže da se tamo ne poštuju i krše ljudska prava. Mi imamo takve zakone da nema potrebe da na ovakav način dokazujemo da li i kakvu imamo orijentaciju po bilo kom planu, pa uključujući i seksualnu orijentaciju.

Znači, Vlada Srbije nije razmatrala pitanje organizacije "Prajda", niti će razmatrati, jer to nije pitanje za Vladu Srbije, ali će doneti odluku. Ta odluka znači da se preuzima odgovornost za tu donetu odluku. Gospodin Jovanović je upravu, svako od vas ko ovde ili u javnosti poziva na nasilje pre svega šteti našoj zemlji, našim građanima i ugledu zemlje. Osnovnu cenu će platiti policajci. Zar mislite da ti policajci podržavaju Gej paradu? Ne, ali oni rade po nalogu ove države. Zato i vi političari vodite računa šta govorite. Jer, ako tako mislite, onda lepo dođite vi, pa se vi isprsite tada 6. oktobra. Vi imate odgovornost, nije politika samo, znam da vlast i opozicija ponekad mogu da govore drugačije, verovatno se razlikuje kada ste u vlasti, kada u opoziciji, ali policajci su policajci.

Molim, gospodine Palaliću? Da li ste meni nešto dobacili?

(Jovan Palalić, s mesta: Pričate 20 minuta.)

Da li postoji neko ograničenje?

(Jovan Palalić, s mesta: Mi poslanici imamo tri minuta.)

Vi imate tri minuta, ali ja sam predsednik Vlade. Ja sam predsednik Vlade koga ste izabrali ovde. Slušao sam vas pažljivo i slušaćete i vi mene dok me ne smenite. Gospodin Jovanović je tražio da budem predsednik Vlade, evo, izvolite. Odgovaram za sve što se dešava u ovoj zemlji, prema tome imam pravo i da iznesem svoju politiku.

Uostalom, kada je Koštunica bio predsednik Vlade, ja sam ga slušao. Kada je Koštunica bio predsednik Vlade, glasao sam za njega, a vi niste glasali za mene. Kada je Koštunica bio predsednik Vlade, nije se često pojavljivao u parlamentu. Od 19 članova Vlade ovde danas ima 13. Bio bi red da neko to kaže kao pozitivnu činjenicu. Ova Vlada nije imala nijednu telefonsku sednicu do sada. U prošlom sazivu Vlade od 700 sednica 500 je bilo telefonskih sednica.

Ova Vlada je na početku svog mandata. Naravno, nije laka situacija u kojoj se nalazimo, ali smo spremni da nosimo odgovornost i zaista pozivamo na dijalog i one sa kojima smo bili dosada u vlasti i one sa kojima smo nekada bili u vlasti. U ovoj zemlji više ne postoji neko ko sa nekim nije bio u vlasti. U ovoj zemlji su sve partije, da tako kažem, učestvovale u vlasti za ove 22 godine postojanja višepartijskog sistema.

35/2MO/VZ

Spreman sam ako treba da radimo i do ponoći, i do šest ujutru. Vi znate da obožavam da držim govor u pet ujutru, ako dočekate. Slobodno, ja sam ceo svoj život proveo u parlamentu i prosto mi nedostaje ovakva vrsta rasprave. Tražili ste da dođem i, evo, ja sam došao. Zahvaljujem vam se što ste me zvali. Možete da me pitate, da me kritikujete, da radite šta hoćete, ali ću vam odgovoriti. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Reč ima Čedomir Jovanović. Izvolite.

ČEDOMIR JOVANOVIĆ: Gospodine Dačiću, ostaviću ljudima izvan ove sale koji prate našu raspravu da sami zaključe kakva je zemlja o kojoj ste vi govorili onako kako ste govorili prethodnih 25 minuta.

Pitam vas da li se osećate odgovornim zbog rečenice - izem ti Evropu u koju se ide preko "Parade ponosa"? Da li se osećate odgovornim zbog koalicije koju ste napravili sa onima koji su razbijali glave vašim policajcima na ulicama Beograda pre dve godine i koji sada prete vašoj policiji?

Dačiću, vi ste predsednik Vlade. Nikoga više u Srbiji ne interesuje šta je radio Koštunica pre 12 godina, ni šta je radio Milošević pre 12 godina. Ova zemlja zavisi od sposobnosti vas i vašeg kabineta, da definišete cilj našeg društva, način na koji ćemo do tog cilja stići, da uskladite naše potrebe i potencijale.

Ko je ikada od nas rekao da ne želimo da penzioneri primaju penzije? Ne želimo da na nesreći penzionera parazitiraju oni koji su ih prethodno uništili. To ne želimo. Da se u najsiromašnijom zemlji Evrope obećava trinaesta penzija tako što ćemo se zadužiti, a zemlja upropastiti. Srbija se zadužila 500 miliona za 50 dana vaše Vlade. Želimo red u penzionom fondu, poštenu vlast i jasne zakone. Vi nemate Vladu.

Kada ste odlučili da obećate Srbiji dva sata jeftinije struje dnevno? Kada je ta odluka doneta? Kada je Vlada odlučila da ne poštuje Ustav, pa rekla Mlađanu Dinkiću – nemoj da poštuješ Ustav i uskrati Vojvodini ono na šta ona po Ustavu ima pravo? Nije tačno, nikada o tome niste govorili. Kada ste formulisali kosovsku politiku? U kom vremenu živi vaša Vlada i vaša koalicija?

Hoćete razgovore na najvišem nivou. Vođeni su, Dačiću, i pre pet godina završeni. Vodili ih predsednik i premijer. Okončani su u februaru proglašenjem nezavisnosti Kosova. Na koga misli predsednik države kada opominje tamo neke u Vladi koji dele Kosovo i neke druge koji bi dobrosusedske odnose sa Kosovom?

Kakva god da je ova zemlja i mi njoj, odgovorni smo za ono što će biti sutra. Ne možete vi u Aranđelovcu da sa nasilnicima pravite vlast, a da se ovde čudite zbog toga što se neko usuđuje u 21. veku da preti ljudima u Srbiji. To je političko pitanje, ne pitanje za direktora Policije ili za onog Rodića u BIA, nego političko pitanje za vašu Vladu.

Prekinite te vaše insinuacije. Čemu sve to vodi? Pa šta ako u Crnoj Gori nije toga bilo? Hoćemo da uvozimo u Crnu Goru te ljude? Ovde neko želi da živi slobodno u skladu sa zakonom. Stavite van snage zakon i kraj priče. Ne postavlja Evropa nikakve ultimatume pred nas. Ne interesuje me ko dolazi 6. oktobra, hoću sa svojom decom tog dana, te subote da prošetam ulicama Beograda i želim vama da prošetate, i vama ministre Obradoviću. Možda će nam se deca sresti na nekom rođendanu. Neću batinaše u Beogradu.

Oslobođeni su svi koji su rušili Beograd pre dve godine. Tada je Tadić bio predsednik, pucali su u njegovu fotografiju, a danas je Nikolić. Red u zemlji uspostavite. Reda nema ni u vašoj Vladi, kako može da ga bude u Srbiji?

36/1JJ/MĆ17,40-17,50

PREDSEDNIK: Ministar Ivica Dačić. Izvolite.

IVICA DAČIĆ: Pa, malo ste me iznenadili kada tvrdite da treba da uvozimo u Crnu Goru homoseksualci, kao da ih tamo nema? Šta hoćete da kažete da ih u Srbiji ima toliko da možemo da ih izvozimo? Nisam siguran da ste u pravu. Ali, u Sarajevu, u Prištini, na Cetinju ili u Novom Pazaru organizovati Gej paradu, mislim da ne bi mogao ni NATO pakt. Zašto? Zato što su svi jednostavno protiv toga, nemojte sada da mi klimate glavom, kao da to nije tačno, pa gde vi živite? U kom vi svetu živite dame i gospodo? Jel to, o čemu mi govorimo nerealno da postoje problemi? Da li je realnost da se svi ekstremisti udruže, da li su katolici, pravoslavni ili Muslimani protiv Gej parade? Ali, mi ni jednom nismo rekli da ne postoji pravo da se to organizuje.

Uostalom, oni će organizovati čitav niz manifestacija u zatvorenom prostoru i da li će biti šetnje, bilo bi dobro da bude. Bilo bi dobro zbog svih, zbog Srbije da prođe bez problema. To je veoma jasan stav. Uostalom, meni je posebno zanimljivo kako će DS na to da reaguje? Pošto prošli put je DS bila za zabranu Gej parade. Samo što nisu imali kuraži da to urade, nego sam to morao ja da uradim. I to je istina, na najvišem nivou je tako odlučeno.

Znači, ovde ne iznosim ništa novo, to su problemi koji nas prate. Pretprošle godine je bila Gej parada, i znate kako je bilo. Policija je bila najveća žrtva. Hilari Klinton kada je posetila Beograd, posle Gej parade, jedino što je pohvalila, pohvalila je policiju. Policija od toga nema ništa. A i neko od vas će da kaže, da negativno prokomentariše to što je ona pohvalila.

U svakom slučaju, mene ne interesuje ko će da dođe sa strane ili ne, mene interesuje samo da se sačuva javni red i mir i da se obezbede ljudska prava i slobode. Javni skupovi su slobodni, osim ukoliko ne postoji bezbednosni razlozi za njihovo neodržavanje.

Ovo drugo, ne znam kako smo uspeli, gospodine Jovanoviću, da zadužimo zemlju 500 miliona za dva meseca. Očigledno je da nešto što je rebalans budžeta, a što je u stvari budžet, vi ste ovde doneli budžet, niste doneli rebalans, nego budžet za 2012. godinu, mora da sadrži sve ono šta će biti i što je bilo u 2012. godini.

Uostalom ne bežimo mi ni od kakve odgovornosti, u svakom slučaju vreme koje je pred nama će pokazati da li je ekonomska politika koju vodimo će biti uspešna ili ne. Ne znam, govorite o tome, vidim da ste se negativno izražavali o mom načinu izražavanja. Znate šta, ja sam čovek koji želi da govori jasno. Ja sam čovek koji želi da svako zna, da ja razumem ovaj narod, jer će tako i narod mene da razume. Možda, vi hoćete premijera koji kada ode u Sarajevo puca na Sarajevo, ili se slika sa puškom, ili obrće volove Karadžićem na Palama.

Bio sam u Sarajevu, imali smo izvanredne razgovore, bio sam i u Banja Luci i Srbija je od toga imala samo dobre strane te posete, naravno ne pretendujem da se vamadopadnem, jer ako bi se vama dopao ne bih se dopao većini građana Srbije. Ali, upravo zbog toga prihvatam i vaše primedbe, ukoliko one vode ka nekom cilju, a to je da zaista definišemo jednu politiku Srbije koja će omogućiti da, kao što se i vi zalažete, da imamo jednu realnu politiku koja će označavati Srbiju u 21. veku i koja će ukazati na pravac u kome želimo da idemo. Evo, spreman sam da delim tu odgovornost sa svima koji to žele, bez obzira da li su na vlasti ili su u opoziciji, bez obzira, kao što vi kažete, šta su bili pre 20 godina, ili pre 10 godina ili pre 15 godina, itd.

36/2JJ/MĆ

Uostalom, kada me već podsećate prvi put su sukobi u Beogradu bili oko Gej parade kada ste vi bili na vlasti, gospodine Jovanoviću, da li je to bilo 2001. godine? Znam da je to reagovao gospodin Korać koji je sada tu. Znači, 2001. godine.

Ne može se reći ni tada da je država znala šta treba da radi, na to nasilje koje je bilo tada na paradi. Od tada do 2008. godine mi nismo imali nikakve aktivnosti na tom planu, do 2009. godine. U policiji je najviše urađeno silom prilika tim povodom. Čak su, ne znam da li vi uopšte znate, da postoje klubovi gde se oni okupljaju, žurke koje tu prave, to sve obezbeđuje policija. Nije samo parada nešto što ukazuje na to pravo ili slobodu.

Gospodin Dinkić ako ima neki stvari da doda vezano za ovo zaduženje, nama nije cilj da Srbiju zadužujemo, cilj nam je ako se zadužuje da to budu investiciona zaduživanja kako bi ona bila podsticaj za razvoj. Zahvaljujem.

PREDSEDNIK: Ministar gospodin Dinkić. Izvolite.

MLAĐAN DINKIĆ: Hvala. Znam da ste vi završili dramaturgiju, a ne matematiku, ali nemojte obmanjivati građane Srbije, nije se nova vlada zadužila 500 miliona evra kao što ste rekli malopre, možete pogledati podatke koji se redovno objavljuju na veb sajtu Ministarstva finansija. Od formiranja ove vlade do danas, javni dug je porastao za oko 140 miliona evra. Ako je 500 miliona evra jednako 140 miliona evra, onda ne znam šta treba da kažem. U svakom slučaju, je molba da budete pažljiviji u citiranju podataka, jer se radi o neistini.

Sa druge strane, ovaj podatak je do današnjeg dana. Večeras, kada gospodine Jovanoviću upalite televizor ili sutra ujutru, čućete jedan podatak koji će vas možda iznenaditi, vas neprijatno jer vi želite da Srbiji bude gore, a to je podatak da je Srbija uspela danas da izvrši prvu emisiju evroobveznica za vreme mandata ove vlade u situaciji nižeg kreditnog rejtinga, a po ceni znatno nižoj od onoga što je uradila Cvetkovićeva vlada. Kako smo to uradili? Možete samo da, šta ja znam, da se ljutite, da vam bude krivo, ali ova vlada predvođena gospodinom Dačićem, Vučićem, Ilićem, Mrkonjićem, Kalanovićkom i svima nama napraviće ovde mnogo bolje rezultate, nego što vi želite da ih mi napravimo.

37/1DJ/LŽ17.50-18.00

Znači, i pri tome, ova cena za našu obveznicu nije formirana u ovoj skupštini, nije formirana u našoj zemlji,formirana je na međunarodnom tržištu od strane investitora iz Evrope i SAD, dakle sa svih tržišta. Ne kažem da mi želimo da likujemo sada sa time kako je moguće da jedna zemlja kojoj se smanjio kreditni rejting proda obveznicu po nižoj kamati, nego ona koja je imala viši rejtnig, to je pitanje za Cvetkovićevu Vladu.Čućete kada se zatvori transakcija, ali već je u toku.

Ono što želim da kažem jeste, da niste u pravu ni kada kažete da imamo nameru da kršimo ustav niti da to činimo. O čemu se radi? Nemojte molim vas da podržavate političke priče koje su lako utemeljive u Vojvodini, da navodno republička Vlada ima nešto protiv Pokrajine.

Mi ćemo otići naredne nedelje u Novi Sad da razgovaramo o budžetu za 2013. godinu. Evo pred vama da ponovim još jednom ono što sam pričao celih prethodnih nedelju dana. Mi smo ukinuli sopstvene prihode kao kategoriju za republičke institucije, ministarstva, fondove. Sopstveni prihodi više ne postoje. Zahtev da se transfer za Vojvodinu obračunava na osnovicu koja uključuje sopstvene prihode, znači da se traži da u uslovima ove krize kada mi nastojimo da prepolovimo budžetski deficit u sledećoj godini, jedino jedan deo državne teritorije, a to je Pokrajina Vojvodina dobije znatno veće budžete nego svi ostali u celoj državi. Pri tom, kršeći dosadašnji princip, pre usvajanja Zakona o budžetskom sistemu, postojale su dve kolone o budžetu – redovni prihodi i sopstveni prihodi. Sad postoji samo jedna – ukupno prihodi. Ti ukupni se sastoje iz poreskih i ovih sopstvenih. Ti sopstveni sada ne pripadaju ministarstvima, nego državi. Ako bi se na tu osnovicu računao transfer za Vojvodinu, jasno da bi Vojvodina imala pravo da dobije mnogo više, ali ti sopstveni prihodi nikada nisu u prethodnih četiri- pet godina ulazili u obračun osnovice, pa se vi gospodine Jovanoviću nikada niste protiv toga bunili, niti gospodin Pastor, niti DS. Sada se bunite, pre svega ljudi iz Pokrajinske vlade, samo iz razloga što predstavnici njihove političke opcije nisu u Republičkoj vladi.

Građani Srbije treba da znaju, a posebno Vojvodina, nema ni jedan jedini razlog za proteste pokrajinske Vlade koji je ekonomskog karaktera, jer budžet koji će Pokrajina imati po Ustavu će biti veći sledeće godine nego ove. Ove godine je transfer obračunat na osnovicu od 750 milijardi dinara, a sledeće će godine biti obračunat na osnovicu na 820 milijardi dinara, u ukupnom iznosu od najmanje 5 milijardi dinara više će dobiti Vojvodina.

Ono na šta imaju primedbu neki političari iz partija koje nisu zastupljene u sadašnjoj republičkoj Vladi, zašto je sopstveni prihod ove takse od ekologije o kojima smo pričali, ove druge neke takse koje postaju prihod države, sada ne ulaze u tu osnovicu. Pa nisu ulazile ni ranije. Otkad je donet Ustav Srbije, od 2008. godine odnosno 2006. godine, nisu ulazile u tu osnovicu. I tada niko od toga nije podizao buku. Razumem potrebu da neke stranke koje nisu u republičkoj Vladi, to koriste kao političku platformu, kako bi pravile veštački jaz između Vojvodine i republičke Vlade.

Ne razumem vas, gospodine Jovanoviću, da vi ulazite u taj hor zajedno sa njima i da pominjete da ja kršim Ustav. Dakle, Ustav kaže 7% od budžeta Republike pripada Vojvodini. Definicija budžeta Republike se definiše Zakonom o budžetskom sistemu. Ranije je bila definisana na jedan način, jer sopstveni prihodi nisu bili prihodidržave, a sada kad smo ukinuli sopstvene prihode, kao sopstvene prihode ministarstava i organa i uključili ih u opšti prihod države, ne možemo valjda samo zbog promene metodologije da odjednom rastutransferi a ekonomska situacija u Srbiji i danje nije dobra.

37/2DJ/LŽ

Tako da, samo želim da vas i u oba slučaja i u slučajupogrešnog podatka oko porasta javnog duga do ovog momenta, do prodaje evro – obveznica, vi niste mogli znati za ovu prodaju, jer niko nije mogao znati dok se ta transakcija ne završi.

(Čedomir Jovanović, s mesta: Evo, evo.)

Vi možete pokazivati taj telefon, ali to je tek sada, niste mogli danas znati za to.

(Čedomir Jovanović, s mesta: Sad pričamo čoveče.)

Posebno što je iznos emitovanja obveznica mnogo veći od one cifre o kojoj ste vi govorili, tako daniste vi na to računali. Vi ste računali na zaduženje do današnjeg dana jer ste mi to rekli u parlamentu prošle nedelje i nije bio tačan podatak, tad nisam hteo da odgovorim.

Samo je molba, da kada govorimo o ciframa, o ekonomskim podacima, naravno, imaćete mogućnost i imate mogućnost da pogledate na sajtu, iznesete tačnu cifru.

Isto kao i kod ovogpitanja koje jeste osetljivo, pitanje transfera AP Vojvodina. Za razliku od prethodnog perioda kada je obračunavano 7% na budžet, koji takođe nije sadržao sopstvene prihode, ali to je uključivalo i neke rashode o kojima gospodin Pastor nikakoda kaže, a to su bili rashodi za dokapitalizaciju Razvojne banke Vojvodine, čak devet milijardi dinara je otišlo, ne za potrebe Vojvođanskih gradova, za izgradnju infrastrukture u Vojvodini, nego za pokrivanje jedne političke dubioze u Razvojnoj banci Vojvodine.

U narednoj godini, garantujem vam Pokrajina će dobitii veća sredstva i kvalitetnija sredstva, ne za pokrivanje političkih dubioza, nego za razvoj vaše privrede, infrastrukture i za razvoj Pokrajine, od kojih građani Vojvodine imaju korist, a ne politički establišment koji me je napao zbog kršenja Ustava. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Reč ima ministar Mihajlović. Izvolite.

ZORANA MIHAJLOVIĆ: Evo ja nekoliko stvari da odgovorim.

Prvo, ne razumem uopšte šta to znači "svoja energetska politika i da svako vodi razne politike". Dakle, politika, energetska politika Vlade, znači, jeste i energetska politika Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, ali je normalno da u svakomresoru svi budu zaduženi za svoje resore,a ne da to bude kao što je to bilou prethodnoj vladi kad smo imali nekog predsednika države, koji se bavio svim i svačim.

Ne razumem jednu stvar, taj jed kod vas gospodine Jovanoviću, vezano za dva sata jeftine struje, dakle da, u Srbiji će biti dva sata jeftine struje. To je posao, kao što znate, pre svega JP EPS. Kao što znate redosled, pošto bih rekla da niste upoznati sa tim, Vlada o tome razgovara, Ministarstvo da nalog JP koje se nalazi unutar toga, a onda JP gleda kakve su tehničke mogućnosti, i tehničke mogućnosti sistema kažu da će dva časa jeftine električne energije biti i daće se oni realizovati u narednom periodu, o čemu će javnost biti obaveštena. Ali ne shvatam, da li je to dobro ili loše, po vama i po načinu na koji vi govorite je loše. Vidite, mislim da je to jako dobro i da to mora da postoji u ovoj zemlji, postoje i razlozi zašto je to dobro. To samim tim znači donekle, početak promene tarifnog sistema koji se inače pokazao kao jako loš i tarifnog sistema koji nas je doveo u situaciju, dakle, da danas između ostalog imamo i problem sa nestašicom električne energije.

Prema tome,energetska politika Vlade je ozbiljna u ovoj Vladi, ne tiče se samo problema u elektro – energetici, nego postoji nekoliko stvari oko kojih se ova vlada dogovara, strateških stvari, odnosi se i na energetsku efikasnost, jer tu elektro – energetiku koju ste sad pokušali da pomenete kroz tarifni sistem, a rekla

37/3DJ/LŽ

bih da niste potpuno informisani, i verujem da u narednom periodu kada budete dobili sve informacije, ako ih nemate, ovo ministarstvo će vam dostaviti. Pretpostavljam da ćete onda imati konstruktivnije pitanje, a takođe od vas očekujem ondai konstruktivnije razmišljanje na temu energetike u Srbiji. Hvala.

PREDSEDNIK: Hvala.

Gospodine Jovanoviću, izvolite.

ČEDOMIR JOVANOVIĆ: Gospodine predsedniče, poštovano predsedništvo, dame i gospodo narodni poslanici, pa da krenem, prvo ću pokloniti vama pažnju, dama ste.

Kada ste znališta radite, ne bi ste prešli tako čudan put od G 17 plus do ovih presvučenih radikala, to je prva činjenica. Druga je, vrlo dobro znam o čemu pričam, vaša dva sata jeftine struje su jednako realna kao i hleb od tri dinara, ništa tu nije besplatno. Treba da pitate one ljude koji su mnogo pozvaniji da o tome govore od vas samih i taj populizam i ta demagogija sa kojim nastupate, preskupo će koštati ovu državu, pa će i taj EPS u kojem je mašina prosečno stara 36 godina biti potpuno uništena. Energetska politika ove Vlade ne postoji, kao što nikad nije ni postojala pre ove vlade. Da je postojala ne bi nam se dešavalo sve ono što nam se dešavalo u prethodnim godinama.

38/1GI/VK18,00-18,10

Ako želimo da razgovaramo o stanju u energetskom sektoru, onda moramo prvo početi da razgovaramo o šteti koju ste već proizveli svojim odlukama, da usred avgusta termoelektrane i toplane po Vojvodini, po ceni već od 150 evra za megavat sat proizvode struju, umesto da je uvezete za 60, da bi vi Dačiću bili odgovorni u novembru i decembru, kada će biti prazna akumulacija, a struju nećete moći nigde da kupite. Toliko, ali ovo za neku drugu raspravu.

Dinkiću, 33 milijarde dinara zaduženje je u dinarskim hartijama od vrednosti, 80 miliona evra je zaduženje eurobondovima, 300 miliona dolara kredit u Moskvi, a došli ste na vlast u koaliciji koja je obećala investicije od 100 milijardi. Juče ste se zadužili još 21 milion evra u dinarskim hartijama od vrednosti i to tako što ste prodali samo 24% emisije uz kamatu od 16%.

Nema potrebe da se opet vraćamo na hiljadu evra. Opametite se već jednom. To od vas ne tražim. Ja vam nikad nisam rekao da želite zlo ovoj zemlji, to ste vi meni rekli. Ja u ovoj zemlji živim i nameravam ovde da živim i borim se za nju.

Prekinite sa tom politikom, jer ste nas doveli sa tom politikom do ovog živog blata u kojem se danas nalazimo. Od vas ne očekujem čuda.

Budite ozbiljan ministar finansija i recite Srbiji istinu.

(Mlađan Dinkić, s mesta: Mnogo ozbiljniji nego što očekuješ.)

Budite najbolji u istoriji, nemam nikakav problem sa tim, ali ono što ste do sada uradili, vi ste opet u projektu hiljadu evra. Opet ste u tom projektu, zato ste bili sami.

(Predsednik: Vreme, gospodine Jovanoviću.)

Vama, gospodine Dačiću, nažalost ne mogu nikako da pomognem posle onog što ste sami izgovorili u ovoj Skupštini.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima narodni poslanik Mira Petrović. Izvolite.

MIRA PETROVIĆ: Poštovani predsedniče Vlade, poštovane ministarke i ministri, drage kolege, mislim da ovo pitanje moram da uputim premijeru zato što mislim da odgovarajući ministar nije ovde.

Moje pitanje se odnosi na događaj od pre nedelju dana, koji se zbio u Skupštini, gde je član LDP prozvao gospodina Milana Krkobabića i izjavio da je on već deset godina invalidski penzioner i da, naravno, kao takav nije mogao da bude postavljen na funkciju generalnog direktora PTT Srbije.

Istog dana je gospodin Krkobabić imao svoju konferenciju i dao izjavu i zatražio od zvaničnih državnih organa, uključujući i sve službe bezbedonosne, da neko konačno da odgovor na to pitanje zato što, da bih bila precizna, kako vi kažete, i vrlo jasna svim ljudima koji nas gledaju, ne znam da li to da nazovem lažu ili da nazovem neistinom koja je ovde izgovorena, ali ta neistina se već ponavlja od 2008. godine.

Biografija gospodina Milana Krkobabića je okačena na sajtu grada bila od 2008. godine. On je šef poslaničke grupe naše u Skupštini, pošto se u Skupštini stalno poteže to pitanje i zaista mislim da je konačno vreme da damo odgovor na to, da neko stane zvanično iza toga. Znači, nije teško pritisnuti dugme Fonda PIO i utvrditi da li je neko osiguranik ili je neko korisnik penzije. Međutim, naravno, poznavaoci prava će znati ko je osiguranik, a ko je korisnik penzije. S druge strane, ta zabrinutost je zaista zanimljiva. Imam podatke koji govore vrlo zastrašujuće stvari o stručnim nestranačkim ličnostima postavljenim od vaše strane. O tome ćemo nekom drugom prilikom, jer imamo kratko vreme sada, ali bih volela da konačno razjasnimo da li je gospodin Krkobabić invalidski penzioner već

38/2GI/VK

deset godina i samim tim krši zakon, pa onda snosi sankcije ili ovde neko ko je, koliko znam, pravnik po struci bi prosto neke stvari morao da zna. Mislim da to postaje zaista uvredljivo i očekujemo da nam date konkretan odgovor i da svi ovi ljudi koji nas gledaju konačno shvate ko tu ne govori istinu. Hvala.

PREDSEDNIK: Reč ima gospodin Dačić. Izvolite.

IVICA DAČIĆ: Evo, pošto resorni ministar nije tu, da kažem da zaista ne znam odgovor na ovo pitanje. Nisam ni očekivao da ćete me to pitati, ali nikakav problem nije da se oko toga zvanično dobije informacija. Mislim da je dobro da postoji zvaničan izveštaj, da ne bi to bila tema za raspravu.

Kada smo već kod toga, gospodin Milan Krkobabić je već četiri godine unazad bio zamenik gradonačelnika u Beogradu,a čini mi se da LDP nije postavljao to pitanje tada, dok smo bili zajedno u koaliciji. Ministri mogu da budu invalidi, političari, poslanici, a ne mogu da budu direktor? Znam mnogo političara koji su otišli u invalidsku penziju, pa su kasnije imali političke karijere. Znam mnogo onih koji su bili proglašavani za invalide, pa su bili ministri u pojedinim oblastima itd, ali nema to nikakve veze, jer mislim da ovde treba zaista odgovoriti na ovo pitanje.

Malopre dok ste polemisali prosto mi je nekako drago kada vidim vas iz demokratskog bloka nekadašnjeg tako kako polemišete. Prosto mi dođe da nemam potrebe da se javljam za reč, ali moram nešto da dodam pošto se stvari menjaju 12 godina ili koliko je prošlo od 2000. godine.

Mislim da se vreme danas potpuno promenilo i mislim da treba da se menjaju politike floskule s kojima se nastupa i da tražimo neke dodirne tačke i zajedničke imenitelje, jer ako ih tražimo u prošlosti ne verujem da ćemo ih mnogo naći, ali mislim da ih možemo naći u budućnosti. Prošlost ne možemo mnogo da izmenimo, ali mislim da možemo mnogo da izmenimo sadašnjost i budućnost Srbije. To je šansa.

Razgovarao sam sa mnogo svetskih zvaničnika sada od Brisela, Vašingtona, pa do Berlina i Moskve i nisam nigde čuo preveliko žaljenje za prošlom vladajućom koalicijom. Naprotiv, čuo sam samo priče da je ova nova vlada i nova šansa za Srbiju. Zato mislim da u tome svi zajedno treba da učestvujemo, bez obzira da li je neko vlast ili opozicija i mislim da sigurno imamo barem jednu temu oko koje imamo zajedničke stavove. Mislim i na gospodina Jovanovića, da ne bude dileme. Bez obzira što smo mi politički protivnici, postoji nešto što nas spaja, a to je da valjda želimo dobro ovoj našoj zemlji. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Gospođo Petrović, izvolite.

MIRA PETROVIĆ: Poštovani premijere, ipak bih da budemo vrlo precizni. To da li mogu invalidi rada da budu angažovani negde politički, ovako ili onako, apsolutno ne ulazim u to, ali znam da ne mogu da zasnuju redovan radni odnos.

Gospodin Krkobabić je čovek koji je 1952. godište, koji radi i koji je bio u stalnom radnom odnosu u Skupštini grada, kao što je u stalnom radnom odnosu sada i u ovom parlamentu. Prosto imam potrebu da to kažem zbog svih ljudi koji nas slušaju.

S druge strane, imamo tu razne brige vezano za stručnost i sposobnost gospodina Krkobabića da vodi jedan takav sistem koji ima sredstva od 220 miliona evra, pri čemu se zaboravlja da je bio drugi čovek grada, a grad ima preko miliona evra.

Prosto, znam da je to vama zabavno i znam da je to tema gde vi možete svakog puta da se javite i da nas prozovete i da napravite sebi malo reklame. Znam da

38/3GI/VK

volite da dokačite i penzionere i 500 miliona zbog penzionera zaduženih, ali prosto osećam da potrebu da mi kao poslanička grupa PUPS očekujemo zvaničan odgovor koji će neko nama ovde dostaviti u Skupštini grada, gde će to javno biti pročitano i na taj način neko ovde i snosio sankciju za neizgovorene istine. Ako to bude gospodin Krkobabić apsolutno ćemo preuzeti sankcije. Hvala.

PREDSEDNIK: Izvolite, gospodine Dačiću.

39/1MG/LJL18.10-18.20

IVICA DAČIĆ: Zaista nisam dobio vaše zahteve. Možda je to upućeno ministarstvu, pretpostavljam, za rad, ili ne znam kome? Ako ste uputili takav zahtev, sigurno je da treba da dobijete zvaničan odgovor. Ali, ne želim da govorim nešto što ne znam. U ovom trenutku nisam dobio nikakav vaš zahtev. Mislim da je dobro, upravo zbog ovog razjašnjenja, da postoji zvanično objašnjenje cele te situacije.

Očekujem da ćete dobiti odgovor od nadležnog ministarstva. Odnosno, zamoliću gospodina Jovana Krkobabića da vam što pre odgovori. Hvala.

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima narodni poslanik Slavica Saveljić. Izvolite.

SLAVICA SAVELJIĆ: Gospodine predsedniče, uz poštovanje što ste ovde, sa članovima svoje vlade, spremni da odgovorite na naša pitanja, ja ću se sa visoke politike vratiti u prizemnu Srbiju i stoga vam upućujem pitanje, pre svega kao ministru unutrašnjih poslova.

Skupština je ne tako davno usvojila zakon, odnosno dopunu Zakona o vanparničnom postupku kojim se jednom broju pravno nevidljivih lica omogućava da lakše, brže i efikasnije reše svoj pravni subjektivitet, ali, isto tako je ova skupština prošle godine usvojila za ova lica još jedan važan zakon, a to je Zakon o prebivalištu i boravištu. Zakon, između ostalog, tretira kategoriju lica koja ne mogu uredno i po zakonu predviđenom načinu da reše prebivalište, omogućavajući im da to urade na adresi centra za socijalni rad. Dakle, zaista jedna izuzetna stvar, posebno za ljude koji su u stanju socijalne potrebe, stanovnike "kartonskih naselja", romske porodice ali i za veliki broj ljudi koji se vraćaju sa odsluženja zatvorskih kazni jer, po pravilu, najčešće oni imaju problem da izvade lična dokumenta, a time naravno uđu i u sistem socijalne, zdravstvene, obrazovne zaštite i svih drugih kategorija.

Nažalost, ovaj zakon, iako se primenjuje od novembra meseca, u ovom članu nije zaživeo u praksi. U stručnoj javnosti kažu da se očekuje donošenje podzakonskih akata i propisivanje obrasca putem koga će se građani prijavljivati centru za socijalni rad, a da je upravo za to nadležan ministar unutrašnjih poslova, uz saglasnost ministra za socijalna pitanja.

Dakle, moje pitanje se upravo odnosi na ovaj završni deo – kad se očekuje donošenje tog podzakonskog akta, jer zaista verujem da ćemo punom primenom zakona za ova lica naći najbolje rešenje. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Hvala.

Gospodin Dačić ima reč.

IVICA DAČIĆ: Nisam sigurna da li je već doneto podzakonsko rešenje ili ne. Pre svega je nastala pauza u radu zbog izbora koji su bili. To jeste jedan važan zakon, koji omogućava i rešava jedan problem i to smo uradili. Veliki je problem, sa kojim smo često diskutovali sa evropskim predstavnicima i sa predstavnicima, naročito UN, a to je šta je sa onima koji nemaju prebivalište? Onaj ko nema prebivalište ne može da ostvaruje sva druga ljudska, zapravo sva ljudska i građanska prava koje ima. To znači da ne može da dobije ni zdravstvenu knjižicu, ni ličnu kartu, ništa. Mi smo to rešili na takav način da mogu da se prijave, posle duge rasprave koja je bila, jer centri za socijalni rad nisu baš sa oduševljenjem prihvatili jednu takvu odredbu. Ostaje, kao što znate, prilikom donošenja svakog zakona, što treba inače u buduće da menjamo. Ima veliki broj podzakonskih akata, na čije se donošenje čeka i čeka i to treba promeniti. Nije to jedini zakon gde ima veliki broj pratećih podzakonskih akata gde se na njihovo donošenje čeka po nekoliko godina. Mislim da je veoma važno da ovo pitanje što pre rešimo, odnosno da počne da se implementira ono što je doneto kao zakonsko rešenje. Hvala.

39/2MG/LJL

PREDSEDNIK: Hvala.

Reč ima narodni poslanik Miloš Jovanović. Izvolite.

MILOŠ JOVANOVIĆ: Zahvaljujem gospodine predsedniče Narodne skupštine, gospodine predsedniče Vlade, uvaženi članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici

Gospodine Dačiću, pitali ste kakvog premijera bismo mi želeli da imamo? Pokušaću u najkraćim crtama da vam odgovorim. Za početak, voleli bismo da imamo premijera koji je dostojan funkcije predsednika Vlade Republike Srbije. Želeli bismo da imamo premijera koji ne ide po mišljenje u Brisel, nego koji ima svoje mišljenje. To vas možda malo čudi, ali to je nešto što bi bila osnovna stvar za svaku državu kojoj je stalo do njenog dostojanstva. Ako ćete potpuno iskreno, gospodine Dačiću, voleli bismo da imamo premijera koji manje konzumira alkohol, viski i red bul i onda voli da peva i da drži nepovezane govore u pet ujutru u ovom domu, narušavajući i ugled svoje funkcije i ugled ovog doma.

Ali, to nije bila tema mog pitanja. Moje pitanje se odnosi na kosovsku politiku vaše vlade i upućeno vama, gospodine predsedniče Vlade. Ne možete da me prekidate. Postoji nešto što se zove Poslovnik i ja imam tri minuta. Molim vas da me ostavite da govorim na miru. Imaćete prilike do sedam sati da mi odgovorite.

(Predsednik: Molim kolege da rad u parlamentu nastavimo na normalan način.)

Gospodine predsedniče Skupštine, ja se nadam da ćete mi ovo vreme nadoknaditi.

(Predsednik: Vreme nije sporno, nadoknadićemo. Molim vas sve da ne narušavamo dostojanstvo ovog doma.)

Od vaše posete Briselu, gospodine Dačiću, u nekoliko navrata smo bili u prilici da čujemo, od najviših zvaničnika EU i od najviših zvaničnika država članica EU, da Srbija neće moći da pristupi EU a da prethodno ne prizna secesiju svoje južne pokrajine. Uostalom, to je prvi rekao predsednik Evropskog parlamenta, kako ste vi rekli, vaš prijatelj Martin Šulc. On je to rekao pre tri nedelje. Pre samo nekoliko dana je to isto ponovila, a to isto znači da Srbija ne može da uđe u EU a da ne prizna secesiju KiM, gospođa Lunaček, koja je izvestilac za Kosovog tog istog parlamenta.

U međuvremenu, između te dve izjave smo dobili i famozni, ne znam kako to da nazovem, nemački zahtev, ultimatum, dokument u svakom slučaju, u sedam tačaka, od kojih je sedam tačaka najilustrativnije za ono o čemu govorim večeras. Ja ću ovde pročitati: "Pristupanjem članice ne smeju da unose nerešene sukobe u EU. Srbija pre pregovora mora da pokaže vidljivu volju da je spremna da postigne pravno obavezujuću normalizaciju odnosa sa Kosovom, s perspektivom da obe punopravne članice u smislu evropskih ugovora mogu da realizuju svoja prava i obaveze nezavisno jedna od druge".

Ja mislim da ovde nije potrebno nikakvo tumačenje, da su ove reči kristalno jasne i one za DSS, koju ste toliko pominjali, ne predstavljaju nikakvo iznenađenje. Mi smo svih ovih proteklih godina konstantno upozoravali na činjenicu da je evropski put Srbije direktno uslovljen Kosovom. Za razliku od vas, gospodine Dačiću, koji ste pričali da su to dva paralelna koloseka, koji se ne dodiruju, mi smo protekle četiri godine govorili da su procesi evropskih integracija i odbrane teritorijalne celovitosti dva povezana procesa. Povezana na način da se isključuju. I to svi građani ove zemlje vrlo dobro znaju.

(Predsednik: Vreme, gospodine Jovanoviću. Imate pravo na još tri minuta, ali kad odgovori gospodin Dačić.)

39/3MG/LJL

Gospodine Stefanoviću, najblaže rečeno, ovo je nekorektno.

(Predsednik: Vratio sam vam 35 sekundi.)

Još jedno kratko pitanje…

PREDSEDNIK: Možete, ali nakon gospodina Dačića. Naravno, ako on bude želeo da vam odgovori.

IVICA DAČIĆ: Ja sam dva puta pomogao Vojislavu Koštunici da postane premijer, dame i gospodo, članovi Demokratske stranke Srbije. Prvi put kada smo podržali manjinsku vladu Vojislava Koštunice. Drugi put kada sam ubedio Tomislava Nikolića da odustane od diskusije da biste vi i Tadić mogli da napravite Vladu, pet minuta pre isteka tog roka, u ponoć.

Oni koji me dobro poznaju, a to je gospodin Vojislav Koštunica i članovi njegovog kabineta, znaju da nikada u životu nisam bio pijan i da ne konzumiram alkohol. Treba da vas je sramota zbog toga što govorite, gospodine. Ako mislite da je pijan ili lud svaki onaj ko pomišlja da treba Srbija da uđe u EU, onda je cela Srbija ili polupijana ili poluluda.

Ako vi mislite da je svaki izuzetak častan, treba postaviti pitanje zašto je onda izuzetak? Kako to da ste jedino vi u Srbiji protiv ulaska u EU? Vi, koji ste pobedili Miloševića na tome? Što tada niste pričali?

40/1BD/SU18,20-18,30

Ovo što vi sada govorite, kakav treba da bude premijer i predsednik, dostojanstven, gord, da udari šakom o sto, da kaže međunarodnoj zajednici – ne, vi ste hulje, pa takav je bio Milošević. Pa, što ste ga rušili? Sa kim ste ga rušili? Sa ovima ovde što sede pored vas, pa ste ga izručili Haškom tribunalu. Tada ste bili neinformisani, neobavešteni da se to desilo. Demokratska stranka Srbije ne može sebe da izuzme od odgovornosti za vlast posle 2000. godine, kao što SPS sebe ne izuzima od odgovornosti. Ali, molim vas da zadržite nivo i dostojanstvo na koji način diskutujete. Treba da vas je sramota, jer ja mnogo toga znam i o vašoj partiji i o vašim sklonostima i o kućnim ljubimcima i o alkoholu ili nealkoholu, o svemu i nikada o tome nisam govorio. Isto kao što i o Šormazu mnogo znam, ali nikad nisam govorio, koji se opet prikriva vama iza leđa.

Uostalom, Vojislav Koštunica je pre neki dan, čini mi se, pohvalio ovu Vladu Srbije. Ne znam, jeste li vi u kontaktu sa njim? Pohvalio je ovu Vladu upravo da je bolja od prethodne i da mu se čini da ima odgovorniju politiku, itd.

Znate šta, Vlada Srbije u kojoj je bila SPS je vodila rat za Kosovo. Vi niste prstom mrdnuli kada je Kosovo proglasilo nezavisnost. Molim vas da imate poštovanja prema tome. Mi smo pokušali, nismo uspeli. Pokušali smo i ratom da branimo Kosovo, nismo uspeli, ali optuživati nekoga ovde, od nas ili od čelnika SNS, da smo mi izdajnici nacionalnih i državnih interesa je smešno.

Molim vas, dame i gospodo, u ratu se za juriš javljaju najbolji. U miru se javljaju najgori. Kada je bio rat nisam primetio toliko oduševljenje tadašnje demokratske opozicije za učešće u ratu. Govorili ste da je Srbija kriva. Govorili ste da je Srbija izazvala ratove. Govorili ste da smo mi napravili genocid, ratne zločine. Nemojte sada da menjate tu politiku, jer to jednostavno nije tačno. Ja nisam pisao ovaj Ustav Srbije. Pisali ste ga vi iz DSS i iz DS. Vi ste ga pisali. Mi smo glasali za to. Nisam učestvovao uopšte u pregovorima oko Kosova u ono vreme o kojem govori gospodin Jovanović.

Šta sad vi pokušavate ovde? Šta pokušavate, da sada predstavite Vladu Srbije da ona vodi za dva meseca politiku koja je, eto, suprotna nacionalnim i državnim interesima? Šta je to Vlada uradila što je suprotno državnim i nacionalnim interesima, što je potpisala, prihvatila sporazum koji je Borko Stefanović prihvatio? Možemo li mi danas da poništimo Dejtonski sporazum? Možemo li mi danas da poništimo ono što je potpisao Vojislav Koštunica? Pa, prvi sporazum o readmisiji, CEFT-a, kako su potpisani? Kako je Kosovo navedeno?

Sada ste vi ovde ustali i rekli – Ustav Srbije. Znate šta, po Ustavu Srbije, mnoge stvari koje su bile u prošlom ustavu nisu više bile realnost. Ne brani se Srbija samo Ustavom. Danas kad kažete nešto što piše u Ustavu, a što nije realno, međunarodna zajednica misli da vas nije briga više za tako nešto.

Kako mi ostvarujemo suverenitet na Kosovu? Ne ostvarujemo ga nikako. Ostvarujemo ga svim onim što proizilazi iz onoga što se radilo posle 1999. godine, a što međunarodna zajednica želi da ukine. Mi nećemo priznati nezavisnost Kosova, ali pokušaćemo sve da ne zaustavimo ni evropski put Srbije. Smatram da je to pošteno i realno i ono što građani hoće. Ako vi mislite da nismo u pravu, kritikujte nas, samo nemojte da vređate, jer to nije politički korektno i nije ljudski korektno. Teraćete me da se bavim vama, a siguran sam da mogu više saznati o vama nego vi o meni.

Koristim samo ono što sam kao ministar unutrašnjih poslova, nikad nisam koristio nikakve instrumente sile, ali mislim da je krajnje neumesno da vi iz vaše stranke, o čijim bi ljudima mogao da kažem na stotine stranica, tako govorite o meni.

40/2BD/SU

Očekujem da mi se izvinite, zato što mislim da ste prekršili osnovni ljudski kodeks. Nikad u svom životu nisam bio pijan, za razliku od mnogih vaših političara iz vaše stranke. Nikad u životu nisam zloupotrebljavao svoje mesto i vodim sa vama otvoren politički dijalog. Ne moramo da se u svemu slažemo, ali bilo bi dobro da se poštujemo, kao što poštujem ono što radi i gospodin Kovačević, kao što poštujem i ono što je radio gospodin Koštunica u proteklom periodu. Očekujem da i vi izrazite poštovanje prema nečemu što postoji kao institucija, a naročito meni kao ličnosti koja je zajedno sa vama provela pet godina političkog života u Srbiji i na osnovu čijih glasova ste vi, gospodo, vladali, a ne ja.

Nemojte me terati da se kajem zbog toga. Želim vam, naravno, sve najbolje. Budite sigurni, ova vlada nije izdajnička, ali neće ni Srbiju da gura u uzaludno žrtvovanje. Dosta je Srbiji bilo krvi i ratova. Potrebna je mudra i pametna politika, koja će nas dovesti do cilja.

PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Miloš Jovanović.

MILOŠ JOVANOVIĆ: Gospodine Dačiću, ne znam šta biste vi želeli da saznate o meni, ali nemojte da trošite resurse države. Šta god vas zanima, pitajte me. Vrlo ću vam otvoreno odgovoriti na svako vaše pitanje. Kada je u pitanju dostojanstvo, upravo smo o tome govorili i apelujemo na vas da se dostojanstveno ponašamo i ponašate.

Da se vratim na moje pitanje, to je najbitnije i to će možda najviše ogoliti taj vaš govor o Vladi koja, naravno, ne radi protiv nacionalnih i državnih interesa. Nisam stigao da završim. Sada ću vam postaviti i jedan i drugi deo pitanja. Pitanje je jako prosto. Danas je ogoljena činjenica da je Srbija stavljena pred izbor i da mora da bira između Kosova i Metohije i EU i ta činjenica se ne da sakriti. Kako će se vaša Vlada, gospodine Dačiću, odrediti prema toj činjenici?

Drugi deo pitanja se tiče tzv. dogovorenih zaključaka koje je malopre ovde prisutni Borislav Stefanović postigao sa predstavnicom secesionističkih institucija iz Priština, kojima je Srbija prihvatila i lična dokumenta i carinike i diplome, čak i nadležnost vrhovnog suda tzv. nezavisnog Kosova. Ti su, i tu nema sumnje, sporazumi evidentno protivustavni i ne samo što su protivustavni, nego ne predstavljaju međunarodne ugovore u smislu Bečke konvencije o ugovornom pravu i bar po tom osnovu nisu pravno obavezujući.

41/1AD/SM18.30-18.40

Moje pitanje za vas – da li vaša Vlada ima zaista nameru da navedene sporazume sprovodi, jer su oni, ponavljam, protivustavni i direktno protiv nacionalnog i državnog interesa Republike Srbije?

IVICA DAČIĆ: Ne znam da li mene pitate to, jer mislim da nema potrebe da trošimo reči. Nema potrebe da mene pitate i postavljate rektorska pitanja na koja znate unapred odgovore. Naravno da Srbija nikad neće između Evropske unije i gubitka Kosova zbog Evropske unije izabrati Evropsku uniju. Nama je važnije od svega Srbija, ali valjda moramo da u činimo sve da ne dozvolimo da nam se postavlja takva dilema.

Veština politike je ne u tome da li možete da udarite glavom o zid, nego da li možete da izbegnete to. Mi vodimo politiku da izbegnemo postavljanje takve vrste dileme, da pronađemo rešenja koja neće morati da dovedu Srbiju pred dilemu i pitanje - da li mora da prizna nezavisnost Kosova ili gubitak ulaska u Evropsku uniju.

Uostalom, vi to dobro znate, to sam govorio i u kampanji, govorim i sad, i Čedomir Jovanović me je pohvalio time što je rekao da sam govorio isto i u kampanji i sad, pa neću da lažem u kampanji da bi sada radio drugo. Nisam predstavnik, niti predsednik ni proruske, ni proevropske, ni proameričke vlade, predsednik sam prosrpske, odnosne Vlade građana Srbije. Mene jedino ti interesi zanimaju. Normalno je da u svemu tome treba tražiti najbolji put kako da prođemo kroz taj slalom.

Uostalom, predstavnici DSS-a su uvek bili u parlamentarnoj skupštini NATO-a, koliko se sećam. To ne znači da ćemo da idemo u NATO. Ali, uvek ste bili tamo. Ništa vam ne prebacujem, samo govorim. Uostalom, i vaš predstavnik je bio gospodin Aligrudić, koji je bio šef naše misije, odnosno delegacije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope kada sam bio i ja, zajedno smo radili.

Vi ste sada član delegacije Parlamentarne skupštine NATO. Kako baš izabraste NATO? Ako mi zamerate Evropsku uniju, ipak nam je ona prijemčivija nego NATO. Ali nema problema, imate to pravo da izaberete i NATO.

Očigledno da nemate nameru da podržite da Srbija bude članica NATO-a, a nemam ni ja. Samo sam vas pozvao nato. Niste mi na to odgovorili. Izgovorili ste laži o meni. Da li vi mislite da imate pravo na to? Da li vi mislite da imate pravo da tako ustanete i kažete neku laž, a da pri tom ne snosite odgovarajuće, barem moralne konsekvence i da kažete - izvinite, nisam u pravu? Da li vi mislite tako da vodite politiku? Da li mislite tako na lažima da osvajate glasove? Preko mene nećete, zato što sam dosta uradio i za vašu stranku. Ako ništa drugo, barem me poštujte i ne govorite laži.

Zaista očekujem da se izvinite zbog toga što ste rekli. Ja ću se vama izviniti ako budem rekao bilo šta netačno. Ali, to što ste rekli me duboko vređa, zato što najviše na svetu mrzim ljude koji misle da su najpametniji kada popiju neku čašicu alkohola.

Ja sam premijer, ministar unutrašnjih poslova, da li vi mislite da je to neko mogao da kaže mom prethodniku Draganu Jočiću? Mislite da je to neko mogao da mu kaže tako? Mislite da je smeo? Da li mislite da je bilo razloga? Hoćete mene da terate sada da se time bavim? Da li je to ozbiljna državotvorna stranka kakvi ste vi?

Ne znam, ne poznajem vas iz perioda ozbiljnosti Demokratske stranke Srbije, ali sigurno nećete daleko dospeti time.

Spreman sam da razgovaram sa vama o svemu. Zajedno smo gradili, zajedno smo radili protiv Demokratske stranke. Zajedno smo skinuli Čedomira Jovanovića i Demokratsku stranku sa vlasti 2004. godine. Sada vi tako govorite o nama. Jedino ne mogu da vidim gde je Demokratska stranka, ali dobro, oni imaju svoja unutrašnja

41/2AD/SM

pitanja. Hvala.

PREDSEDNIK:Izvolite.

MILOŠ JOVANOVIĆ: Zahvaljujem, gospodine predsedniče Skupštine. Hajde da pokušamo da prekinemo ovu agoniju. Samo dve stvari. Kada je u pitanju NATO, vrlo dobro znate da se radi o programu Partnerstva za mir, a ne o NATO-u. To što smo prisutni u parlamentarnoj delegaciji, ništa ne govori o našem stavu prema NATO-u, on je vrlo dobro poznat. Taj argument prosto nije valjan.

Kada je u pitanju ta priča ko je za koga više uradio? Gospodine Dačiću, uz dužno poštovanje, vrlo dobro znate da smo mi mnogo više uradili za vas, nego što ćete vi ikada biti u mogućnosti da uradite za DSS.

Hajdemo na nešto mnogo važnije. Kada smo kod laži i kod izvinjenja, rekli ste da lažem i spreman sam da o tome diskutujem, jer nisam siguran, čovek sam koji ne laže. Kada smo kod laži i izvinjenja, ono što je laž i što je evidentna laž, ono što je vaša prethodna Vlada gde ste bili potpredsednik, radila pune četiri godine – i Kosovo i Evropa, ta politika je laž, ta politika je obmana i nema dileme da je ta politika mrtva i nikada nije bila moguća, ili Kosovo ili Evropa. Koliko puta treba to evropski zvaničnici da vam kažu? Uostalom, verujem da i vi to vrlo dobro znate.

Kada smo kod izvinjenja, gospodine Dačiću, najiskrenije, ne treba vi meni da se izvinjavate, treba da se izvinite srpskom narodu za četvorogodišnju obmanu koja je nas mnogo koštala, koja je našu poziciju na Kosovu dodatno pogoršala. Dokle ćemo sa tom politikom koja je lažna – i Evropa i Kosovo? Ona je nemoguća, gospodine Dačiću. To vrlo dobro znate. Rečeno vam je hiljadu puta. Dobili smo demarš 2010 godine. To mala deca u jaslicama znaju, to cela Srbija zna i vi sada u direktnom prenosu ponavljate celoj Srbiji – i Kosovo i Evropa. To niko ne veruje.

Mogao bih sada do deset uveče, do pet ujutru, ako hoćete, da vam dajem izjave visokih zvaničnika evropskih zemalja, ali hajde da pustimo te izjave, jer to sama logika navodi.

Molim vas, gospodine Stefanoviću, samo još 20 sekundi.

Gospodine Dačiću, da li vi zaista verujete, pa ne moram da vama evropejcima objašnjavam kako se pristupa EU. Da bi jedna zemlja ušla u EU, svaka država članica EU ponaosob to mora da prihvati. Pitanje vama – da li vi zaista verujete, gospodine Dačiću, da će jedna Nemačka, jedna Velika Britanija, jedna Francuska ili Italija dozvoliti Srbiji da uđe u EU, a da Srbija nije uradila ono što su one uradile još 2008. godine – priznale secesiju Kosova?

Prekinimo sa lažima, hajdemo sa izvinjenjima. Dosta – i Kosovo i Evropa i izvinite se srpskom narodu.

PREDSEDNIK: Narodni poslanik Gordana Čomić. izvolite.

GORDANA ČOMIĆ: Zahvaljujem. Pitanje je za ministra prosvete, gospodina Žarka Obradovića. To je gospodin koji sedi pored Ivice Dačića. Dakle, ne predsednika Vlade, nego bih gospodina Žarka Obradovića molila.

Radi se o molbi, odnosno zahtevu roditelja dece sa invaliditetom i dece koja pohađaju ili po programu uključenosti, ili čak i dece bez roditeljskog staranja, deci iz doma, iz Zvečanske, koji pohađaju osnovno-školsku nastavu u Osnovnoj školi "Anton Skala". Naravno, radi se i o primedbama na rad Osnovne škole "Boško Buha", ali o tome imam mnogo manje detalja.

41/3AD/SM

Primedbe roditelja jesu da deca rade u potpuno neuslovnim učionicama, premalim, da su učionice pregrađivane, da se ne radi sa decom koja imaju teškoće sa govorom ili sa sluhom, da nastavnici ne poklapaju dovoljno pažnje deci i da nema ni dovoljno didaktičnog materijala, ni igračaka, ni svega onoga što propisi, zakoni koje je donela i ova skupština i posvećenost koja je bila nesumnjiva, koliko god da smo čuli, iz Ministarstva prosvete, uključenosti i osposobljavanju dece sa invaliditetom, naše posebne dece, to su naša zajednička posebna deca u uslovima školovanja.

42/1TĐ/MJ18.40-18.50

To nije samo pitanje osposobljavanja te dece, nego je naš odnos prema uslovima u kojima ta deca stiču osnovna znanja za koje imaju svoje potencijale i svoje sposobnosti, a ona katkad umeju da budu čarobna. Istovremeno su i slika svih nas. Da li okrećemoglavu, ne želeći da uopšte razgovaramo o tome da li i kakav problem postoji, ili smo posvećeni tome da problem, ako postoji, zajedno rešimo?

Dakle, moje pitanje – da li kao ministar, bez obzira što znam vrste nadležnosti za posebne vrste obrazovanja, imate informacije i saznanja o stanju u osnovnoj školi "Anton Skale" i školi "Boško Buha"? Da li neko od službenika u ministarstvu ima za vas predloge ili vi za nas ideju o tome kako može da se reši problem, ako postoji ovakav, po izjavama roditelja dece u ovoj školi? Razumeću ako nemate informacije sada i sačekaću pisani odgovor, ali bilo bi mi drago ako imate da ih podelite sa nama. Hvala.

PREDSEDNIK: Hvala.

Gospodin Obradović ima reč.

ŽARKO OBRADOVIĆ: Gospođo Čomić, moram vam reći, ostalim kolegama poslanicima Narodne skupštine Republike Srbije, da ste vi bili ljubazni da mi pre podne date ovo pismo koje ste dobili od roditelja i pitanja koja su postavljena u njemu. Dozvolite, tražio sam od kolega u ministarstvu da pripremi jednu informaciju da bi na postavljeno pitanje bio danas dat odgovor. Dozvolite mi da pročitam sve ono što sam dobio, neće dugo trajati, ali mislim da je jako važno, zato što su im pitanja koja su im postavljena u ovom pismu jako važna i odnose se na jednu školu i decu koja se tamo nalaze i izrečene tvrdnje i dobro je da cela javnost čuje odgovor. Ovde imam samo za osnovnu školu "Anton Skala" za školu "Boško Buha"nema, to ćemo dostaviti naknadno.

Znači, postavljeno je pitanje zašto je osnovna škola "Anton Skala" u Beogradu ove školske godine primila 17 učenika prvog razreda iz Zvečanske, odnosno iz ustanove socijalne zaštite, i jedno roditeljsko dete, tj. učenika iz porodice, sa ciljem da defektolozi manje rade, kao i da odmor ne treba da bude za nastavnike i samo za učenike?

U toku školske 2010-1011. godine osnovna škola "Anton Skala" Beograd je upisala 13 učenika i to 10 iz porodice i tri iz ustanove socijalne zaštite, 2011-2012. školske godine upisano je 13 učenika, 12 iz porodice i jedno domsko dete. Ove školske godine upisano je 15 učenika iz Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine, dva učenika iz doma u Sremčici i jedno dete iz porodice, ukupno 18 učenika raspoređenih u tri odeljenja.

Primećujemo da se broj i struktura menja, to ste videli iz ovih podataka. Ovo je sada važno, koja deca će biti upisana zavisi od mišljenja Interesorne komisije, vremena kada se roditelj, odnosno staratelj obrati, jer škola ima ograničene prostorne i kadrovske kapacitete. Škola je prvi put ove školske godine upisala tri odeljenja prvog razreda, što je najveći broj upisanih učenika prvog razreda od njenog osnivanja.

Škola ima saradnju sa ustanovama socijalne zaštite gde se deca nalaze na trajnom smeštaju i uglavnom se radi o deci bez roditeljskog staranja. Upisom u školu ta deca se po prvi put uključuju u vaspitno-obrazovni sistem, a što je i cilj države da obrazuje i vaspitava i decu bez roditeljskog staranja.

Što se tiče primedbi na rad defektologa, one su neosnovane, jer je upravo najveće interesovanje za upis dece u osnovnu školu "Anton Skala" Beograd. Takođe, država putem nadzora inspekcijskog i stručno-pedagoškog može izvršiti uvid u rad škole, što redovno i čini. U toku školske 2011-2012. godine bio je jedan

42/2TĐ/MJ

inspekcijski nadzor po pritužbi roditelja i jedan stručno-pedagoški nadzor. Inače, ovde u dokumentaciji, koju ću vam dostaviti uz sadržaj ovog pisama, nalazi se izveštaj te dve inspekcijske posete.

U vezi odmora nastavnika i učenika imaju ih i jedni i drugi. U školama koje obrazuju učenike sa smetnjama u razvoju naročito se obraća pažnja na bezbednost učenika, te se pravi takva organizacija, raspored dežurstva za vreme odmora, da se prati svaki učenik. Odmor moraju da imaju nastavnici jer im po zakonu pripada, ali je bezbednost učenika uvek na prvom mestu.

Pod dva, navedeno je da se u specijalnoj školi prave specijalna odeljenja, te da postoje odeljenja deca koja ne govore. Procesom inkluzije omogućeno je da u obrazovno-vaspitni rad budu uključena sva deca i ona koja do sada nisu bila uključena u obrazovno-vaspitni sistem. Deca sa lakšim smetnjama uključuju se u redovne škole, dok se deca sa težim smetnjama obrazuju u školama za obrazovanje i vaspitanje dece sa smetnjama u razvoju. Nažalost, stepen ometenosti te dece je takav da većina od njih nema razvijen govor. Kako je najveći broj dece takav, nekad je nemoguće formirati drugačije odeljenje. U cilju rešavanja problema od nekadašnjeg dva, u skladu sa stručnim uputstvom Ministarstva prosvete, u ovoj školi formirana su tri odeljenja drugog razreda da bi se deci pružila dodatna podrška, jer je to moguće kada su u odeljenju četiri, odnosno pet učenika, umesto dosadašnjih šest.

Sledeći navod, tvrdnja, da se škola sveti roditeljima dece koja su upisana, da ih drži zaključane i mokre, da su učionice smanjivane i pregrađivane, da deca, učenici, imaju malo prostora, da učionice imaju po šest metara kvadratnih. Po pritužbama roditelja u škole je dolazila gradska prosvetna inspekcija, koja je kontrolisala uslove rada i života u školi. O tome je sačinjen zapisnik kojim je konstatovano da škola preduzima sve mere za poboljšanje uslova života i rada učenika. Apsolutno nema nikakvog govora da se roditeljima škola sveti preko dece. Svakako da uvek postoje stvari koje se mogu poboljšati, ali nema govora da se dešavaju stvari koje su iznete u ovom pismu.

Škola je tokom leta renovirala prostor, toalete. U prošloj školskoj godini, putem akcije u kojoj su učestvovale brojne društvene kompanije, uređeno je 11 učionica i sala za fizičko. Ove godine su uređene još tri preostale učionice. Veličina učionica je između 17 i 36 metara kvadratnih. Naravno, sve se ovo može proveriti i činjenično, i u razgovoru sa roditeljima.

Sledeća konstatacija je da roditelja je da deca nemaju igračke. Škola ukazuje da je obezbeđen didaktički materijal onoliko koliko je to moguće. Očigledno ne u dovoljnoj meri, ali u meri u kojoj to škola može da omogući. Svakako da to može biti bolje. Međutim, treba pomenuti da je škola sama finansirala projekat senzorne sobe, raspolaže sa dve interaktivne table, digitalnim kabinetom od 10 računara, pretplaćen na više dečijih časopisa, nastavnici sami izrađuju radne listove i sve ono što može biti pomoć u nastavu.

Zadnje, navodi se da škola nema sobu za produženi boravak. Produženi boravak škola organizuje za svu decu od prvog do osmog razreda, imajući u vidu njihove potrebe i njihovo stanje. Produženi boravak se odvija u učionicama u kojima se održava redovna nastava. Na raspolaganju je i sala za fizičko i veliko dvorište škole. Za sve učenike škole organizovan je prevoz od kuće do škole i nazad sa jednim autobusom i tri kombi-vozila kojima se pokriva teritorija celog grada Beograda. Produženi boravak je organizovan do 15.00 časova, jer je tako odlučila većina anketiranih roditelja, iako je na početku školske godine direktor škole napravio organizaciju i mogućnost da produženi boravak traje do 16.00 časova.

42/3TĐ/MJ

Sve ovo navedeno govori da celokupno osoblje škole radi u interesu učenika. Zaposleni se angažuju van radnog vremena, u radnim akcijama, da bi se deci omogućile razne van nastavne aktivnosti i poboljšao kvalitet života.

Ovde ima informacija da se na "Youtubu" može videti spot, koji je uradila "Delta" kompanija u osnovnoj školi "Anton Skala" Beograd, u kojem su učestvovali brojni umetnici sa ciljem da svi zajedno pomognemo ovoj deci da postignu svoj maksimalni kapacitet.

Gospođo Čomić, dobićete odgovor za školu "Boško Buha". Vama hvala na ljubaznosti da unapred dostavite ova pitanja da bih mogao danas da odgovorim na ove izrečene tvrdnje. Tvrdnje se ne poklapaju sa sadržajem pitanja, koja su postavljena. Mene to raduje, ali pozivam i druge roditelje da se, ako sumnjaju u ono što sam danas ovde pročitao kao informaciju koju sam dobio od zaposlenih i od prosvetne inspekcije, organizuje poseta školi i da se utvrdi činjenično stanje. Za sledeću školu ćemo dostaviti informacije, naknadno. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Gordana Čomić.

GORDANA ČOMIĆ: Zahvaljujem. Imala sam namere da vam postavim i dodatno pitanje koje se tiče iste oblasti, ali i jedno pitanje za druge prisutne. Međutim, odustala sam iz razloga što ne želim da saučestvujem u volji predsednika Vlade da zloupotrebljava položaj predsednika Vlade, da preti političkim strankama sa rečenicama – ja ću već sve otkriti što imam o vama, kao što ne želim da saučestvujem u stavu da je dijalog kada samo ja govorim i onda ovih tri minuta služi za ilustraciju kako to izgleda kada samo ja govorim i kada smo svedoci da ministar Dinkić iznosi neistine i o Vojvodini, i o načinu finansiranja Vojvodine, i o zakonu, i o nedostatku zakona o finansiranju Vojvodine, i o neusklađenosti sa Ustavom.

43/1MO/IP18.50-19.00

Pogotovo je pitanje časti i čojstva, koje svako za sebe bira, da li hoćete da učestvujete u dijalogu kada se sa mesta ministra, odnosno predsednika Vlade, dakle sa pozicija moći, kada su poslanici u pitanju, zloupotrebljava ime poslanika, a da se zna da poslanik nema pravo da govori o povredi Poslovnika, niti ima pravo da uputi repliku, kao što je to bio slučaj sa narodnim poslanikom Balint Pastorom, odnosno spominjanjem predsednika Skupštine AP Vojvodine, gospodina Pastora.

Kada i ako budemo razumeli da ste predsednik Vlade zato da ovde odgovarate na pitanja narodnih poslanika, ma kako neprijatna bila, onda ćemo razumeti da ukoliko želite da tri sata provedemo ovde tako što ćete vi ubeđivati javnost u uspešnost dva meseca, zaboravljajući pri tome da smo vam svi iz ove klupe poželeli uspeh u onim poslovima koji vode napretku Srbije, a pogotovo ako budete želeli da ubedite bilo koga u timski duh Vlade, pomoglo bi na ubedljivosti kada bi vam pljeskale sve poslaničke grupe koje su za vas glasale.

To se ne vidi u televizoru, vidite se vi, ali mi ovde vidimo, tako da bi pomoglo puno da sve poslaničke grupe koje su glasale za ovu vladu aplaudiraju svim predstavnicima Vlade. Daje na efektu, kao što bi bilo dobro za atmosferu u ovoj Skupštini da uputite jedno pristojno izvinjenje, znam da vi to imate, poslanicima poslaničke grupe Demokratske stranke Srbije, bez obzira što je i obraćanje njihovo vama prešlo meru, postoji razlika, oni nemaju moć a vi imate, vi ste predsednik Vlade. Što pre to razumete, kakva je vrsta odgovornosti, to će svima biti bolje i sledeći poslednji četvrtak ćemo provesti zaista govoreći o nadzoru i o kontroli onoga što rade predsednik Vlade i ministri. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Reč ima gospodin Dačić.

IVICA DAČIĆ: Meni je drago da se gospođa Čomić setila ovoga kad je tek otišla u poslaničke klupe. Poznata je vaša sklonost prema demokratičnosti i toleranciji dok ste predsedavali ovde parlamentom. Tako da se nadam da ćete to sada vežbati u opoziciji.

Ne znam kako sam ja to i kome pretio? Kome sam ja to pretio? Da li vi mislite da sam ovde došao samo da slušam vaše napade, a da ne odgovaram? Nisam došao na monolog. Što se mene tiče, možete da govorite koliko hoćete, ne morate po tri minuta. Što se mene tiče, možemo da radimo celu noć. Što se mene tiče, možemo da radimo svaki dan, ali vas nema, gospođo Čomić. Gde je Demokratska stranka? Ne mogu da kažem da mi nedostaje, ali prosto ne mogu da verujem da DS izražava solidarnost sa DSS, ali dobro, sve je moguće.

Pri tome, uopšte nisam uvredio bilo koga, vodio sam politički dijalog. Samo sam zatražio da mi se izvinu zbog laži koje su izneli o meni. To što ste vi poslanik i što imate imunitet ne znači da možete da lažete. Možete možda da lažete o ekonomskoj situaciji, možete možda da lažete da je situacija bila najbolja u vreme vaše vlasti, ali ne možete da lažete o ličnosti nekoga. Ja i prema vama imam korektan odnos, mi smo sarađivali do sada. Prosto, nisam pristalica toga da oni sa kojima ste sarađivali odjednom su sada najgori na svetu.

Znate šta, zbog vas nisam napravio koaliciju sa SRS i DSS. Sada kada smo napravili koaliciju sa SNS, sada vaš predsednik kaže – Dačić nas je izdao. Čekajte, molim vas, pa nisam ja član DS. Koga sam ja to izdao? Kaže – on je imao ambiciju da SPS ima premijera. Ne, nego ćemo imati ambiciju da vi imate premijera. Je li tako? Mislim da će za to da mi aplaudiraju i ovi odavde. Je li tako? Eto jedinstva.

43/2MO/IP

U svakom slučaju, želim na kraju, pošto ne znam dokle će ovo trajati, da iskažem, videli ste, ovo je drugi četvrtak kako smo dolazili, moja je direktiva i naredba da svi ministri, osim oni koji su službeno odsutni, budu kada su poslanička pitanja, odnosno kada su pitanja posvećena Vladi. To je poslednji četvrtak u mesecu. Što se nas tiče, tako će biti do poslednjeg dana rada ove vlade. Mi nemamo šta da krijemo od vas. Nismo mi kao prethodne vlade koje su se plašile da dođu u parlament. Ja jedva čekam. Ja sam ovde rođen politički. Ovo je najviši organ vlasti u Srbiji. Prema tome, samo se spremite za diskusiju, nemojte da se vređamo. Uvažavam tu primedbu, ako sam ja nekoga uvredio, izvinjavam se, ali isto tako očekujem da oni koji su izrekli neistine upute izvinjenje, jer smatram da to nije korisno za politički život u Srbiji.

Želim da se zahvalim svima vama što ste učestvovali u radu ove sednice. Siguran sam da treba da regulišemo i ovo pitanje, jer ja sam kao čovek koji ima iskustva u parlamentu govorio duže zato što nemate ograničenja koliko predstavnik Vlade može da govori. Sledeći put kada pišete Poslovnik napišite to sami. Vi ste ga sami pisali, što ste napisali, to ste i dobili. Hvala vam puno.

PREDSEDNIK: Za reč se javio gospodin Dinkić i gospođa Čomić na kraju dva minuta. Izvolite.

MLAĐAN DINKIĆ: Zaista samo kratko, pošto ste ponovili ono što je malopre gospodin Jovanović pričao, a možda niste bili u sali kada sam dao odgovor. Naime, postavljam pitanje – zašto do sada nije donet zakon o finansiranju Vojvodine? Da li sam ja bio ministar finansija do pre dva meseca ili je to bio Mirko Cvetković iz DS? Zašto ga nije doneo? Da li sam ja bio predsednik pokrajinske vlade ili je bio i sada je Bojan Pajtić iz vaše stranke? Zašto taj zakon nije podnet i zašto nije donet? Vi ste imali apsolutnu podršku URS da se donese taj zakon.

Mi smo sada spremni u Ministarstvu finansija i privrede, ako vi ne želite da ga napišite, da ga sami napišemo. Mislim da je red, ako se borimo za decentralizaciju, da sama pokrajina predloži taj zakon. Ako ga ne uradite do kraja ove godine, mi ćemo ga predložiti, mi iz Ministarstva finansija i privrede, jer želim da svi regioni u Srbiji, i Vojvodina, ali i južna Srbija, kao i istočna i zapadna dobiju jednake šanse. Nikada vaše kolege koje su za to bile nadležne, ne vi, vi ste narodni poslanik, veoma uvažen, nikada to nisu uradile. Nemojte da štitite nekoga ko nije obavljao svoj posao.

Ako se bore za interes građana Vojvodine, pa valjda je cilj da sa nama razgovaraju o tome da zajednički izgradimo auto-put od Novog Sada preko Rume, pa dole do Loznice, sa tunelom kroz Frušku Goru. Upravo to hoćemo premijer i ja da predložimo gospodinu Pajtiću, a ne da novac poreskih obveznika bacamo na pokrivanje gubitaka "Razvojne banke Vojvodine", koja je politička banka. Da li je neko od privrednika Vojvodine, koji su na tržištu, imao koristi od te razvojne banke? Da li je neko od građana imao koristi od te banke ili privilegovani ljudi koji su bili bliski vašoj stranci, preko koje ste i kampanju finansirali? To ste objavili.

Dakle, umesto da devet milijardi dinara dajemo "Razvojnoj banci Vojvodine", umesto da Savez vojvođanskih Mađara kaže – to je bilo pogrešno, hoćemo novac umesto za pokrivanje političkih gubitaka da uložimo u puteve, da renoviramo infrastrukturu, da napravimo dobar auto-put od Zrenjanina do Novog Sada, da podržimo ono što radi republička Vlada, da "Boš" gradi fabriku u Pećincima, najveća kompanija u oblasti proizvodnje auto-komponenti, da nas podrže što ćemo dovesti jednog od najvećih investitora iz Finske u Zrenjanin, da nas podrže što će u Sremskoj Mitrovici doći jedan proizvođač iz SAD da proizvodi auto-komponente i da zaposli 500 radnika.

44/1JJ/VZ19,00-19,10

Dakle, da nas podrži da razvijamo Vojvodinu, a ne da se bavimo politikanstvom, da nama zamerate, da meni zamerate koji nisam bio ministar finansija, zašto nisam doneo zakon o finansiranju Vojvodine i ako je to bila nadležnost Mirka Cvetkovića. Doneću ga sada, ako vi želite. Mislim da on je nužan, da se tačno definiše šta su prava i obaveze.

Mislim, međutim, da to nije dovoljno,lično sam na čelu političke opcije koja smatra da osim Vojvodine treba da postoji i drugi regioni u Srbiji i da budu ravnopravni sa Vojvodinom, da se cela Srbija zajednički razvija. Ali, odgovorno vam ovo tvrdi da nikakva prava da ovim Zakonom o budžetskom sistemu nisu uskraćena Autonomnoj pokrajini Vojvodina, da će budžetom za sledeću godinu biti opredeljeno više novca na ime transfera Vojvodini, nego u ovoj godini, a da će taj novac biti kvalitetnije iskorišćen, jer će zaista ići na razvoj Vojvodine, a ne za pokrivanje političkih gubitaka.

Konačno, da iskoristim priliku da obavestim sve narodne poslanike, da je upravo, pre nekoliko minuta završena emisija obveznica Republike Srbije, odnosno reotvaranje postojeće emisije. Mi smo razmišljali da prodamo oko 750 miliona dolara na našoj hartiji, koju kupuju investitori iz inostranstva. Međutim, tražnja je bila više nego četiri puta veća od ponude. Preko četiri milijarde dolara je bila ponuda za srpsku evroobveznicu, to se nije dogodilo baš tako često ove godine, kada su druge zemlje emitovale. To nam je omogućilo da oborimo cenu, tako da je prinos na našu obveznicu na zatvaranju 6,625 u odnosu na 7,5 koliko je bilo kada je Vlada Mirka Cvetkovića, početkom ove godine emitovala obveznicu.

Znači, sa 7,5 % mi smo to oborili na 6,6%. Skoro jedan procentni poen, u situaciji kada su nam i standardni "i pur" rejting agencija oborili kreditni rejting na samom početku mandata Vlade i kasnije i FIČ.

Šta to govori? To govori da poverenje investitora u rad nove Vlade postoji. Lično smatram da ćemo na narednoj emisiji ostvariti još niži prinos, odnosno nižu kamatu. Oko 200 investitora je danas učestvovalo ovde. Najviše investitori iz Velike Britanije i SAD.

Dakle, obezbedili smo na kraju milijardu dolara, prodali smo više nego što smo planirali inicijalno, iz razloga što je cena niža od onoga što je bilo očekivano i smatrali smo da je to povoljno. Ali, u narednim nedeljama naša Vlada će napraviti plan fiskalne konsolidacije koja će oboriti budžetski deficit čime ćemo smanjiti potrebu za zaduživanjem u narednom periodu, ići na obaranje javnog duga.

Mislim, da je dobra vest koju će verovatno više komentarisati analitičari u inostranstvu, nego građani Srbije, jer znam da oni prosto u ove stvari i ne ulaze sa previše detalja. Ovo jeste jedan dobar signal da je Vlada krenula u dobrom pravcu, ali sam siguran da mi možemo i mnogo bolje i da ćemo to učiniti u narednom periodu. Hvala.

PREDSEDNIK: Narodna poslanica Gordana Čomić. Izvolite.

GORDANA ČOMIĆ: Opet ne aplaudirate svi? Navika da se odgovara na pitanje koje nije postavljeno pokazuje dve stvari. Prva stvar je baš mene briga šta ti mene pitaš, ja sam u 19,00 satu na televiziji i hoću da kažem šta imam. Što se kosi sa celom idejom oko ova tri sata, ali to je vaše pravo. Loše je po sve, gubitak je i za vladajuću većinu i za opoziciju, gubitak je i za vas lično, ali moraće da prođe vreme da to sve naučimo.

44/2JJ/VZ

Kada odgovarate na ono što vas niko ne pita, onda je druga verovatnoća da ne znate odgovor koji vam je postavljen, da ga dobijemo kao pitanje. Kako god bilo da bilo, ponoviću, da što se tiče DS, ne postoji postupak, ne postoji glasanje i ne postoji ta procedura koja će nas sprečiti da kad treba budemo podrška za evropsko menjanje Srbije i za krizne trenutke u Srbiji, u našem društvu i državi koja nas čeka pa nas čeka. Kao što nas niko neće sprečiti da branimo vladavinu prava. Ne može da zavisi od političke volje da li će predsednik Vlade da viče na poslanike, da preti poslanicima, da govori ono što želi kao svoju političku tribinu. Ne može to da zavisi od političke volje. To nije vladavina prava. To zavisi od onoga što je zapisano u članu 205. Poslovnika Narodne skupštine.

Vaša je volja da ga tumačite tako da se javi jedan poslanik i da dva sata i 45 minuta govori predsednik Vlade. Niko vas u tome ne može sprečiti. Problem je što od toga nikakvog dobra niko ne može biti. Hvala vam.

PREDSEDNIK: Hvala.

S obzirom da vidim da postoji izrazita volja da se druženje poslanika i postavljanje pitanja sa Vladom ovako nastavi, predložiću da u ovom mandatu donesemo jedan novi poslovnik gde ćemo to omogućiti u češćim prilikama, a naravno Poslovnik, kakav je takav je, nije ograničio vreme članovima Vlade da pruže odgovor i oni to svoje pravo mogu da koriste. Meni je drago da je predsednik Vlade i članovi Vlade da su i ovog puta u velikom broju prisustvovali i nadam se da će takva praksa biti i u buduće.

Pošto je vreme isteklo, pre nego zaključimo sednicu, želeo bih da vas podsetim, da ćemo imati glasanje za deset minuta. U toku je sednica Administrativnog odbora, imam izmene nekih od članova parlamenta, tako da vas molim da za deset minuta dođemo na glasanje.

Hvala vam na učešću.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
četvrtak, 28. mart

Ceo kalendar događaja