28. mart 2019. Poslanička pitanja u martu

28. mart 2019. Poslanička pitanja u martu

Četvrtak, 28. mart 2019.

Poslanička pitanja u martu

Narodni poslanici su, u skladu sa članom 205. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine, 28. marta 2019. godine, od 16.00 do 19.00 časova, postavljali pitanja članovima Vlade Republike Srbije.


Poslanička pitanja postavili su narodni poslanici dr Muamer Zukorlić, Marijan Rističević, Petar Petrović, Grozdana Banac i prof. dr Vladimir Marinković.

Na postavljena pitanja narodnih poslanika odgovarali su predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova dr Nebojša Stefanović, potpredsednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, ministar finansija Siniša Mali, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić, ministar odbrane Aleksandar Vulin, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević, ministar zdravlja Zlatibor Lončar, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Đorđević, ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević i ministar bez portfelja zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović.


PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)


23/1 DJ/IĆ 16.05-16.15

(Posle pauze.)

PREDSEDAVAJUĆI (Veroljub Arsić): Dame i gospodo narodni poslanici, pristupamo postavljanju poslaničkih pitanja u vremenu od 16 do 19 sati, saglasno članu 205. Poslovnika Narodne skupštine.
Pre nego što pređemo na postavljanje poslaničkih pitanja, dozvolite mi da vas još jednom podsetim na odredbe Poslovnika Narodne skupštine koje se odnose na način postavljanja poslaničkih pitanja.
Izlaganje narodnog poslanika koji postavlja pitanje ne može da traje duže od tri minuta. Posle datog odgovora na poslaničko pitanje, narodni poslanik koji je postavio pitanje ima pravo da u trajanju od najviše tri minuta komentariše odgovor na svoje pitanje ili da postavi dopunsko pitanje. Po dobijanju odgovora na dopunsko pitanje, narodni poslanik ima pravo da se izjasni o odgovoru u trajanju od najviše dva minuta.
U toku trajanja postavljanja pitanja i davanja odgovora, shodno se primenjuju odredbe Poslovnika Narodne skupštine Republike Srbije, s tim što nisu dozvoljene replike i ukazivanje na povredu Poslovnika.
U skladu sa tim, molim narodne poslanike da podnesu prijave za postavljanje pitanja.
Istovremeno vas podsećam da će redosled postavljanja poslaničkih pitanja biti utvrđen prema dosadašnjoj praksi rada Narodne skupštine, tako što će najpre reč dobijati narodni poslanici koji ne pripadaju nijednoj poslaničkoj grupi, a zatim narodni poslanici od najmanje prema najvećoj poslaničkoj grupi.
Prelazimo na postavljanje poslaničkih pitanja.
Reč ima narodni poslanik Muamer Zukorlić. Izvolite.
MUAMER ZUKORLIĆ: Dame i gospodo, poštovani članovi Vlade, moje pitanje se odnosi na investicije, odnosno na otvaranje fabrika na području Republike Srbije.
Prosto se radujem kada god sam u prilici da primim neku informaciju da je na nekom području otvorena nova fabrika, da su dovedene investicije. Imali smo prilike radovati se i na brojnim skupovima na kojima je i predsednik Republike prezentirao takve rezultate, od Vojvodine, Šumadije, zapadne Srbije, istočne Srbije, jugoistočne Srbije.
Međutim, ono što meni upada u oči i definitivno me tera na ovo pitanje jeste šta se dešava sa otvaranjem fabrika na području Sandžaka? Ukoliko izuzmemo intervenciju koja je za pohvalu u cilju sanacije kompleksa FAP-a, gde je napravljen izvesni iskorak, mi već godinama, dakle, na području Novog Pazara, Tutina, Sjenice, Nove Varoši, Prijepolja nemamo niti jednu investiciju.
Samim zbližavanjem Republike Srbije i Republike Turske mi Bošnjaci smo se posebno radovali, računajući evo dolaze nam braća Turci i sada će da krenu i fabrike i sa te strane.
Posmatrali smo, dakle, došle su turske fabrike, njih oko 500 je već otvoreno na raznim područjima Republike Srbije. Međutim, nakon svega ja sada više ne mogu da znam kome su Turci više braća, nama Bošnjacima ili vama Srbima. Ne smeta mi što su i Srbima postali ponovo braća i prijatelji. To je na korist, ako Bog da, svih nas, ali prosto ne mogu da razumem zašto do sada nemamo niti jednu fabriku na području Sandžaka.


23/2 DJ/IĆ

Do sada sam to više fakturisao mojim kolegama političarima iz Sandžaka, međutim, očito da nije u pitanju samo njihova krivica, zapravo ne znam čija je i ja zapravo očekujem od predstavnika Vlade, danas ovde, odgovor u vezi sa tim zašto nemamo nijednu fabriku, pogotovo stranih investicija i ako će biti, kada će to biti, jer zaista smo predugo čekali?
Drugo moje pitanje je upućeno Ministarstvu, odnosno ministru unutrašnjih poslova, tiče se letaka, plakata i natpisa anti-muslimanskih koji su se pojavili na području Subotice, šta je preduzeo na tom polju, jer smo dobili informacije uznemirenosti pripadnika islamske zajednice na području Subotice?
Treće pitanje se tiče već poznatog događaja, stradanja Ernada Bakana, pre tri sedmice, na pešačkom prelazu, zašto se dopustilo da sva istraga teče pod svojevrsnim velom tajne? Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima premijer, Ana Brnabić. Izvolite.
ANA BRNABIĆ: Hvala vam,
Prvo, želim da vam zahvalim što ste skrenuli pažnju da je danas situacija sa privlačenjem investicija u Srbiji mnogo bolja nego što je nekada bilo, što se svakako vidi po broju radnih mesta i drastičnom opadanju nezaposlenosti.
Mi smo u poslednje četiri godine više nego prepolovili nezaposlenost, takođe i nezaposlenost mladih. Ja znam da za Sandžak, Rašku oblast moramo da uradimo više, ali znate kakva je bila situacija i kako je krenuo da radi Aleksandar Vučić kao predsednik Vlade, ja sam to nastavila i moj tim u Vladi je to nastavio. Dakle, morali smo bukvalno lično da se fokusiramo sa jednog rada do drugog rada, sa jednog okruga do drugog okruga i u tom trenutku je, u prvom naletu je Niš bio taj gde smo imali potpuni fokus da probamo da postavimo na noge kao svakako svojevrstan regionalni centar.
Kada je to profunkcionisalo, onda smo se prebacili na Kraljevo, Loznicu, ali pored toga rešavali ogromne strateške probleme nekih velikih preduzeća kao što je na primer Železara, za koju smo našli rešenje 2016. godine. Meni je drago da kažem da je za samo dve godine od potpisivanja ugovora sa kineskim „Hestilom“, prošle godine do kraja 2018. godine Železara je preuzela primat kao najveći izvoznik iz Republike Srbije.
Dakle, Železara se vraća na scenu kao motor razvoja ekonomije Srbije, ali takođe smo morali da nađemo rešenje za velike sisteme kao što je RTB Bor, gde smo imali u pitanju 5.000 radnih mesta i to smo završili u poslednjem kvartalu prošle godine, gde smo našli strateškog partnera, kineski „Zi Đin“, jedna od najboljih svetskih kompanija u rudarstvu koja je postala vlasnik 63% RTB. Garantuje ostatak svih, zadržavanje svih 5.000 radnih mesta, investiciju od milijardu 260 miliona evra, od čega 780 miliona u prve tri godine da nađemo strateškog partnera, odnosno koncesionara za aerodrom „Nikola Tesla“. Ja vam garantujem, sada sam poslala i Ministarstvu privrede da mi pošalju, informišu me tačno o stanju u Raškoj oblasti. Dakle, imamo u „Lus Protekt“ 120 zaposlenih, ali znamo, svesni smo koliko je potrebno da se fokusiramo i na te lokalne samouprave.

24/1 BD/CG 16.15-16.25

Tako da, ja vam obećavam i u strateškom partnerstvu sa turskim investitorima, kao što ste i sami rekli, a ja im isto dugujem veliku zahvalnost zato što posebno idu u lokalne samouprave i u oblasti gde ne idu neki drugi investitori zato što još uvek fali kvalitetna infrastruktura, dakle, da ćemo se fokusirati i na Rašku oblast.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima ministar dr Nebojša Stefanović.
NEBOJŠA STEFANOVIĆ: Hvala.
Što se tiče vašeg prvog pitanja, istraga je pokrenuta vezano za te letke u Subotici, što jeste zaista uznemiravajuće i ne smemo da dozvolimo, pogotovo u sredinama koje jesu multinacionalne i multikonfesionalne, da dozvolimo bilo na bilo koji način sebi daje za pravo da može da ugrožava makar spokoj, a da ne kažem bezbednost građana koji su, da kažem, bilo koje veroispovesti ili nacije. Ja sam uveren da će policija u dogledno vreme doći do informacije ko je štampao letke, ko ih je distribuirao i ko je organizator te akcije.
Što se tiče saobraćajne nesreće u kojoj je kao posledica nesreće stradao Ernad Bakan iz Novog Pazara, koja se dogodila početkom marta u Zemunu, ja moram da vam kažem da ništa nije bilo pod velom tajne. Vidim na određenim društvenim mrežama ljudi pokušavaju, do toga da kažu – eto, ne zna se ništa. Sve se zna. Osoba koja je upravljala vozilom, koja je udarila pokojnog momka Ernada Bakana, se zaustavila nakon udarca na tom mestu. Ta osoba je sačekala patrolu policije, privedena tužilaštvu, napisana krivična prijava i odgovaraće pred sudom za svoj postupak.
Dakle, hoću da vas uverim da ništa nema da nije čisto. Čak ta osoba nije ni pokušala bekstvo sa lica mesta. U tom smislu je situacija je bilo potpuno čista.
Žao mi je što se dogodilo da je taj momak nakon saobraćajne nezgode, nekoliko dana kasnije, o čemu smo mi dodatno obavestili tužilaštvo, preminuo u bolnici i, da kažem, nismo izlazili sa nekom značajnijom informacijom u javnost, sem redovnog saopštenja, zato što je to u prvom momentu bila saobraćajna nezgoda gde su poznati svi učinioci, svi oni koji su učestvovali u tome i nije bilo bilo kakve potrebe da nešto značajnije kažemo, zato što sve se zna. Dakle, nema ništa nejasno, nije niko pobegao sa lica mesta.
Tako da, sve kamere, svi snimci, sve je tu, očevici, svedoci, ceo slučaj je tu, tako da očekujem da će i sud brzo uraditi svoj deo posla. Još jednom saučešće porodici Bakan. Zaista, ovo je užasna tragedija, ovo je užasna stvar koja se dogodila. To je još jedan apel koji stalno činimo vozačima, da moraju da razmišljaju o ljudima koji hodaju pored njih. Nažalost, izgubimo možda i najveći broj ljudi kroz saobraćajne nezgode u toku jedne godine. Gubimo ogroman biološki potencijal u čitavoj Srbiji. Važno je da i Narodna skupština učestvuje u tome, u stimulaciji mladih vozača da voze pristojno i normalno. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Muamer Zukorlić.
MUAMER ZUKORLIĆ: Zahvaljujem i premijerki i ministru.
Svakako, delimo uverenje i radost zbog najezde investicija. To je dobro. Svestan sam da što se pre namiri na drugoj strani, moći će i ova strana da dođe na red. Prosto, nisam se mogao oteti utisku, ipak je to od 2012. godine. Sada je 2019. godina. Do 2012. godine mi smo imali potpuno drugačiji, evo, ja lično i partija koju predstavljam, drugačiji pogled. Mi smo imali svojevrsni osećaj da smo zapostavljani, konfrontirani na etničkoj osnovi, na političkoj osnovi. Od 2012. godine i kasnije,

24/2 BD/CG

pogotovo kada smo postigli izvesni sporazum sa SNS i kada smo postali deo vladajuće većine, nemamo takav utisak, jer imamo informacije, ne samo za ono što se radi, već i za ono što se priprema raditi.
Ali, zaista je teško, ja sam narodni poslanik i nastojim se tako i osećati i ponašati se i ne zaboraviti da sam došao od tog naroda ovde. I, kada se tamo vratim, pitaju me – pa, mogla je bar jedna fabrika. I, zaista, tada nije moguće odgovoriti na jedno takvo pitanje. Zato očekujem, zaista, da nemamo više priču na dugačkom štapu, već da se hitno konkretno kaže gde, kada, od koga i na koji način. Dakle, čak se stavljam na raspolaganje, gde god možemo posredovati, pogotovo prema islamskom svetu, maksimum ćemo dati kako bi do toga došlo.
Što se tiče ove teme vezano za Suboticu, ono što je podiglo značaj ovoga pitanja jeste zapravo i krvavi teroristički zločin koji se desio na Novom Zelandu, kao i informacija da je dotični terorista i zločinac pre dve godine boravio na području Srbije, istina, nekih 12 sati. Moja informacija je i takva da je on tom prilikom i obilazio jednu džamiju na području Sandžaka i da je u papirima koje je policija pronašla kod njega nađena i takva informacija. Tako da, zbog toga vernici se pojačano interesuju i obraćaju nama. Dobio sam informaciju da je poglavar Islamske zajednice muftija dr Mevlud efendija Dudić pisao ministru unutrašnjih poslova pre nekoliko dana i očekujem od ministra da upravo prema zahtevima tog pisma, gde on traži da u Subotici, kao i u nekim drugim mestima gde eventualno pripadnici islama mogu osetiti neku nelagodu ili gde je bilo indicija izvesnih pretnji ili vređanja, da se zapravo pojača aktivnost države.
Ne sumnjam u namere, ne sumnjam u želje, ali je nekada potrebno prosto osetiti trenutak kada se psihološki pojavi jedna takva potreba.
Ovo drugo, vezano za Ernada, je zapravo rezultat činjenice da je pre tri dana sam otac tog dečaka, tog momka, imao konferenciju za štampu i kazao da on ne zna ko je izvršilac. Sada me ova pitanja zapravo smiruju i verujem da će i porodicu smiriti u meri u kojoj mogu ublažiti bol. Najbitnije je da se to adekvatno i pravično procesuira.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima premijer Ana Brnabić.
ANA BRNABIĆ: Hvala.
Samo da dodam još par stvari. Apsolutno mi je jasno, znam da je teško svima da čekaju investicije, nova radna mesta. Znamo svi koliko je to važno i vi znate koliko smo još od 2014. godine, kada je Aleksandar Vučić preuzeo da vodi Vladu, koliki je fokus uvek na ekonomiji, zbog boljeg života građana i neke perspektive građana Srbije.
Dakle, kažem, imali smo, ovo u Raški, „Lus protekt“, 120 zaposlenih. Mi se nadamo da će to polako rasti na 300. Pored ovoga, upravo su me obavestili iz Ministarstva privrede da smo mi pre nekih dvadesetak dana imali promociju programa za podršku malim i srednjim preduzećima u Novom Pazaru i Tutinu, gde smo imali prisutnih nekih oko 200 privrednika iz tih lokalnih samouprava, gde je dogovoren niz konkretnih koraka, od struje, carina, do kredita i na kojima ćemo mi dalje raditi.
Dakle, paralelno sa tim što idemo na nove investicije, na strane direktne investicije, radimo na podršci malim i srednjim preduzećima, preduzetništvu. Takođe mi je važno da vam kažem da samo mi, sećate se, verovatno, na kraju krajeva, to je zahvaljujući jednom od zakona koji je prošao Skupštinu, mi smo od 1. oktobra prošle godine uveli posebne poreske olakšice za početnike u poslovanju,
24/3 BD/CG

tako da sada za mlade ljude koji su završili školovanje u proteklih 12 meseci, bilo da su oni završili srednje stručne škole ili su završili fakultete ili su ljudi koji su duže od šest meseci bez posla, odnosno registrovani u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, od 1. oktobra, ako oni otvore sopstvenu firmu, prvu godinu poslovanja, prvih 12 meseci ne plaćaju poreze i doprinose, kako bi im dali motivaciju da bez toga da već prvi mesec moraju nešto državi da plaćaju, da ih pustimo da ljudi rade, pa ako uspeju, da tek od druge godine poslovanja plaćaju sve poreze i doprinose.
Tu smo u celoj Srbiji od 1. oktobra, dakle, u periodu od nekih pet meseci za koje ja imam najnovije podatke, to je oktobar 2018. godine – februar 2019. godine, na osnovu ovih podsticaja je otvoreno 802 firme širom Srbije, jedan određeni broj tih i u okrugu, oblasti kojom se vi bavite i za koju ste zainteresovani i preko toga je samo zaposleno 965 lica.

25/1 TĐ/MT 16.25 – 16.35

Dakle, do sada 1.000 novih radnih mesta samo na osnovu podsticaja u preduzetništvu, a to je, na kraju krajeva, stub jedne zdrave ekonomije.
Mi ćemo pratiti ovo, gledaćemo koliko, ja ću lično da pogledam koliko je to i u Raškoj oblasti, pa ćemo videti dalje. Ako to funkcioniše, pratićemo od 1. oktobra 2019. godine koliko je od tih kompanija preostalo i da onda takve podsticaje širimo i na neke druge grupe ljudi. Svakako je važno da paralelno sa investicijama nikada ne zaboravimo i mala i srednja preduzeća, šta radimo za njih i šta radimo za preduzetništvo.
Reći ću vam samo ovo, što se tiče tih spekulacija, da li je to nešto zbog etničke osnove ili ne, verujte apsolutno ne. Mislim ako neko u celoj Evropi radi na tome da imamo jednu zemlju koja je jednaka i daje jednake šanse i jednake prilike za sve, bez obzira od nacionalnih, etničkih pripadnosti, onda je to svakako Srbija.
Danas sam, upravo pre nego što sam došla ovde, predsedavala Osmom sednicom Republičkog saveta za nacionalne manjine. Mi smo od prethodnog Saveta imali registrovano još dva nacionalna Saveta nacionalnih manjina – ruske i poljske. Srbija je zemlja koja danas ima 23 nacionalna saveta nacionalnih manjina.
Mi smo, takođe, uspešno organizovali, dakle, redovne izbore za nacionalne savete nacionalnih manjina 4. novembra 2018. godine i usvojili upravo u Skupštini čitav set zakona koji unapređuju položaj nacionalnih manjina, uključujući Bošnjačku nacionalnu manjinu, kao što je Zakon o Nacionalnim savetima nacionalnih manjina, Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Zakon o službenoj upotrebi jezika i pisma, Zakon o matičnim knjigama, koji sada propisuje način upisa podatka o nacionalnoj pripadnosti u matičnu knjigu rođenih ukoliko to ljudi sami žele, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon iz oblasti radnih odnosa koji predviđa afirmativne mere za zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina, tako da nema govora o tome da se radi o bilo kakvoj nameri koja uključuje pravljenje razlike po verskoj, nacionalnoj ili etničkoj osnovi.
I na kraju, ono što je izuzetno važno, to je infrastruktura. Tu je i potpredsednica Vlade. Dakle, mi imamo tu planove za Novi Pazar – Tutin, i to će u mnogome olakšati i život građanima tamo i dovođenje investitora. U junu počinju radovi.
PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima narodni poslanik Muamer Zukorlić. Ovaj put do dva minuta. Izvolite, kolega.
MUAMER ZUKORLIĆ: Obzirom da se Kraljevo nalazi u Raškoj oblasti, neko vas može razumeti i kazati – pa, mi smo otvarali fabrike u Raškoj oblasti. Zato ja očekujem da počnete i u Sandžaku. Dakle, radujem se i Raškoj oblasti, ali molim vas da krenemo i sa Sandžakom i nadam se da se razumemo sa ovom opaskom.
Još jedna stvar koja se tiče teme odnosa prema Muslimanima. U kontekstu celokupne i međunarodne teme terorizma i pod raznim naslovima i islamofobije, koja takođe pritiska Muslimane na raznim meridijanima, ja želim istaći jednu pozitivnu vest koja proizilazi iz činjenice da pratimo na području Srbije od 2012. godine, pa 2014. godine posebno, značajno padaju elementi, odnosno padaju pokazatelji negativnog odnosa prema Muslimanima kao verskoj kategoriji u Srbiji. Naravno da to možemo vezivati, prevashodno, za politiku Vlade, na čelu sa predsednikom, potom i za otvaranje Srbije prema islamskim i muslimanskim zemljama, Turskoj, Emiratima, itd, što je zapravo značila i poruka građanima.



25/2 TĐ/MT

Mi smo, recimo, ranije imali jako puno uvreda na medijima kroz razne oblike neozbiljnih, nevažnih emisija, što se negativno odražavalo na Muslimane. Želim to da pozdravim i da podržim i zapravo je to primer kada jedna vladajuća politika želi drugačiji odnos, može da nadomesti i da čak počne lečiti neke rane koje ovde postoje još od ratova, brojnih i onih ranijih i onih kasnijih, tako da zapravo želim na tom polju izraziti podršku Vladi i predsedniku na ovome kursu i potreba je da to još više intenziviramo, kao narodni poslanici. Institucije koje postoje na području Sandžaka, pre svega, i verske i nacionalne, žele biti deo te jedne zajedničke priče, izgradnje Srbije koja će biti domovina svim građanima, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević. Izvolite.
MARIJAN RISTIČEVIĆ: Dame i gospodo narodni poslanici, pitanje za predsednika Vlade i ministra unutrašnjih poslova, a ministarka pravde nije trenutno tu.
Moje je mišljenje da Srbijom vlada ne onaj ko najduže šeta, ne onaj ko ima najjače mišiće, ne onaj koji je najglasniji, već onaj ko dobije najviše glasova. S tim u vezi, ja pitam Vladu i ministra unutrašnjih poslova – da li misle da preduzmu mere da sledeći izbori mogu da se održe u redu i miru? Da li to mogu da garantuju?
Svi se sećamo upada u RIK 2016. godine. Evo i fotografija. Dakle, radi se o Bošku Obradoviću koji je još 2016. godine upadao u RIK i sebe kvalifikovao kao nasilnika. Tu je njegova fotografija sa kamenom. Tu je njegova fotografija upada kod predsednika Narodne skupštine. Ovde su njegove najnovije fotografije upada u RTS. Za mene je to bio pokušaj državnog udara, bez obzira što je Vlada imala milosti i to nije tako nazvala.
S obzirom da Vlada ne sprovodi izbore, ali garantuje rad i mir i daje finansijska sredstva, moje pitanje je jasno – šta ćete preduzeti ukoliko ova grupa predvođena Boško Ljotićem, Jeremićem i Đilasom pokuša, a već su vežbali u Lučanima, da razbija biračka mesta, biračke kutije, da maltretira ljude na biračkim mestima? Ukoliko to uradi organizovano na više izbornih mesta, a sve su prilike da će to učiniti, šta će Vlada, nadležno ministarstvo preduzeti da ti izbori prođu u fer i korektnoj atmosferi?
Još jasnije da pitam – dokle će te tolerisati ponašanje? To je pitanje za ministarku pravde koja nije tu, to je pitanje za Tužilaštvo i Zagorku Dolovac i za ministra unutrašnjih poslova – dokle će biti tolerisano nasilje ove grupe ljudi koja sem golog nasilja ništa drugo nema da ponudi državi Srbiji?
Smatram da Srbiju niko ne može srušiti spolja, ako im ne pomogne neko iznutra. Mislim da je to upravo na sceni, a prošli put, pre jedno šest, sedam meseci, sam vas upozorio na takvu jednu moguću pojavu. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović. Izvolite.
NEBOJŠA STEFANOVIĆ: Nažalost, moram da se složim u najvećem delu onoga što ste pitali. Kada ste pominjali upade Boška Obradovića u RIK, nakon toga, nažalost, u kancelariju predsednice parlamenta, imamo dva događaja koja su se dogodila u samoj zgradi parlamenta, i to je stvarno bila užasna stvar. To je pokazalo da određeni ljudi ne prezaju od bilo čega, pa ni od fizičkog nasilja ne bi li ostvarili neke svoje ciljeve. Nakon toga, ista ta grupacija organizovala je prebijanje dve novinarke TV „Pink“, što se sve dogodilo u relativno kratkom vremenskom periodu i pokazuje jednu nameru. Nakon toga, nažalost, pretnje silovanjem premijerke, napadi na
25/3 TĐ/MT

žene na svakom koraku. Zaista jedna užasna atmosfera koju su uradili Boško Obradović, kao Đilasova produžena ruka, ali ne bih da aboliram ni Đilasa, ni Jeremića od odgovornosti zato što su izabrali nekoga ko će biti njihov glasnogovornik i ko će fizičkim nasiljem pokušavati, videli smo i u Lučanima da su napali ženu, opet ženu koja je građanka Lučana i koja je došla da glasa na izborima, opet u hodniku, u redu za glasanje napad na ženu.

26/1 MG/LŽ 16.35 – 16.45

Nažalost, to se ne prekida, to se ne prekida, jer taj šablon koji podrazumeva nasilje i naročito nasilje prema ženama, to je očigledno postao manir u kome neki ljudi smatraju da je potpuno dozvoljeno da se ponašaju i kako misle da vode politiku. Šta je problem? Problem je očigledno kada nema politike, kada nema programa. Ako vi ne možete ljudima da izađete Boško Obradović je vrlo jasno rekao da će da ukida fabrike, to smo svi čuli, dakle, on to i ne spori. On hoće da zatvara fabrike koje mi otvaramo. I, onda džaba gospodin Zukorlić pita kada ćete da otvarate fabrike, ako imate nekog u zemlji ko svaki dan preti investitorima, i baš investitorima iz Turske i kaže – ja ću doći ispred vaše fabrike, e, ovu ćemo fabriku da zatvorimo. Znate, to je užasna stvar, šta mi poručujemo ljudima koji hoće da ostave svoj novac u Srbiji, i s druge strane šta poručuju radnicima, ljudima koji žive od toga, ljudi koji idu tamo na posao da zarade svoju platu da žive pošteno od svog rada.
Dakle, taj koncept, prvo pljačkaških privatizacija, koje su nam razorile zemlju, razorile su nam zemlju, uništile su nam zemlju, dakle, neka priča ko šta hoće, ali kada pogledate slike preduzeća u kakvom su stanju ostavili Srbiju, šta su sve opljačkali, koliko stotina hiljada ljudi je ostalo bez posla, to je bio onaj sat koji je nažalost, u minutima merio koliko ljudi ostaje svakog dana bez posla. Mi brojimo koliko smo ljudi zaposlili. Oni su zavili mnoge porodice u crno, ali bukvalno tako.
Predsednik je danas razgovarao, imao sam prilike da pratim te razgovore sa ljudima koji su uzeli kredite u švajcarskim francima i koji vrlo jasno znaju, pošto je to najvećem broju bilo nešto malo 2006, 2007, 2008, u tim godinama. Niti ih je ko upozorio, a bili su stimulisani od strane te vlasti u kojoj su i Đilas i Đelić i Cvetković i Tadić i Vuk Jeremić, i svi ostali. Ta vlast im je rekla da je baš super da se zaduže u valuti za koju ne mogu da im objasne ni kakav će trend biti, koliko će ona jačati u odnosu na dinar, koliko će dinar devalvirati u odnosu na tu valutu, kako god hoćete, koliko su spremni da brane kurs dinara u odnosu na tu valutu, koliko su spremni da pomognu tom stanovništvu. I, te ljude, uzeo sam samo njih kao jednu kategoriju ljudi, i danas Aleksandar Vučić treba da rešava probleme koje mu je Đilas ostavio.
Kada smo došli na vlast u Gradu Beogradu 2014. godine, nije to bilo, ne znam kada, do 2014. godine Đilas je bio gradonačelnik, zatekli budžetski deficit od 20%, samo jedan pokazatelj, grad zadužen i njegova javna preduzeća zadužena. Gledam polemiku oko vrtića, u vreme kada je Đilas bio gradonačelnik 45 hiljada dece je imalo pravo da ide u vrtić, danas 75 hiljada dece. A, oni kažu kako su bili uspešni i dobri. Zadužili grad, duplo manje dece išlo u vrtiće, duplo manje. Dakle, nije to ljudi za 100, 200 ili za 1.000. U Đilasovo vreme 45.000, a sada 75.000. Plus što su nezakonito naplaćivali roditeljima veću cenu za negde oko 9.000 po detetu, što je grad kasnije na osnovu sudskih odluka, ispravno, u skladu sa Zakonom morao da vrati, ali te roditelje su oštetili tada kad im je bilo važno za njihovu decu, itd.
Naravno da je ta pljačkaška politika stvorila jedan deo tajkunske elite, da tako nazovemo, koja je naviknuta samo da bude na državnoj kasi. Vi kada vidite Boška, Đilasa, Vuka Jeremića, kada vidite grozničavu borbu da se vrate u fotelje, nisu to neki novi ljudi, to su ljudi koji su vedrili i oblačili u ovoj zemlji.
Đilas je došao 2004. godine na vlast, formalno postaje direktor Kancelarije predsednika republike, pa ministar za Nacionalni investicioni plan, dakle, bio je i član Vlade tada, da ljudi ne zabore i kažu da je bio samo gradonačelnik. Ne, radio je za predsednika republike direktno, pa bio član Vlade, pa onda gradonačelnik Beograda, od 2008. godine do 2014. godine.

26/2 MG/LŽ

Dakle, čovek koji je 10 punih godina obavljao funkcije i za tih 10 punih godina nam je govorio kako je svoj novac stekao u Češkoj, kako se tu obogatio, tim novcem došao kao bogat čovek u politiku, eto da nešto vrati svojoj zemlji. Onda shvatimo, kada su to Česi objavili, da su sve njegove kompanije, ukupno za sve vreme poslovanja Dragana Đilasa u Češkoj imale ukupnu dobit od 73.000 evra. Sve zajedno za sve godine, kumulativno sve firme.
Onda sam priznaje da ima 25 miliona evra, pobrojao je stanove, kompanije i sve ostalo, danas priznaje sam da ima 25 miliona. Meni se čini kada neko prizna da ima 25, da to radi da ne biste pitali dalje. Pošto izgleda da 25 nije baš prava cifra, samo ono što je bilo vidljivo kroz one firme koje su se direktno vodile na njega je bilo 18 milijardi dinara prometa u periodu dok je obavljao 10 godine ove funkcije.
O Jeremiću da ne pričam. Evo sada je Patrik Ho osuđen na tri godine zatvora, kako je moguće da neko ko učestvuje u posredovanju između dva čoveka koji obojica budu osuđeni za korupciju, a taj koji je posredovao u njihovoj korupciji bude divan, pošten, sjajan, moralan i ispravan čovek. Možda pravo ne može da ga osudi, ali nemojte samo da nam pričate kako se posredovali u korupciji između dvojice, a vi ste tu čisti, slučajno ste se tu našli. Bili na stotine sastanaka sa njima, što? Nije imao šta drugo da radi u to vreme. Znamo zašto, zato što su im gazde isplaćivale milion evra.
Onda prijavi da prima platu u određenim fondovima i da mu je to plata, a onda ljudi iz tih fondova kažu – ne, on ne radi kod nas. Onda se postavlja pitanje – odakle novac i kada ste to prijavili i zašto ste to prijavili, itd.
I imate Boška koji za njih premlaćuje ljude na ulici, koji se nada da će biti u poziciji da i on zahvati iz državne kase. Dakle, to je nažalost realnost. I sada kada me vi pitate, jeste Vlada bila trpeljiva, jeste policija bila trpeljiva, jesu ovi ljudi i hoću da se zahvalim svim policajcima koji su u prethodnom periodu izdržali ogromne pritiske, koji su izdržali to da stoje da ih pljuju, da laju na njih, da ih šutiraju, da ih gađaju kamenicama, flašama i svim ostalim, kao da su to neki tuđi ljudi, kao da su s Marsa došli. Ti policajci su naša deca, naša braća, očevi i majke, sestre, naši najbliži, naše komšije i naši prijatelji koji rade svoj posao. I oni su se iživljavali i svaku priliku koju imaju da se iživljavaju nad policijom, oni to rade, ali svaku iskoriste. Neverovatno.
Užasne stvari su se dešavale i hoću da se zahvalim policajcima što su zaista sve izdržali, jer znate, znam šta je cilj. Niko tu nije mali, svi razumemo sve, stavite kordon policajaca, neko ih pogodi flašom, pogodi ih kamenicom, isprovocirate reakciju policije da nekog uhapse, oni kažu evo je policijska brutalnost, evo policija partijska služi interesima. Onda svi ti isti sutra i neki policijski sindikati sa njima zajedno odu i kažu – mi se borimo za čestite policajce, a onda ih sutra prodaju za 12 sekundi, puste ih niz vodu.
Tako se ponašaju prema policajcima, tako se na kraju krajeva ponašaju i prema svojim ljudima, jer vi ako ne znate, pa ovi skupovi kao potpisnici onih koji policiji prijavljuju ove skupove, javljaju se neki mladi ljudi koji nisu ni Boško, ni Đilas, ni Jeremić, ni Borko Stefanović, niko od njih. Oni puštaju neke druge ljude da budu potpisnici toga i kada se desi krivično delo na tom skupu ili nastane materijalna šteta, u skladu sa Zakonom, odgovara onaj koji je prijavio skup, onaj koji je organizovao redarsku službu, a to je taj organizator skupa, onaj ko je vođa okupljanja.

27/1 BM/VK 16.45 – 16.55

Zakon je jasan. Sutra će oni da viču, reći će i Đilas i Jeremić i Bošković, ne, ne, uhapsite nas, nemojte njih, a znaju da ne može niko da ih uhapsi, jer oni nisu formalno-pravno odgovorni i zaklanjaju se iza tih ljudi.
Nažalost, to nasilje, zaklanjanje iza drugih, nasilje nad ženama, pljačkaška privatizacija, očigledno sve što nam nude. To je ono što imate kao jasnu ponudu. Ja sam im zahvalan što su vrlo jasno to ponudili, da građani Srbije znaju, sutra kada dođu izbori, kada zaokruže broj ispred njihovog imena šta dobijaju, da niko nema iluziju šta dobije kada glasa za njih. Pošto u ovom trenutku znaju kako stoje u svom narodu, ja sam siguran da oni razmišljaju samo o nekom fizičkom nasilju, ne bi li pokušali na takav način da podignu svoj rejting.
Da odgovorim na onaj deo vašeg pitanja, nećemo nikome dozvoliti nasilje, kako god se zvao i prezivao, šta god bio. Izbori u ovoj zemlji održaće se u skladu sa zakonom i Ustavom, onako kako je glasala ova Narodna skupština, a te izborne propise nismo čak donosili ni mi kao većina, doneti su pre čak, čini mi se, 12 godina.
Vi se sećate da su oni izborne uslove menjali pa i na lokalnu za grad Beograd, u poslednjem trenutku u predvečerje izbora nema više direktnih izbora da slučajno Vučić ne pobedi, sad imamo kad je Đilas trebao da se kandiduje, idemo na proporcionalni sistem. Menjali su izborne uslove za izbor za ovu Skupštinu, ništa nismo menjali. Kako su ga izabrali, mi smo ostavili sve tako, da mi ne menjamo uslove. Kako ste vi napravili, vaša većina, mi ćemo tako da idemo. Oni sad neće, jer vide da neće ljudi da glasaju za njih, ali to ne znači da će moći da tuku ni žene, neće moći da tuku ni ljude na ulici, neće moći da tuku, da bacaju kamenice, neće moći da se iživljavaju nad policajcima. Ja vas molim da poštena, pristojna i normalna Srbija, to nikada ne dozvoli. Hvala vam.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima premijerka Ana Brnabić. Izvolite.
ANA BRNABIĆ: Hvala.
Želim svakako, nakon ovoga što je rekao potpredsednik Vlade, ministar unutrašnjih poslova i kao predsednica Vlade da potvrdim i vama, poštovani narodni poslanici, kojima na kraju krajeva i mi odgovaramo za naš rad i svim građanima Republike Srbije, da razumemo nekoliko stvari.
Prvo, razumemo da od ovih ljudi koji protestuju, postoje dve grupe ljudi. Jedna su ljudi koji su nezadovoljni, građani koji su nezadovoljni nekim stvarima, verovatno nezadovoljni sa pravom i mi bi želeli da idemo brže, ali za neke reforme, za velike, teške promene, potrebno je vreme.
Ja mislim da se kontinuirano vide sve bolji rezultati i da će se tako nastaviti u budućnosti, da će ljudi živeti sve bolje, da će život u Srbiji biti sve kvalitetniji i da će ljudi za sebe i svoje porodice videti sve bolju perspektivu. Ali sam svakako, i kao predsednica Vlade, uvek izuzetno zainteresovana i otvorena da čujem te ljude kao i njihove predloge i sugestije, šta možemo bolje, šta da uradimo drugačije i kako možemo da izađemo u susret nekim stvarima da rešimo neke probleme koje oni imaju. Ti ljudi su želeli i žele da protestuju mirno.
Postoji druga grupa ljudi u tim protestima, to su političari okupljeni oko Saveza za Srbiju, koji su želeli da iskoriste tu prvu grupu ljudi, te građane koji su nezadovoljni, i koji žele mirno da iskažu svoje nezadovoljstvo i skrenu pažnju Vladi, koji su se prvo sklanjali iza njih, a onda su u nedostatku strpljenja, pokušali da preuzmu te skupove i tim ljudima uskratili pravo, njihovo građansko, demokratsko prvo, na mirne proteste.

27/2 BM/VK

Njima je apsolutno jasno, to je nama kristalno jasno danas, nakon onoga što se dešavalo prilikom upada u RTS i nakon pokušaja blokade predsedništva i legitimno izabranog predsednika Republike Srbije velikom većinom glasova građana Republike Srbije.
Nama je kristalno jasno da oni znaju da oni na izborima ne mogu da dobiju glas, ne mogu da dobiju većinsko poverenje građana Srbije i da zbog toga jedini način da se oni te vlasti dokopaju jeste nasilje. Iz nedelje u nedelju, mi smo poštovali demokratsko pravo građana da iskažu svoje nezadovoljstvo i da protestvuju. Isto tako, nismo želeli da izvodimo ni jednog jedinog policajca na ulice, da upravo ovoj drugoj grupi ljudi, tim političarima okupljenim oko Saveza za Srbiju, da im damo bilo kakav izgovor da oni pravdaju nasilje koje su želeli da izazovu ili da im damo izgovor da radikalizuju te mirne proteste.
Pošto mi njima više od 16 nedelja, mislim da je to bilo kada su izgubili strpljenje, nismo dali izgovor, onda su oni sami odlučili da krenu nasiljem i da radikalizuju proteste i tada se desio nesrećan upad na RTS, pretnje tim novinarima, urednicima i celom kolektivu i onda nakon toga apsolutno nasilje ispred predsedništva u Beogradu.
Nama je to danas jasno i danas smo spremni da oni dalje radikalizuju proteste bez bilo kakvog potrebnog izgovora. Ja želim da kažem ponovo vama i građanima Republike Srbije, da će Vlada Republike Srbije apsolutno, u svakom trenutku moći i zaštiti red i demokratski poredak u Republici Srbiji, da će moći da zaštiti izbornu volju građana, da nasilna manjina, bez obzira koliko nasilna ona bila, u Srbiji nikada neće moći da ugrozi većinsku volju demokratski iskazanu građana Republike Srbije. Tu je tačka što se toga tiče.
Dakle, građani treba da budu potpuno mirni, potpuno spokojni da ćemo mi moći da obezbedimo bezbedan, miran, stabilan život svih građana Republike Srbije i da ćemo moći da obezbedimo da oni građani koji su nezadovoljni mogu mirno i dostojanstveno da iskažu to svoje nezadovoljstvo ili time kako Vlada radi ili našim rezultatima ili bilo čega drugog i da ćemo za te građane uvek biti tu da sa njima razgovaramo.
Takođe, želim da kažem da se Vlada ni u jednom jedinom trenutku, bez obzira na pretnje vešanjem, pa onda i fizički pokazivanjem vešala na tom skupu, na unošenje motorne testere u RTS, na beskonačne verbalne pretnje i uvrede da se ni ja, ni niko u Vladi Republike Srbije apsolutno ni malo nije uplašio. Teško da ti ljudi nas bilo kako mogu da uplaše, iako su nas danas, ne znam koliko to građani Republike Srbije znaju, čekali poslanici iz Dveri ispred Skupštine, verovatno ponovo fizički da nas zaplaše, zastraše i da nam prete. Vladi, legitimno izabranoj od ovog doma, koja dolazi u ovu Narodnu skupštinu da odgovara na pitanja ljudi koji, vas narodnih poslanika, koji kontrolišu naš rad, ne samo da odgovaramo vama, nego da podnesemo račun, izveštaj građanima Republike Srbije, ni toga se nismo uplašili.
Moram da kažem da je moje obezbeđenje reklo da bi bilo dobro da uđemo na zadnji ulaz Skupštine, apsolutno nisam želela to. Ja ne ulazim, ja sam predsednica Vlade Republike Srbije, ja sam ponosna na svoju zemlju, ja neću da ulazim u Skupštinu na zadnji ulaz. Nikakav Boško Obradović, nikakav nasilnik iz Dveri, nikakvi nasilnici iz Saveza za Srbiju mene neće sprečiti da kao čovek, predsednik Vlade uđem u Skupštinu Republike Srbije i podnesem izveštaj narodnim poslanicima i građanima Republike Srbije.
Nismo se uplašili, nećemo pristati na ultimatume, sačuvaćemo red i demokratski poredak. Hvala vam.

28/1 MZ/VZ 16.55 – 17.05

PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević.
Izvolite.
MARIJAN RISTIČEVIĆ: Zahvaljujem.
Dame i gospodo narodni poslanici, ja se ne bih složio da je Dragan Đilas bio samo ministar, šef narodne kancelarije i gradonačelnik, ja bih rekao da je on više kradonačelnik, jer dok je grad tonuo u dug od 1,2 milijarde, on je prihodovao 720 miliona evra.
S tim u vezi, pitam ministra poljoprivrede i ministra finansija – da li može u toku godine, ukoliko budemo štedljivi i pažljivi, pažljivo rukovali sa novcem, da li je moguće nastaviti program zanavljanja traktorske mehanizacije? Dakle, programi, mehanizacije priključne postoje, postoje razni drugi programi, stočarstvo, voćarstvo itd, ali pre godinu dana smo imali aktivno obnavljanje nekoliko hiljada traktora, pre svega za mala poljoprivredna gazdinstva. Dakle, tih 720 miliona evra koje je prihodovao Dragan Đilas, sa tim novcem smo mogli obnoviti 72 hiljade traktora za mala poljoprivredna gazdinstva. To govori o zajedničkom zločinačkom poduhvatu bivše vlasti, bivšeg režima.
Dame i gospodo narodni poslanici, s tim u vezi pitam ministra finansija i ministra poljoprivrede – da li planiramo u narednom periodu da rešimo dugove poljoprivrednih proizvođača za penzijsko i invalidsko osiguranje, to ministar poljoprivrede sigurno zna, i dugove za zdravstveno osiguranje, zato što to ukupno iznosi oko 200 milijardi dinara? To opterećuje poljoprivredna gazdinstva i to je nemoguće vratiti. Dakle, ako se usudim predlagati, mogu da se otpišu kamate ili da se dug proda za negde 5-10% ili da se kompenzuje sa pravom na podsticaje. Dakle, interesuje me šta ćemo u tom pravcu uraditi.
Na kraju da kažem da ministar poljoprivrede i ministar privrede treba da odgovore da li planiraju, jer poljoprivreda više nije pitanje samo poljoprivrede, već i demografije, da sem poljoprivrednog razvoja u malim sredinama pokušamo da razvijamo prerađivačku industriju na bazi kooperative, poput nekih evropskih zemalja, da zbog demografije nađemo posla i za oca na njivi i za sina u preradi, na takav način obnovimo Srbiju, da zanovimo i stanovništvo i da svi budu zadovoljni i da bude za svakog posla i hleba. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima ministar gospodin Aleksandar Vulin. Izvolite.
ALEKSANDAR VULIN: Hvala.
Poštovani predsedavajući, poštovana predsednice Vlade Republike Srbije, gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, Srbija je, zahvaljujući teškim ali uspešnim merama u privredi i ekonomiji Aleksandra Vučića, danas ekonomski mnogo snažnija nego što je bila. Zahvaljujući upornom i vrednom radu u oblasti bezbednosnih struktura, Vojsci Srbije, vojnički smo i bezbednosno daleko jači nego što smo bili.
Spolja veoma je teško ugroziti Srbiju, ali iznutra je veoma lako, iznutra je to veoma moguće. Mi smo spremni da se odbranimo od svake pretnje koja može da dođe van naših granica, ali ono što se priprema i što se radi unutar naših granica, to je nešto o čemu moramo da vodimo računa, baš svi i zajedno. Od toga da se ljudima preti, najavljuju silovanja, vešanja, ubistva, mi smo napravili gotovo normalnu pojavu, kao da je to gotovo normalno, na to se više niko ne osvrće. Kada siledžije, kao što je Boško Obradović ili neko od njegovih saveznika, Đilas, Jeremić, kažu za nekoga da nije normalan, da ga treba obesiti, kada spale nečiju lutku, mi se ni ne ljutimo više. Mi smo

28/2 MZ/VZ

to prihvatili kao nešto najnormalnije, i to je strašno, što smo u našem javnom i političkom životu uveli takav oblik ponašanja da je potpuno normalno i prihvatljivo vređati, mrzeti, pozivati na nečije ubistvo.
I onda posle toga, naravno, morate doći do upotrebe sile. I onda posle nekog vremena, naravno da kad vas niko ne kazni i kada je sasvim u redu da linčujete ekipu „Kontravizije“ na protestu, ko god da organizuje taj protest, nisam najsigurniji, oni nisu više sigurni ko su i šta su, onda je normalno da ćete na kraju završiti tako što ćete upasti u Radio televiziju Srbije, tako što ćete pokušati da upadnete u Predsedništvo Republike Srbije u trenutku kada se u njemu nalazi predsednik Republike Srbije. U kojoj to zemlji na svetu je to normalno i to prihvatljivo?
Srbiju može da uzdrma, Srbiju može da slomi samo ono što dolazi iz nje, nikako ono što će doći spolja. Mi smo jači od spoljnih pretnji, ali ono što se može desiti unutar našeg naroda jeste ono što može da nas zabrinjava i obespokojava, sve zajedno, bez obzira čime se bavili i bez obzira šta radili.
Naš osnovni i glavni cilj je da ljudi žive bolje. To se postiže investicijama. Kojim investicijama, kada vas ispred Narodne skupštine sačekuju batinaši? Ko hoće da dođe u zemlju u kojoj 300 batinaša može da upadne u Radio televiziju Srbije i da kažemo – hoćemo da se obratimo direktno u program? Kakve investicije očekujete tamo gde se skupi par stotina batinaša i kaže – mi ćemo ili smeniti predsednika koji je dobio milion glasova ili ćemo ga likvidirati? U kojoj to zemlji kako to očekuje bilo ko da dobijemo strane investicije? Ko hoće da dođe da donese ozbiljan novac i da veže svoju ekonomsku sudbinu za zemlju u kojoj se politički protivnici prebijaju, u kojoj se pale lutke, u kojoj se nose vešala, u kojoj se preti legitimno izabranom predsedniku, u kojoj Vlada Republike Srbije i poslanici Republike Srbije treba da ne uđu u Narodnu skupštinu Republike Srbije?
U takvu zemlju se ne ulaže. To i jeste cilj ovih batinaša. To i jeste njihov cilj, da Srbija ponovo postane loše mesto za život, da Srbija ponovo postane ono mesto za život pljačkaških privatizacija, ono mesto za život gde je bilo dovoljno da si na vlasti, pa si odmah postao vlasnih svog marketinškog prostora u Republici Srbiji, da postaneš onaj koji kupuje sve sekunde Radio televizije Srbije unapred godinu dana i onda trguješ i radiš šta hoćeš i kako hoćeš sa njima. Takva Srbija može da se napravi ukoliko bi batinaši pobedili.
Izbori, kada god oni budu bili, a ja se lično kao koalicioni partner SNS zalažem da oni budu što pre, da što pre izađemo pred građane Srbije i da svako pokaže šta ima – oni svoju mržnju i nasilje, a mi ono što smo radili svih ovih godina, da oni pokažu kako će građani Srbije živeti bolje kada nas budu vešali i kada budu palili, a mi da pokažemo kako će živeti bolje kada budemo nastavili sa politikom Aleksandra Vučića. Ja se zalažem da ti izbori budu sutra, ako je moguće, da budu što pre. Kada god oni budu bili, oni će biti demokratski, fer, mirni.
Zaista se zahvaljujem Ministarstvu unutrašnjih poslova na načinu na koji je izdržalo da sačuva red i mir i u vreme najgoreg nasilja u Beogradu. Trebalo je izdržati to. Jako je teško gledati svoje ljude koje vređaju, pljuju, napadaju, udaraju, kada padnu šutiraju ih, jako je to teško gledati. Znam kako su se osećali policajci u tom trenutku, kao što znam kako se osećao i ministar Stefanović u tom trenutku, kao što znam kako se osećao i predsednik Vučić u tom trenutku. Teško je ne odgovoriti ljudski i reći – krenuli ste silom, silu ćete i dobiti. Ali, državnik se uzdrži i kaže – ne, nećemo nasesti na to što radite i nećemo vam dozvoliti da od Srbije napravite balkansku krčmu, nećemo vam dozvoliti da Srbija bude mesto gde ćete se ubijati i tući,

28/3 MZ/VZ

gde ćete iživljavati svoje najniže strahove, nećemo. Kad god budu bili izbori, biće mirni, biće sigurni, biće demokratski, biće izbori na kojima će narod reći šta misli, a to izgleda i jeste glavni problem.
Nama se, i to je dobro da čuju građani Republike Srbije, najavljuje „Majdan“, nama se najavljuje da će se ovde kampovati, da će se donositi šatori, da će se blokirati institucije, da će se blokirati pojedinci, autoputevi, škole, da će se zaustaviti normalan život u Srbiji. To se radilo u Ukrajini pre nego što je počeo građanski sukob u Ukrajini, to se dešavalo u Makedoniji, to se dešavalo u Rumuniji, to se dešavalo u svim onim mestima gde je posle bilo jako teško živeti. Oni hoće da uvedu „Majdan“ na trgove naše zemlje.

29/1 JJ/MP 17.05 – 17.15


Da vas podsetim, sećate se Automajdana u toj istoj Ukrajini i mi smo imali Automajdana. Sećate se pokušaja da se automobilima blokiraju ulice, trgovi, mostovi, a isto se radilo i u Ukrajini. Sve do jednog ponavljaju se identične šeme ponašanja, ponavljaju se identični oblici ponašanja i prosto se čovek ponekad pita – kako ih nije sramota da ne smisle nešto novo? Da nađu bar neku novu ideju, nego isključivo ponavljaju ono što je rađeno u drugim zemljama, a ono što je te zemlje učinilo nesrećnim, podeljenim i sukobljenim.
Oni već sada najavljuju da će raditi to i verovatno i nemaju ništa drugo da rade. Znate, kada vidite da na jedan od najtežih i najtužnijih dana u našoj novijoj istoriji, na dan početka NATO agresije, vi nemate ujedinjenu naciju, tačnije imate ujedinjenu naciju, svi građani Srbije su bili ujedinjeni u bolu tog dana i sećaju na one koji nisu sa nama osim vođe opozicije koji su na taj dan otputovali u Vašington. Govorim o Draganu Đilasu koji je to vreme iskoristio, ne da kaže - jel osećate odgovornost za bombardovanje, jel osećate potrebu da se izvinite srpskom narodu, jel osećate potrebu da kažete da je to bila strašna greška? Ne, nego je u to vreme Dragan Đilas u Vašingtonu iskoristio da kaže - Srbija je nedemokratska zemlja, Srbija je grozna zemlja u njoj nema slobode, u njoj nema izbora, u njoj vlada diktatura. Pa, takva zemlja se bombarduje, pa takvu zemlju treba bombardovati. Nego je iskoristio vreme da da opravdanje onima koji su nas bombardovali zašto su nas bombardovali.
Kada pustite to u medijima onda se prosečan građanin koji mnogo se i ne zanima ni za Srbiju, ni šta se dešava, kaže - pa bili smo u pravu pre 20 godina, vidite kakva je to zemlja. Nacija je bila ujedinjena tog dana i u bolu i u sećanju i u pijetetu, ali oni koji pokušavaju da se vrate na vlast i da još jednom zajašu Srbiju nisu bili sa svojim narodom. Bili su tamo odakle su mislili da mogu najviše da povrede srpski narod i da povrede ovu zemlju. Još jednom hoće da naprave majdan. Izbori će biti fer i demokratski po pravilima koja su napravljena mnogo pre nas.
Ja ću vas dame i gospodo, a svi delimo zajedničko iskustvo kada smo bili u opoziciji nismo tražili nikakve promene izbornih uslova, samo smo tražili izbore. Bili smo sigurni da je narod uz nas i samo smo tražili izbore i pobedili smo po izbornim uslovima koje su oni doneli. Nikako drugačije. Samo smo tražili fer, poštene i demokratske izbore. I, kada smo imali stotine hiljada ljudi na ulici, baš ovde ispred ovog doma nismo zaustavili život ni jednog jedinog časa, nismo sprečili ni jednog poslanika da uđe i radi svoj posao, nismo upali u RTS, nismo upali u predsedništvo, nismo upali u Vladu Republike Srbije, nismo povredili ni jednog jedinog policajca, jer smo znali da su to naša braća, jer smo znali da su to naši prijatelji i naše komšije. Nismo koristili silu. Oni koriste silu čak i kad nemaju ljude na ulici.
Građani Srbije moraju da znaju da ćemo učiniti sve da demokratija nadvlada, da nadvlada fašizam, a ne može biti ništa drugo nego fašizam kad pretite, palite, vešate, tražite silovanja i ne može biti ništa gore nego kad vređate i ponižavate svoju zemlju na dan najvećeg bola u novijoj istoriji svoje zemlje. Na taj dan, ako nemate ništa da kažete, ćutite, sakrite se, ćutite, nemojte pljuvati svoju zemlju na dan kada se sećamo sedamdeset devetoro ubijene dece. Nemojte ići tamo odakle su nas bombardovali, samo taj dan izdržite da se pravite da vam je stalo do ove zemlje, samo taj dan izdržite.



29/2 JJ/MP

Nisu izdržali ni jedan jedini dan. Baš kao što se okupe ovde na stepeništu i umesto da prihvate da se bore za ono u šta veruju, ako i u šta veruju, u Narodnoj skupštini Republike Srbije posluže se još jednom nekakvim bednim pokušajem da budu veliki, snažni, još jednom se izbrukaju građani Srbije, čak i oni koji su za njih glasali moraju dobro da se zapitaju – da li je moj glas dat da bi neko stajao na stepenicama i sprečavao narodne poslanike i Vladu da rade svoj posao ili da zastupa moje interese.
Dame i gospodo narodni poslanici kad god budu izbori biće fer, demokratski i na njima će odlučiti srpski narod i građani Srbije niko drugi. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima ministar, gospodin Branislav Nedimović. Izvolite.
BRANISLAV NEDIMOVIĆ: Zahvaljujem se predsedavajući.
Poštovane kolege, narodni poslanici, hvala na pitanjima koja su postavljena i ja ću iskoristiti priliku da dam jedan kratki osvrt na sve ono što smo radili u ovim oblastima koje ste malo pre gospodina Rističeviću pomenuli.
Hajde da krenemo od prve stvari. To je pre svega budžet za poljoprivredu. Prethodnih nekoliko nedelja sam nekoliko puta bio u Parlamentu i razgovarao sa poslanicima, a u okviru različitih zakonskih predloga. Tada smo u okviru rasprave valjda došli do konačnog numeričkog zaključivanja da je 53 i 54 više od 18, zato što stalno slušam kako su subvencije pre deset godina bile veće, 2009, 2010, 2011. Hajde da se vratimo ponovo na još jedan kratak čas, za prvi i drugi razred osnovne škole, za sve one koji ne znaju da računaju, bar u mom selu, mom gradu 54 je više od 18.
Danas, budžet Ministarstva poljoprivrede iznosi 54 milijarde dinara, a pre sedam, osam, deset godina iznosio je 18/19. Mislim da je ovo važno zbog javnosti podsetiti, jer vrlo često se to spominje, a to sam čuo juče od nekih stručnjaka kako su mnogo manje subvencije nego što su bile. Pa, možda u onom delu koji se odnose na hektare, ali nemojte zaboraviti tada je jedan ministar uveo subvencije od 12 ili 14 hiljade dinara i nije isplatio sve subvencije, nego dobili smo 59 hiljade tužbenih zahteva koje smo morali da platimo posle sudskog postupka. Pa, šta je to? Znači, treba da obećaš nešto što nisi u stanju da ispuniš. Možeš onoliko da predložiš, predvidiš koliko ti je jorgan dugačak. To je valjda kod svake kuće tako, kod svakog normalnog domaćina.
Hajde da se vratim na pitanje gospodina Rističevića vezano za traktore, 2017. godine Vlada Republike Srbije je imala program za nabavku traktora i podsticanje poljoprivrednika u sektoru voćarstva, povrtarstva i vinogradarstva. Da podsetim, u tom trenutku Vlada je davala negde oko 15 hiljada eura maksimalni povrat za nabavku traktora. To su bili traktori snage od 25 kilovata, do 100 kilovata. Tada sam slušao isto priče, kaže, podeliće 100, 200 traktora, to kako kome dođe, pa onda ćao, neće za ostale biti i malo su se prevarili u celoj toj priči. Bilo je 2.400 zahteva podneto za traktore, 2.100 zahteva usvojeno, isplaćeno, ljudi dobili i ono što je najvažnije, to je bilo reči o obnavljanju poljoprivredne mehanizacije, odnosno traktora za male poljoprivrednike koji do tada nisu imali nikad priliku da nabave traktor.
Idemo korak dalje, isto tako svi ti stručnjaci u prethodnih deset godina, više ne znam ni ko je bio ministar poljoprivrede, ne mogu pravo da vam kažem da se setim, znam samo, valjda mu dođem 13 ministar poljoprivrede posle 2000. godine, ko 13 prase. Koji sam, 15-ti. Eto, profesor Ševarlić bolje broji, on uvek ima te probleme sa brojevima. Ali, nebitno, 13, 15 koji god bio, prase je prase. Jako je važno reći da mi IPARD imali nikad, osam godina su pričali o IPARD. Zašto pričamo o IPARD-u?
29/3 JJ/MP


Zato što je jedan od načina da nabavite traktor, jeste i kroz IPARD. Osam godina pričali, te biće juče, te biće prekosutra, te biće za tri dana, te za šest dana, te ovamo, te tamo, ali Vlada Republike Srbije, koju je u tom trenutku vodio Aleksandar Vučić, zajedničkim aktivnostima nekoliko ministarstava i Ministarstva finansija i Ministarstva za evropske integracije i Ministarstva poljoprivrede uspelo je da dobije akreditaciju za IPARD i raspiše prve konkurse i već tu imamo prve, ne prve, 500 zahteva smo imali po prvim konkursima. Konkretno za traktore je bilo 393 zahteva, mi takvu priliku nismo imali ranije.

30/1 VS/IR 17.15 – 17.25

To je opet za one poljoprivrednike koji su, kako da kažem, na nekom srednjem nivou, koji mogu da nabave mašine koje su jače snage. Naravno, tu je krenulo spočitavanje, sada će tu neki tajkuni, tajfuni, ne znam ni ja više ko, imati pravo, e malo su se prešli.
U celoj toj priči ne mogu da učestvuju one poljoprivredne kompanije koje imaju veće količine poljoprivrednog zemljišta, zato što je ovo program koji je namenjen za male i srednje poljoprivredne proizvođače. Šta ću im ja? Valjda su mislili da to 2008, 2009. i 2010. godine u Vladi Mirka Cvetkovića, kada je bio Đilas, kada je bio, ne znam ni ja ko ministar poljoprivrede, Dušan Petrović, valjda su to oni hteli tako da postave, e neće moći ove noći.
Hajde, idemo dalje. Što se tiče traktora, bila je aktuelna priča oko nabavke dizel goriva. Ministarstvo finansija, Vlada Republike Srbije, odobrile su dve milijarde za nabavku dizel goriva, za poljoprivredne proizvođače, 60.000 po hektaru, 20 dinara po litri, pa je onda bilo priče kad će to biti isplaćeno, neće to biti na vreme.
Da sada ja iznesem tačne podatke, zaključno sa jučerašnjim danom.
Mislim da je jako važno, zbog javnosti to reći. Mi imamo 176.908 poljoprivrednih gazdinstava koje su isplaćeno zaključno sa jučerašnjim danom. Oni su dobili podsticajna sredstva koja su namenjena po hektaru, isto tako za nabavku dizel goriva.
Dakle, kako smo i rekli, a rekli smo u roku od sedam dana od podnošenja zahteva, dobiće sredstva, nije sedam, izvinite, bilo je tri. Nemojte da se ljutite.
Još jedna stvar koja se tiče nabavke sirovine koja je neophodna za prolećnu setvu i tu stvar radimo. Ko je podneo zahtev, on je dobio novac, a ko nije podneo zahtev, ja ga molim da do 30. aprila to učini, jer je tada poslednji rok.
Ja se nadam da će sva ova poljoprivredna gazdinstva koja se bave aktivno poljoprivredom, kojih još ima, koji nisu podneli zahtev, ja ih molim da to urade. Uplatićemo na račun odmah u roku od nekoliko dana kada podnesete zahtev preko nadležne filijale Uprave za trezor.
Što se tiče novog programa za traktore. Mislim da je to ključ ove čitave priče o prvom pitanju. Naravno, da da. Razmišljamo o tome i naravno da ćemo pokušati zajedno sa Ministarstvom finansija i Vladom Republike Srbije, da nađe sredstva u drugoj polovini godine idemo sa jednim novim programom za nabavku traktora, za ona lica koja ne mogu da dobace do IPARD-a, koja nisu po svom kapacitetu i po svojoj ekonomskoj snazi koje ostvaruju u okviru poljoprivredne proizvodnje, i da nemaju snage da to realizuju.
Ja se nadam novom ciklusu od bar 1000, 1500 novih traktora.
Imamo još jednu stvar. Ta gospoda 2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2009. i 2010. godine razmontiraše onaj IMT do poslednjeg dela, što bi rekao u jednom filmu „ostali samo dugmići“. Pre godinu i po dana, kada je tadašnji predsednik Vlade bio u Indiji, i ostvareni prvi kontakti sa nekoliko velikih svetskih proizvođača, a ja samo moram zbog javnosti da podsetim, od 10 najvećih proizvođača traktora na svetu, tri potiču iz Indije.
Mi smo onda ušli u aktivne pregovore sa tim kompanijama i gle čuda, uspesmo da nađemo partnera da kupi brend IMT, da kupi lokaciju na području opštine Sečanj – Jarkovci, koja se sada rekonstruiše, i ako bog da, tamo negde u julu, avgustu mesecu, mi ćemo imati prve srpske traktore 537, 539, 565, koji će biti proizvedeni u Srbiji, 577, šta god.

30/2 VS/IR

Znači, one traktori i oni će biti prezentovani na prostoru, na poljoprivrednom sajmu koji će se održati od 11. maja u Novom Sadu.
Jako je važno da imamo svoj traktor, da imamo srpski traktor i da podstaknemo nabavku te vrste traktora.
Ja se zahvaljujem svima koji su nam pružili podršku, nadležnom Odboru za poljoprivredu, kolegama iz drugih ministarstava. Ima još jedna važna stvar koja se tiče traktora i tu je jako bila važna sihronizacija sa MUP, pošto su se pojavila poljoprivredna udruženja, vezano za ove tablice i obnovu registracije za poljoprivredne mašine, pred poslanicima ovog doma, našle su se izmene zakona na inicijativu MUP, gde je produžen rok, odnosno odložen rok koji je bio predviđen za registraciju traktora uz određene uslove koji moraju da se ispune. Ali, u svakom slučaju, mnogo lakše, imamo tu dve strane čitave priče. Moramo da vodimo računa i o bezbednosti, a i o potrebama poljoprivrednika za poljoprivrednu proizvodnju.
Hajde da idemo na druga pitanja. Ja se izvinjavam ako previše uzimam vremena, ja ću da skratim. Ja se stvarno izvinjavam. Pošto vidim da je tema poljoprivrede sve aktuelnija, sve važnija, hvala bogu da su se već jednom svi setili da je poljoprivreda toliko važna. Ja mislim da se slažete sa mnom.
Neki klimaju glavom, a neki ćute, ali nema veze, polako, i oni što ćute, shvatiće i oni. Što se tiče PIO za poljoprivrednike, nema crnje rupe koja trenutno postoji, 180 milijardi dinara u ovom trenutku su obaveze koje srpske poljoprivrednike muče po osnovi obaveza iz PIO i zdravstvenog osiguranja.
Zašto je to tako? Sada možemo da idemo u rikverc 30 godina. To vaše nasleđe koje imamo ovim povodom, zato što postoji obaveza svih da budu u sistemu, svako ko ima više od pola hektara zemlje, mora da bude u sistemu.
Šta je to izrodilo za sve ove godine? Dakle, 330 hiljada obveznika mi imamo u ovom trenutku koji se, obveznici po različitim osnovama osiguranja, a povezano sa poljoprivredom. Radimo trenutno projekat sa Svetskom bankom, da uradimo ovu analizu i to zajedno radimo sa Ministarstvom za rad, da rešimo ovaj „gordijev čvor“ koji postoji.
Zamislite situaciju, imao hektar, ili imao 100 hektara, vi morate isto da platite za doprinose za PIO. To su neki pre 10, 15, 20 godina uveli. Da li je to normalno?
Ne može čovek na jednom hektaru zemlje da napravi isti prihod kao čovek na 100 hektara zemlje i da pri tom to plati nešto malo više od 80.000 dinara godišnje. To nije normalno.
Sa druge strane, imate još jedan veći apsurd. To je da, plaćao 15 godina doprinose, plaćao 40 godina doprinose, imaš istu penziju. Da li je to normalno? Vidim da i profesor Ševarlić potvrđuje ovo. To znači da smo još neke ubedili. Hvala vam na tome.
Gledajte ljudi, moramo preseći ovaj „gordijev čvor“ i u prvu je poslanik Rističević kada kaže da moramo naći mehanizam. Nama je ideja da u istom danu nađemo mehanizam kako da rešimo ove obaveze koje postoje i da utvrdimo nova pravila igre i pripremamo taj sistem. Ja se nadam da ćemo u toku ove godine moći da pred ovaj dom izađemo i da već jednom ovo rešimo. Ovo je bolno pitanje.
Gledajte, mi trenutno u bazi imamo od 330.000 obveznika, 7.000 obveznika koji su ili mrtvi ili su osigurani po drugom osnovu. Dakle, ne mogu da budu, ne možeš da budeš dva puta osiguran. Možeš biti samo jednom osiguran. To je dugogodišnje nasleđe koje postoji.

30/3 VS/IR

Imamo još jednu sledeću stvar, analizirajući ekonomsko stanje poljoprivrednih proizvođača, svega negde oko 70.000, 80.000 poljoprivrednih gazdinstava, ima ekonomsku snagu da u ovom trenutku može da u punom kapacitetu ispunjava svoje obaveze. Mi moramo naći način kako da ove ostale uvučemo u sistem preko sistema podsticaja. Ne može to preko noći. Ovo je jako osetljivo pitanje. Ovo je jedno važno političko pitanje, pitanje koje je važno za, pre svega, egzistenciju velikog broja domaćinstava, naročito izraženo u onim delovima Srbije koja su manje razvijena, pre svega mislim na istočnu Srbiju, zahtevaće posebne ciljane mere za svaki prostor.

31/1 JI/MJ 17.25 – 17.35

Iskoristio bih priliku danas da čestitam Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu rođendan, 100 godina postojanja. Dakle, jednoj instituciji koja je iznedrila sve ono pored Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, pored fakulteta u Čačku, iznedrila sav ovaj kapacitet koji mi u ovom trenutku imamo u poljoprivredi, ja im još jednom čestitam na tome.
Da se vratim na treću, i te kako važnu, možda i najvažniju stvar, to je priča o prehrambenoj industriji. Ne postoji sektor nad kojim je uništen veći genocid nakon 2000. do 2010. godine, nego što je to prehrambena industrija Srbije. Ne postoji deo privrede Srbije koji je više devastiran, sem u jednom delu mlinsko-pekarske industrije i nešto prerade semena, svi ostali delovi, naročito prerada voća i povrća unakaženi. Znači, bukvalno unakaženi. Biram reči, ali ako biram reči, pa kažem unakažen i genocid onda možete misliti koliko je to daleko otišlo.
Ne može nijedna poljoprivreda, ne može ni jedna zemlja da se razvija bez prehrambene industrije i bez otvorenih tržišta na kojima možete da izvozite ili svoje primarne proizvode ili ove proizvode iz prehrambene industrije. To jedno bez drugog ne ide.
Svako ko kaže da je posao ministra poljoprivrede isključivo samo da se bavi usevima, taj je nešto pomešao. Ozbiljno pomešao, jer bez prehrambene industrije nema razvoja poljoprivrede.
Vlada Republike Srbije januara meseca ove godine, donela je posebnu uredbu o podsticajima za investitore koji žele da ulažu u prehrambenu industriju. Tu mislim na sve investitore, bez obzira da li je on domaći ili strani, za svakog investitora je predvidela, da ukoliko investira u sektor prehrambene industrije, posebno liniju finansijskog podsticaja kako bismo razvili ovaj sektor.
Mi smo zemlja koja izvozi preko četiri milijarde dolara u poljoprivredi prehrambene industrije. Taj potencijal je mnogo veći, ali moramo da razvijemo i preradu voća i preradu povrća i preradu žitarica u neke druge poluproizvode i finalne proizvode, jer bez toga nema ni razvoja.
Kažemo da nam je učešće poljoprivrede u BDP 8% do 9% u zavisnosti od godine. Nama treba da bude manje učešće osnovne poljoprivredne proizvodnje, a prehrambena industrija mnogo veća. Tako ćemo mi rešiti naš problem koji imamo vezano za prehrambenu industriju. I pored ove finansijske podrške koju je Vlada predvidela, nama je neophodno otvaranje tržišta. Ljudi, mi smo zemlja koja ima sedam miliona stanovnika.
Prehrambena industrija je bila projektovana za tržište od najmanje 22 miliona stanovnika. To je kao da u jedan auto, koji je ovako, slabije limarije, ubacite motor od 3.000 kubika, pa on će pre ili kasnije da se raspadne. To je bila prehrambena industrija Srbije posle gubitka tržišta 22 miliona stanovnika. Zamislite situaciju, ako želite da upalite bilo koju fabriku i uključite struju, vi proizvodili 1.000 ili 5.000 tona, oni su tako projektovani, da u svakom trenutku morate istu količinu energije da potrošite, a samim tim imate veće troškove, jer nemate više tržište. E, zato smo krenuli sa otvaranjem i tržišta Turske za prehrambenu industriju koja se tiče goveđeg mesa, za sektor suncokretovog ulja.
Evo sad ima jedna ekskluziva, ako nekog interesuje, 14. aprila u Srbiju dolaze inspektori iz Agencije ESMA koji će raditi kontrolu srpskih prerađivačkih kapaciteta u sektoru mesa da otvorimo krajem maja tržište Srbije za tržište Golskog zaliva, tržište Emirata, Saudijske Arabije i drugih zemalja u Golskom zalivu, to je tržište koje ima najveći platežni potencijal, a nama u stvari to treba.

31/2 JI/MJ

Nama je to neophodno da bismo mogli da plasiramo, pored ovih tržišta koje smo otvorili, Egipta za pšenicu, Turske za goveđe meso, suncokretovo ulje, tržište EU sa kojim najviše ostvarujemo razvoj, tržište Evroazijske unije.
Nemojte da zaboravite da pre nekoliko dana da je postignut novi sporazum sa predstavnicima Rusije, Belorusije, Kazahstana, Jermenije, da se za još neke poljoprivredne proizvode i prehrambene proizvode bez carina otvori ovo tržište.
Zajedno sa ostalim ministarstvima radićemo na ovome. Mi ako ne uradimo ovo sa prehrambenom industrijom, ja se nadam da ćemo imati podršku svih za ovo. Teško da ćemo moći poljoprivredu da prebacimo u ovoj video-igrici sa nivoa 2, na nivo 3. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima ministar, gospodin Siniša Mali. Izvolite.
SINIŠA MALI: Hvala lepo.
Dame i gospodo, narodni poslanici, gospodine Rističeviću, da odgovorim na vaše pitanje koje ste postavili oko grada Beogradu, situaciju u gradu 2013. godine i da uporedim i sa situacijom na nivou države Srbije tada i sada.
Dakle, na kraju mandata Dragana Đilasa, ukupne obaveze grada Beograda, ukupan dug grada Beograda, kada saberete javna preduzeća i gradske opštine, bio je 1.2 milijarde evra.
Budžetski deficit grada Beograda bio je nešto iznad 20 posto. Da podsetim građane Srbije i građane Beograda, samo trudnicama i porodicama ustanovama socijalne zaštite, školama i vrtićima, dugovano je stotine miliona dinara. U to isto vreme, preduzeća i kompanije koje su u vlasništvo Dragana Đilasa bile, rasle su, zarađivale sve više i više i jasno, nažalost, nemam taj dijagram ovde kod sebe, vidite kako je grad Beograd išao dole i kako je propadao iz godine u godinu, a kako su paralelno rasle i u profitu, u dobiti i u prihodima firme Dragana Đilasa. To pokazuje koliko se on brinuo o gradu Beogradu, koliko se brinuo o građanima Beograda, a kako se brinuo za svoj privatni džep.
Da vas podsetim, setite se samo podzemnih kontejnera. Dakle, hiljadu i nešto podzemnih kontejnera koje ne liče ni našta, gde je šest miliona evra gradskih para uloženo u firmu koja ni ne postoji i otišla je u stečaj. Taj trošak i tu odluku Dragana Đilasa platili su građani Beograda.
Setite se samo Pionirskog grada. Dakle, Pionirski grad koji je mesto gde smo mi odrasli, gde su deca odrasla, on je taj Pionirski grad oduzeo, napravio ga da bude mesto za organizaciju „Velikog brata“, umesto da se deca tamo zabavljaju, da uče, da se edukuju, on i njegova firma su zarađivale novac od toga. To dovoljno govori, opet, o načinu na koji je vodio računa i o gradu Beogradu i o deci i u građanima Beograda.
Setite se samo, takozvane replike Terazija na Novom Beogradu, koji je neko napravio 500.000 evra je grad Beograd uložio u to, samo je vetar dunuo, odneo je repliku Terazija, ali takođe je odneo i 500.000 evra iz budžeta grada Beograda, zbog jedne loše odluke Dragana Đilasa.
Setite se nabavke Solarisovih autobusa, 200 autobusa koji su plaćeni po autobusu preko 200.000 evra i isti takvi autobusi Ikarbus, domaća fabrika u Zemunu je pravila za 30 ili 40.000 evra manje, pa puta 200 autobusa, to vam je 8 miliona evra direktna šteta na budžet i za budžet grada Beograda, za građane Beograda, ali je neko od toga imao koristi.



31/3 JI/MJ

Da ne govorim o Kafovim tramvajima, koji su plaćeni jedan tramvaj 2,3 miliona evra. Grad Debrecin je za skoro duplo manje para nabavio iste te tramvaje od istog proizvođača.
Dakle, tako mogu satima i satima da pričam, a to vam govori koliko je neko, neko u ovom slučaju Dragan Đilas, cilj da sebe i svoje firme obogati, a na štetu i na račun građana Beograda.

32/1 GD/IĆ 17.35 – 17.45

Kada pogledate grad Beograd danas, koji potpuno konsolidovan, koji je postao grad dizalica, grad kranova, u to vreme tako nije bilo. Kada pogledate „Beograd na vodi“, projekat za koji su se smejali i govorili da se nikada neće desiti, da je pusta mašta Aleksandra Vučića, od najružnijeg dela Beograda napravili smo najveće gradilište u ovom delu Evrope, pokrenuli našu građevinsku industriju, pokrenuli našu privredu.
Imate svaki dan, i kad pogledate sa Brankovog mosta i sa Gazele vidite koliko se gradilište razvija, preko 1.500 radnika svaki dan radi na tom gradilištu, svaki dan zarađuje za svoj hleb i to je slika i prilika Srbije danas u odnosu na Srbiju 2010, 2011, 2012. godine.
Kada pogledate našu zemlju i svaki makroekonomski pokazatelj u ovom trenutku, ja ne kažem da je sve idealno. Dakle, i dalje je situacija teška, ali sigurno smo na dobrom putu da iz godine u godinu podižemo kvalitet života građana Srbije, podižemo životni standard.
Godine 2013. stopa nezaposlenosti u našoj zemlji bila je 25,9%. Dakle, svaki četvrti Srbin nije bio zaposlen. Danas je ta stopa nezaposlenosti negde oko 12%, dakle, skoro dva i nešto puta manja nego što je bila 2013. godine. I dalje je visoka, ali se zato, uvaženi poslanici, svaki dan borimo za nova radna mesta, za nove fabrike, za to da naši mladi ostanu u ovoj zemlji, da svoju budućnost nađu ovde, a ne da putuju i odlaze u Australiju, Kanadu, Ameriku i gde već.
Kada pogledate stope rasta kada su Dragan Đilas i Vuk Jeremić vodili Srbiju, to su stope rasta negativne, 3,1 2009. godine, minus 3,1, pa 2010. je bila negde oko nule, pa 2011. opet minus. Mi sad imamo stabilne stope rasta iz godine u godinu. Prošle godine 4,3, 4,4 stopa rasta našeg BDP. Jedna od najvećih u Evropi, među pet ili šest zemalja koje rastu brzo u Evropi, e među njima je prošle godine bila i Republika Srbija.
Ako pogledate učešće našeg javnog duga u BDP-u, bilo je 77, 78 2014. godine kao posledica potpuno pogrešne politike ljudi koji su tada vodili Republiku Srbiju, gde su se zaduživali iz godine u godinu i taj socijalni mir, kako su ga oni zvali, održavali tako što su zaduživali generacije koje dolaze. Mi smo tu trajektoriju javnog duga zaustavili i danas je javni dug u odnosu na BDP 50,1%. Mastriht, dakle, neki standard i EU je 60%.
Dakle i taj deo smo uradili kako treba, upravo razmišljajući o generacijama koje dolaze i o tome da naša deca nemaju problem sa visokim kamatama, velikim kreditima i velikim zaduženjima koje je imao Dragan Đilas i ljudi koji su bili tada sa njim na vlasti.
Dakle, svaki makroekonomski pokazatelj danas nam je bolji nego što je bio pre pet, šest ili sedam godina.
Ako pogledate ukupne strane direktne investicije, prošle godine preko tri miliona evra. Fabrike se otvaraju u svakom gradu u našoj zemlji. Trudimo se da svaki mladi i svaki stariji ima priliku da svoj novac zaradi u našoj zemlji i to je politika od koje nećemo odustati. To je vizija Aleksandra Vučića, koju je pokrenuo još kao predsednik Vlade 2014. godine. To je politika koju nastavlja i ova Vlada, gde se borimo za bolji životni standard, za veće plate, za to da svako ko želi da radi u Srbiji tu mogućnost i tu priliku i dobije, a da zaboravimo, ali ne možemo nikada da zaboravimo u potpunosti slike Pionirskog grada gde, umesto dece, smo imali za vreme Dragana Đilasa „Velikog brata“, da zaboravimo ogromne dugove i ogromne deficite koje nam je ostavio Dragan Đilas i njemu slični, nego da se bavimo danas našom zemljom, budućnošću ove zemlje, našim gradovima, našim selima i, ono što je
32/2 GD/IĆ

gospodin Nedimović rekao, da rešavamo probleme koje dugo niko nije rešio, ali da gledamo u budućnost i da svakome ko želi u ovoj zemlji da nađe svoju budućnost bude svakim danom sve bolje i bolje. Hvala puno.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima predsednica Vlade, gospođa Ana Brnabić. Izvolite.
ANA BRNABIĆ: Hvala.
Govorili su ministri, ali želim nekako, poštovani narodni poslanici, da probam da zaključim. Moj je utisak, i to delim sa građanima Srbije, tokom kampanje „Budućnost Srbije“, koju je inicirao predsednik Republike, gospodin Aleksandar Vučić, da bi razgovarali sa građanima, podneli im izveštaje, čuli šta oni misle, videli šta dalje treba da uradimo za svaku opštinu, za svaki grad, za svaku mesnu zajednicu, nekako moj ukupni utisak je da se mi nalazimo, i mislim da ćete se složiti sa mnom u tome, u jednom potpunom vremenu apsurda, u jednom vremenu apsurda gde mi treba da trošimo svoje vreme, svoju energiju na razjašnjavanje stvari koje su stvarno neverovatne.
Mi treba da odgovaramo ljudima koji nam govore npr. o vladavini prava, a ti ljudi koji nam govore i drže lekciju o vladavini prava, to su ti isti ljudi koji su 2006. godine izmenili Ustav Republike Srbije, bez i jedne jedine javne rasprave, bez da su to slali na mišljenje Venecijanskoj komisiji, na koju se danas toliko pozivaju. To su ljudi koji su u jednom jedinom danu počistili 840 sudija samo zato što po partijskom ključu i po principu partijske podobnosti oni nisu bili sa njima.
Ti ljudi danas imaju obraza nama da pričaju o vladavini prava i kako oni kada se vrate na vlast, oni će da uspostave vladavinu prava, a mi treba da odgovaramo, mi koji imamo javnu raspravu o mnogo manjim izmenama Ustava koja je duža od godinu dana, koji idemo na dva kruga konsultacija sa Venecijanskom komisijom, koji ni jednog sudiju, nikoga u pravosuđu nismo zamenili. Nikoga u nezavisnim institucijama nismo dirali. Ništa nismo promenili, počevši od Poslovnika u ovom Domu, Poslovnika koji vi poštujete, a zbog poštovanja tog Poslovnika i postojanja takvog Poslovnika koji su oni doneli, oni danas bojkotuju parlament. Dakle, to je taj apsurd.
Nama pričaju ljudi o slobodi medija, ljudi koji su imenom i prezimenom u Izveštaju Saveta za borbu protiv korupcije Verice Barać 2011. godine, imenom i prezimenom identifikovani kao ljudi koji su, ja citiram Vericu Barać, zarobili medije.
Dakle, tada je Verica Barać rekla: „Mediji u Srbiji su zarobljeni, a vlast je kontrolu nad medijima uspostavila preko Srđana Šapera i Dragana Đilasa“. Dalje kaže: „Vlast sa tako uspešnom kontrolom medija ne ostavlja nikakvu mogućnost za osnovne demokratske procedure“. Takođe kaže Verica Barać, ovo mi je posebno bilo zanimljivo, s obzirom na nasilan upad u RTS. Verica Barać kaže u tom Izveštaju: „RTS nije javni servis, nego servis stranaka i vladajućih elita“.
Ti ljudi nama danas pričaju o slobodi medija? Oni upadaju nasilno na RTS i oslobađaju je? Pa, to su neverovatni apsurdi. To su zaista neverovatni apsurdi.
Ti ljudi nama pričaju o Kosovu i Metohiji? Oni su velike patriote, ljudi koji su izmestili pitanje Kosova i Metohije iz UN i stavili ga pod ingerenciju EU, ljudi koji su 2010. godine izdejstvovali mišljenje Međunarodnog suda pravde da jednostrano proglašena nezavisnost Kosova od strane Prištine nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom, na koje se Priština danas svaki dan poziva? To je uradio Vuk Jeremić, lider Saveza za Srbiju, čovek koji danas prebacuje Aleksandru Vučiću kako rešava pitanje Kosova i Metohije zato što je Aleksandar Vučić uspeo ponovo da stavi pitanje Kosova i Metohije na dnevni red, da se čuje glas Srbije.
32/3 GD/IĆ

To su ljudi koji pričaju o Kosovu i Metohiji, o tome kakve su oni patriote, a da smo mi izdajnici, ljudi koji su na petnaestogodišnjicu Martovskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji organizovali blokadu predsedništva, želeli da blokiraju predsednika Republike Srbije, dozvolili svesno ili nesvesno, ja se samo iskreno nadam da je nesvesno, dozvolili da svi svetski mediji, umesto da pričaju o petnaestogodišnjici Pogroma Srba na Kosovu i Metohiji, o paljenju crkava i manastira, kulturnog blaga ne samo srpskog naroda, nego pod zaštitom UNESKO-a, svetske kulturne baštine, paljene, lomljene od strane Albanaca na Kosovu i Metohiji, proterivanja i ubijanja Srba. Oni su sve to zabašurili, taj dan se o tome ništa nije čulo zato što su oni ceo dan divljali ispred predsedništva u Beogradu.

33/1 DJ/CG 17.45-17.55

Ti ljudi kažu – ja sam patriota. Kada si patriota, što nisi na sav glas taj dan pričao šta se pre 15 godina uradilo, nego si time što si uradio pokrio Prištinu. Ja ne znam kako Ramuš Haradinaj i Hašim Tači mogu njima da zahvale, da se taj dan, nisu verovali ljudi verovatno od sreće, da se taj dan ne priča o 15 godina pogroma, nego se priča o tome da oni pokušavaju da blokiraju legitimno izabranog predsednika Republike Srbije.
Takođe mi je bilo zanimljivo, ali sve u skladu sa tim, na tviteru je gospođa Vesela Černeva, gospođa koja je zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne poslove, nakon sastanka sa Đilasom i Jeremićem napisala, tvitovala žena – opozicija u Srbiji, pa je stavila fotografiju sa njima, zabrinuta je oko ekonomije i građanskih sloboda, mnogo manje oko Kosova.
Ti ljudi pričaju ovde kako su patriote, odu u Brisel i jedini utisak koji ostave je da su oni zabrinuti oko ekonomije, ljudi koji su ostavili 26% nezaposlenost, 51% nezaposlenost mladih, su danas zabrinuti oko ekonomije, ali su mnogo manje zabrinuti oko Kosova. Ti ljudi nama danas drže predavanje.
Mi danas treba da odvajamo naše vreme i energiju, umesto da radimo dalje na strukturnim reformama, otvaranju radnih mesta, reformi javne uprave, vladavini prava, mi treba građanima da objašnjavamo, da ih podsećamo koji su ovo apsurdi o kojima mi pričamo.
Pričaju nam ljudi o Evropi, evropskim vrednostima, koji u Savezu za Srbiju imaju ljude koji organizuju vojne kampove za decu, koji prete, vređaju, fizički napadaju žene, ljudi koji u potpunosti stavljaju znak jednakosti između fašizma i antifašizma.
Pa Sergej Trifunović, veliki lider Pokreta slobodnih građana kaže – i levičaru i desničaru je stalo da ima pruge, puteve, pravosuđe koje funkcioniše, prosvetu koja funkcioniše, a sada da li u kući drži sliku Draže Mihailovića, Dimitrija Ljotića ili Broza ili ne znam, Koče Popovića, to je potpuno nebitna stvar. Čovek to kaže u Kragujevcu gde su Ljotićevci pomagali Nemcima da prikupe decu da ih streljaju. To je nebitna stvar? Ne, to nikada u Srbiji neće biti nebitna stvar, a i vi pričajte o kojim god vrednostima hoćete.
Pričaju ljudi o efikasnoj upravi koji nisu mogli ljudima da registruju adrese, koji nisu mogli da uvedu one post terminale, da čovek koji dođe na šalter, kada dobije neku potvrdu i treba da plati 30 dinara, ako ima karticu kod sebe ne može tu da plati nego ide, čeka drugi red u pošti ili banci, pa se vraća, pa čeka ponovo red da preda tu uplatnicu, oni nama pričaju danas o efikasnoj upravi.
E to su ti apsurdi koji su neverovatni i neverovatno je da ti ljudi imaju obraza uopšte posle svega što su uradili i svega što nisu uradili za građane, da pričaju o tome kakvu će oni Srbiju da stvore samo da se ponovo domognu vlasti.
Mi moramo, to je naša obaveza, to je jedna od važnih stvari za Srbiju, da uvek i stalno podsećamo građane Srbije na ove apsurde i na ove stvari, da se ne bi ponovilo, a da takođe onda to stavimo sa strane i da se bavimo svojim poslom i razmišljamo svaki dan o tome šta smo uradili za svakog pojedinačnog građanina Srbije. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Marijan Rističević. Do dva minuta kolega.
MARIJAN RISTIČEVIĆ: Zahvaljujem.
Dame i gospodo narodni poslanici, kao neko ko je radio u IMT radujem se podsticajima za traktore, pre svega proizvodnji novih traktora.

33/2 DJ/CG

Dame i gospodo narodni poslanici, nadam se da smo pretresli i da se neće desiti ono što narod sluti. Narod je nezadovoljan, pre svega što Boško Obradović i Dragan Đilas od strane tužilaštva nisu privedeni pravdi. Narod takođe pita koliko nasilja treba da uradi Boško Obradović, da bi se Zagorka Dolovac setila da ga privede, odnosno da ga sud procesuira?
Ovde je upad u policijsku stanicu u Guči. Oni govore o diktaturi, recite mi da su upali u SAD u policijsku stanicu na ovakav način, da li bi iz nje izašli?
Takođe, upadi u RIK. Kamen u Skupštini, čupanje mikrofona u Skupštini. Vožnja kamiona na policiju, teško krivično delo. Udaranje predsednika Administrativnog odbora, upad u RTS, zajedno sa testerama i sa Đilasom. Verovatno su mislili da je RTS pilana.
Dakle, oni se zalažu za slobodu medija, a pri tome bi da ostvare cenzuru, da naprave kontrolu medija, Đilas je tome vičan, kada vlasnik deset televizijskih kanala i dve kablovske televizije upadne u državnu radio televiziju, onda je zloupotreba medija i težnja da ponovo uspostavi kontrolu medija, ovog puta ne preko reklama, već nasiljem.
Takođe, Dragan Đilas je išao u SAD. Ja moram da ih zamolim da znaju da demokratija nije imperijalni proizvod koji se može uvesti iz SAD, koji može postati privatno vlasništvo kao Dveri, kao DS, ne može biti privatno vlasništvo Dragana Đilasa. Demokratija se stvara iznutra.
Danas su izbegli debatu, a prigovaraju nam o nedostatku debate.
Moram takođe da im kažem da u sukobu nas samih sa sobom sigurno gubimo mi. Seme razdora je dao uvek rekordan prinos u Srbiji i zato ih pozivam da se povrate, dozovu pameti i da pokušamo svi zajedno da premostimo neke eventualne nedoumice.
Vas upozoravam da oni planiraju ne samo da bojkotuju izbore, već da spreče druge ljude da izađu na izbore. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Petar Petrović.
PETAR PETROVIĆ: Poštovani članovi Vlade, u ime poslaničke grupe JS postaviću par pitanja. Prvo pitanje koje imam nameru da postavim uz prethodno objašnjenje i obrazloženje odnosi se na Ministarstvo obrazovanja. Vidim, ministar Šarčević je verovatno morao zbog ranije preuzetih obaveza da ranije ode, ali se nadam da će neko od predstavnika Vlade ovde na čelu sa premijerkom moći da odgovori na to pitanje.
Naime, unazad više godina u Srbiji je sve manje đaka u osnovnim školama. Taj trend se nešto u poslednje vreme počeo pozitivno menjati unazad godinu-dve i zbog populacione politike Vlade Republike Srbije i uopšte dolazi do blagog porasta novorođene dece, a to znači biće i više đaka u osnovnim školama.
Ono što nas iz JS interesuje jeste da li Vlada planira, odnosno Ministarstvo obrazovanja, normalno preko Vlade, da u nekim narednim izmenama Zakona o obrazovanju uzme u obzir sledeće činjenice, naime prema sada postojećim propisima osnovne i srednje škole plaćaju materijalne troškove, plaćaju socijalna davanja, plaćaju jubilarne nagrade na teret lokalnih samouprava

34/1 TĐ/MT 17.55 – 18.05

S obzirom da naročito u onim sredinama koje su manje razvijene lokalne samouprave, gde priliv sredstava nije toliko velik da mogu da isplate sve te troškove, da li Vlada planira da te troškove preuzme, i Ministarstvo obrazovanja, kako bi na neki način pomogli tim osnovnim i srednjim školama, naročito, kažem, u ruralnim sredinama, gde je ekonomska situacija da nema dovoljnog priliva u budžet lokalne samouprave da bi mogli na vreme da isplaćuju te troškove, pa dolazi vrlo često, ovo govorim na osnovu pokazatelja koje imam, da mnoge škole budu blokirane tužbama prosvetnih radnika za isplatu putnih troškova, za isplatu jubilarnih nagrada, itd?
S druge strane, takođe se pitanje odnosi na Ministarstvo obrazovanja – da li se razmišlja, da se vratimo u neko vreme, da se planiraju kadrovi, naročito u srednjem obrazovanju i na fakultetima, da se školuju naši mladi ljudi za ona zanimanja koja ova zemlja traži, za koja ima potrebe, a ne samo da se stekne diploma neke srednje škole ili nekog fakulteta koja, nažalost, sutra služi samo kao diploma, kao dokaz da je neko negde završio neku srednju školu ili fakultet, ali u tom svom stečenom obrazovanju i zvanju, nažalost, skoro da nikada neće moći da bude zaposlen? Mislim da bi trebalo ozbiljno razmišljati u tom pravcu i o tome imati, da kažem, rešenje u nekim zakonskim predlozima.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč predsednica Vlade gospođa Ana Brnabić. Izvolite.
ANA BRNABIĆ: Hvala.
Pre svega želim da kažem da je, vi znate, i kada sam ovde predstavljala ekspoze, program Vlade Republike Srbije, ceo ovaj tim Vlade nedvosmisleno rekao da je obrazovanje jedan od osnovnih prioriteta rada ove Vlade i mogu da kažem da sam stvarno izuzetno zadovoljna svim oni što smo do sada postigli i imamo još dodatne, prilično ambiciozne planove i nastavićemo da ulažemo.
Želim ovom prilikom, takođe, da se zahvalim svim narodnim poslanicima koji su glasali za Zakon o Fondu za nauku. Prvi put smo u Srbiji osnovali Fond za nauku koji je krenuo sa radom od januara ove godine. Mi smo u budžetu za ovu godinu izdvojili nekih 500 miliona dinara samo za finansiranje Fonda za nauku, odnosno projekta i da će Ministarstvo prosvete raspisati, odnosno Fond za nauku će raspisati prvi poziv u junu ove godine. Već pregovaramo i sa Svetskom bankom i razgovaramo sa EU u vezi sa dodatnom finansijskom podrškom Fondu za nauku, tako da se ja nadam, očekujem da ćemo mi već sledeće 2020. godine čak 10 puta uvećati budžet Fonda za nauku, sa 500 miliona dinara na pet milijardi dinara. Mislim da će to biti jak signal našim mladim ljudima da se bave naukom, da ostaju na fakultetima, da ostaju na univerzitetima, da ostaju na institutima i da se vraćaju u Srbiju.
Sve zajedno sa tim što sam stvarno izuzetno ponosna što smo postali, i prošle nedelje je konačno dato i javno saopštenje od strane CERN-a, tek 23 punopravna članica CERN-a, što će mnogo značiti našim mladim ljudima koji se bave istraživanjem i naukom. To nisu ni neke zemlje članice EU, to nije ni jedna zemlja, zemlja u regionu koja je bila u bivšoj Jugoslaviji. Dakle, to nije ni Slovenija, ni Hrvatska, oni su i dalje posmatrači. Mislim da je ovo veliki uspeh za srpsko obrazovanje i za srpsku nauku.
Jako mnogo ulažemo i u reformu osnovnog obrazovanja. Ovo o čemu ste vi pričali. Meni je, rekla sam, izuzetno drago da smo mi konačno počeli, upravo kada pričamo o tome, da pripremamo naše mlade ljude za budućnost. Uveli smo u osnove škole i preduzetničko obrazovanje, uveli smo konačno i finansijsku pismenost, nadamo se da će sve više njih želeti, kao što je recimo slučaj u Izraelu, da otvaraju svoje sopstvene firme, da ne čekaju da im neko da posao, da otvaraju svoje sopstvene

34/2 TĐ/MT

firme. Zato smo od 1. oktobra uveli ove poreske olakšice za novostvorene firme od strane mladih ljudi. To će u stvari biti stub naše ekonomije u budućnosti. Preduzetništvo, fleksibilna, agilna mala i srednja preduzeća. Dakle, uporedo sa velikim, jakim stranim investitorima da imamo jedan jak sektor preduzetnika i malih i srednjih preduzeća.
Ulažemo i 100 miliona evra samo u infrastrukturu za preduzetnike, za inovacije, start – ap kompanije. Stvarno očekujem da će u naredne tri do četiri godine građani Srbije, a posebno mladi ljudi videti efekte toga.
Drago mi je da kažem, žao mi je, ministarka Đukić Dejanović je u Njujorku na sednici UN oko održivog razvoja, ministar Šarčević je morao da ode i da se pridruži predsedniku oko nekih obaveza, ali mi je drago da vam kažem da smo mi u prva dva meseca ove godine imali porast od 10%, porast rođene dece, u odnosu na dva meseca prethodne godine. Još uvek ne možemo da kažemo da je to trend i da zahvaljujući svemu onome što smo uradili, u smislu podsticaja, finansijskih podsticaja porodici sa decom, ali se nadam da je ovo dobar pokazatelj, da je sve ono što je predsednik Republike pričao o važnosti toga da imamo više dece, odnosno džaba sve ovo što radimo ako nemamo kome to da ostavimo u Srbiji, da sve to počinje da daje rezultate.
U tom smislu mogu da vam garantujem da ćemo više pažnje posvetiti ruralnim sredinama i školama u ruralnim sredinama i da ćemo videti, kako ono što nas stalno kritikuju… Sećate se kada je predsednik Vučić bio premijer i kada je rekao da ne sme više da postoje osnovne škole u Srbiji sa čučavcima i sa potpuno neuslovnim toaletima za naše najmlađe, kada su mu rekli da se mi bavimo klozetima i kanalizacijom, a onda kada sam ja počela da se bavim digitalizacijom, onda su rekli – što se ne bavite kanalizacijom. Čime god se vi bavite, oni žele da se bavim onim drugim.
Ponosna sam što se mi bavimo i kanalizacijom i digitalizacijom. Posvetićemo još više pažnje i ulagaćemo dodatna sredstva za naše najmlađe.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Petar Petrović. Izvolite.
PETAR PETROVIĆ: Moje sledeće pitanje odnosi se na energetiku i postavljam ga ministru Antiću.
Unazad nekoliko godina sa zadovoljstvom možemo da konstatujemo, ne samo mi iz Jedinstvene Srbije, nego i svi građani u ovoj zemlji, da je energetska situacija u Srbiji stabilna, da je snabdevanje strujom stabilno, da je snabdevanje gasom stabilno i u to ime ja vam čestitam, ministre, na tome da ste vrlo uspešan ministar u toj oblasti za razliku od nekih vaših prethodnika kada su imali goleme probleme u energetskoj situaciji u zemlji.
Ono što nas interesuje, a verovatno interesuje sve građane Srbije, kakva je trenutna situacija sa Južnim tokom, gasovodom? Da li smo blizu realizacije, s obzirom da ima i ovakvih i onakvih vesti, jer sam siguran da realizacijom tog projekta, izgradnjom tok Južnog toka ne samo da će Srbija biti stabilnija u snabdevanju gasom, nego će verovatno, pretpostavljam, pored toga što će država zaraditi, gas za krajnje potrošače biti, hajde da kažem, ne jeftiniji, nego imati stabilnu cenu i građani se neće plašiti poskupljenja?
Sa druge strane, postavio bih pitanje i ministru poljoprivrede gospodinu Nedimoviću, koji me ne sluša, a to je da li će Ministarstvo poljoprivrede na vreme preduzeti određene korake da ne dođe, kao što svake godine dolazi, do
34/3 TĐ/MT

razmimoilaženja između proizvođača i kupaca maline i ostalih jagodičastih proizvoda, odnosno da se već sada zna neka približna cena koju će proizvođači dobiti, da ne bi bilo blokiranja puteva, protesta, itd?
Sa druge strane, već je kraj marta, za par dana počinje i mesec april, kada će početi, odnosno stvaraju se mogućnosti za razne oluje, gradonosne oblake, itd, da li Ministarstvo preduzima neke mere u cilju boljeg snabdevanja lokalnih samouprava protivgradnim raketama, bolje plaćanje onih ljudi koji rade na tim protivgradnim sistemima?

35/1 MG/LŽ 18.05 – 18.15

S druge strane da se sve to na vreme obezbedi da ne bude posle ono da lečimo, bolje da sprečimo. Mi iz JS smatramo da uvek bolje delati, preduhitriti neke stvari, nego posle toga isplaćivati naknade štete, itd, poljoprivrednim proizvođačima koji budu oštećeni u ne daj Bože, nekoj nepogodi. Hvala lepo.
PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima ministar, gospodin Nedimović. Izvolite.
BRANISLAV NEDIMOVIĆ: Poštovani gospodine Petroviću, poštovani predsedavajući, zahvaljujem na ovom prvom pitanju, vezano za malinare, nema teže muke u ovom trenutku nego što je taj sektor. Moram izneti nekoliko činjenica, pre svega zbog javnosti, zato što se vrlo često pokušava i u politički vrtlog uplesti ova tema, a to je da u Srbiji je 2011. godine bilo 13,500 hektara pod zasadima maline, uglavnom na prostoru Zapadne Srbije, 2018. godine, imamo 23.000 hektara pod zasadima maline. Gotovo puta dva, s tim što prinos po hektaru na prostoru Zapadne Srbije pada. Ima tu nekoliko razloga za to, ali da ne ulazimo sada i ne opterećujemo čitavu priču.
Mi smo imali nekoliko godina vezanih za malinarski sektor 2013, 2014, 2015. godina, imali dobre cene, dobra tražnja, ali zbog ovog, da tako kažem, masovnog podizanja zasada u onim krajevima i od onih lica koja se time nisu bavila, mi imamo situaciju da danas na današnji dan imamo 59.000 gazdinstava koja imaju manje od jednog hektara pod zasadima maline, i uglavnom se oni nalaze na prostoru nekoliko okruga, koje uslovno nazivamo Zapadna Srbija. Jako težak problem, ove godine situacija neće sa aspekta istraživanja tržišta ništa spektakularnije biti bolja nego prethodna godina. Ali, ono što je jako važno, preko Nacionalnog saveta za malinu, koji smo formirali prethodne godine, gde radimo i sa proizvođačima i sa otkupljivačima, konačno smo došli do pravih činjenica koliki su to prinosi, kolika je cena proizvođačka. Nemojte zaboraviti da imamo jednu stvar koja se promenila, cena radne snage je skočila u zadnjih nekoliko godina, tako da trošak poljoprivrednog proizvođača koji on ima po jednom hektaru maline su znatno veći nego što je to bilo ranije, tako da oni danas idu negde do 110, 113 dinara po hektaru, ukoliko ostvarite osam tona po hektaru.
Nisam čarobnjak iz Oza, i potpuno poštujem pravila tržišne ekonomije, država ne može da garantuje nikome cenu, ali je država preduzela sve u prethodnom periodu da sa repromaterijalom, sa mineralnim đubrivima, prek nabavke goriva, smanji troškove za poljoprivrednu proizvodnju. Ove godine nameravamo da usvojimo dva zakona koji bi trebali da pomognu u razrešavanju tog problema, to je zakon o regulisanju tržišta poljoprivrednih proizvoda i da izmenimo Zakon o podsticajima.
Kako pre svega mislimo ovim zakonom da rešimo to? To da tačno znamo ko su otkupljivači, da imamo registar otkupljivača i ko će položiti, kao kod turističkih agencija depozit za taj svoj otkup, a ne da imamo one koji otkupljuju maline, pa posle uz tu tešku muku kako ih prodaju, da ne mogu da naplate. Imali smo takvih slučajeva. Ne samo za maline, sve druge voćarske kulture. Taj zakon bi trebao da se nađe pred narodnim poslanicima posle javne rasprave koja treba da krene ovih dana.
Što se tiče zakona o podsticajima, mi moramo uvesti i reorganizaciju, odnosno da finansiramo podršku onim poljoprivrednim proizvodnjama spram prostora gde one najbolje uspevaju i razvijaju se. Da li se aspekta tradicije, odnosno postojanja poljoprivrednih proizvođača, klimatskih uslova, geografskih uslova itd. Da se vratim na ovu stvar koja se tiče protivgradne zaštite. Nama je definitivno neophodan novi zakon o protivgradnoj zaštiti. Imali bi bolju sinergiju između lokalnih zajednica i državnog entiteta, ali da ne bi čekali sada taj novi zakon, šta smo krenuli da radimo. Dve vrste mera smo primenili za 2018. godinu. Prva je nabavka automatizovanih protivgradnih stanica. Mi u Srbiji imamo 13 radarskih
35/2 MG/LŽ

centara. Najopterećeniji radarski centar je Radarski centar Kolubara, koji obuhvata nekoliko okruga i tu smo imali najviše šteta, pre svega zbog gradonosnih oblaka koji dolaze, da kažem još jednom zbog javnosti, sa prostora Republike Srpske, oblaci ne poznaju granice.
Mi smo nekada u jedinstvenom sistemu protivgradne zaštite SFRJ imali taj sistem koordinacije, sada ga više nemamo. U utorak će biti zajednički sastanak Ministarstva poljoprivrede Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Srpske. Biće u Sremskoj Mitrovici održan i jedina i glavna tema će biti sistem protivgradne zaštite. Nameramo da napravimo zajednički sistem, da kolege iz Republike Srpske, iz njihovih protivgradnih stanica brane naš prostor i da imamo tu koordinaciju i mi ćemo zajedno se dogovoriti oko finansijske podrške za to.
Što se tiče nabavke automatske protivgradne stanice, već je prvih 28 automatskih protivgradnih stanica izgrađeno. Prva faza je gotova. Ta vrednost radova je bila 308 miliona dinara. One se nalaze na bukvalno prostoru koji je najizloženiji gradonosnim oblacima.
Sada, ima jedna stvar, ne možete samo fizički da se zaštite. Nije ni ta protivgradna zaštita 100%. Ni S300, kaže ministar S400 jeste, ali u ovom protivgradnom sistemu nije tako, možemo da zaštitimo 50-60%. Zato smo izmenili i Pravilnik o podsticajima za osiguranje od grada. Tako da najugroženiji okruzi, pet je takvih, od gradonosnih oblaka sada imaju povrat 70% od premije na osiguranje. Ne može jedno bez drugog. Nadam se da ćemo u naredne dve tri godine urediti ovaj sistem kompletno.
Šta podrazumeva automatska protivgradna zaštita? Nema više strelaca da mora da ide – alo, Požega, pa da zovemo onog tamo strelca, pa dok on stigne na lice mesta, pa da nikad ne znamo kada ispali raketu šta se sa njom desilo. Imaćemo preko radarskih centara kompletno sinhronizovan sistem. Imaćemo softverske sisteme koji su kompletno završeni u svakom radarskoj centru. Iz njega će se ispaljivati rakete. Imaćemo trajni dokaz o tome kakav je rezultat, a ne da gledamo gore, da li smo pogodili ili nismo. Ovo je 21. vek. Koristeći najsavremenije tehnologije mi ćemo doći do toga da u naredne dve tri godine kompletno zaštitimo prostor Republike Srbije.
Još jednu stvar da kažem, vezano je za malinare, Vlada Republike Srbije nikad neće bežati od ovog problema, ali ljudi moraju da znaju da je tržište jedino koje opredeljuje cenu. Isto kao što moraju da znaju u drugim delovima poljoprivredne proizvodnje.
Evo na primer, imali smo proizvođače svinja koji su godinu i po dana imali dobre cene, 170, 180, 200 dinara. Niko me nije zvao da me pita šta ćemo sa cenama. Sada je situacija teška, 120 dinara, ali sada svi zovu i pitaju šta ćemo. Kaže jel može država da pomogne? Ne može samo kada je dobra cena, kada je razlika 50 dinara u proizvođačkoj ceni do prodajne cene.

36/1 BM/VK 18.15 – 18.25

Ne može samo tad da se potrošački razmišlja, mora se nekad ostavljati i za crne dane, ali republičke robne rezerve će nakon zaključka Vlade Republike Srbije, sledeće nedelje, ući u razmenu po paritetu, razmene svinja za kukuruz, negde oko šest i po hiljada tona. Tako ćemo negde oko 40.000 tovljenika razmeniti za kukuruz po paritetu od 145 dinara. Isto ćemo ići i za goveda, negde po paritetu od 240, 245 dinara. Vodimo mi računa o nestabilnosti na tržištu, ali sa ovim zakonom o regulisanju tržišta poljoprivrednih proizvoda napravićemo još neke alate da možemo da reagujemo u kriznim situacijama.
Ja ne znam, prosto, da ne budem previše grub, ali moram reći, to najbolje znaju kolege iz poslaničkog kluba SPS, ako me slušaju, oni su bili neko ko je zagovarao u svojoj prošlosti centralno-planski sistem upravljanja. Najbolje me razumeju o čemu pričam, jer 2000. godine nije valjalo, petogodišnji planovi nisu valjali garantovane cene, nego je hteo neko na ulicu da uvede tržišni sistem ekonomije, da dovede Labusa da uništi liberalizacijom kompletan sistem zaštite srpske poljoprivrede i hteli tržišnu ekonomiju. Evo, sada imamo tržišnu ekonomiju. Šta sada? Sada hoćemo ono drugo.
Ljudi, mi moramo da kažemo kako stvari stoje. Stanje je teško, ali Vlada Republike Srbije će uvek naći načina da pomogne poljoprivrednim proizvođačima, ali uvek vodeći računa da je tržište jedino koje opredeljuje cenu i tu ne možemo malo da budemo u samoupravnom socijalizmu, a malo da budemo u kapitalizmu, kako nam odgovara. Evo, na primer, i time završavam, da ne mučim ovde ljude, gospodine Petroviću hvala vam na pitanju, ali da ne mučimo ljude. Dobro, samo vi aplaudirajte, a ja i dalje pričam.
Ne može to ljudi, malo otvorimo malo zatvorimo granice što se tiče trgovine. Ja znam da je nekad teško kad dođe do uvoza određenih roba u poljoprivredi, ali isto tako ako budemo mi selektivni, i samo mi kažemo kad nama odgovara, mi ćemo da pustimo, kad nam ne odgovara mi ćemo da zatvorimo granicu, pa to će i nama sutra da urade sve. Kako ćemo onda goveda da izvozimo i kako ćemo onda da imamo cenu veću za 50 evro centi nego što smo imali, 20 godina je bilo 1,9. Kakvo ćemo tržište da imamo? Ljudi malo je to sve komplikovanije nego što na prvi pogled izgleda. Ne bežimo od dijaloga ni u jednoj oblasti, ali ne može to da se danas, kad mi odgovara zatvorimo granicu, a sutra kad mi odgovara da se otvori. Gde to ima? Neka mi neko objasni gde to na ovoj planeti postoji? Ako nađe neko to rešenje, brate mili, to znači da ima bolji i pametniji, izvolite ljudi onda radite ovaj posao. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima ministar gospodin Antić. Izvolite.
ALEKSANDAR ANTIĆ: Zahvaljujem.
Dame i gospodo narodni poslanici, drage kolege, gospodin Petrović je izneo nekoliko komentara na račun energetskog sektora i postavio određeno pitanje, ja želim, pre svega, da istaknem da naš energetski sektor zaista prolazi kroz jednu ozbiljnu tranziciju, da ono što je za ovu Vladu bilo ključno da u tom periodu tranzicije našeg energetskog sektora, sadržimo punu stabilnost i sigurnost snabdevanja svim ključnim energentima, kako u privredi, tako građana.
Mislim da smo u prethodnom periodu u tome bili vrlo uspešni. Bili smo uspešni u trenucima kada smo se suočavali zaista sa neverovatnim problemima. Podsetio bih vas na poplave, kada smo imali popravljanje kolubarske kopove, a znamo i sami da 50% naše energije se generiše iz uglja koji se proizvede u „Kolubari“, a struja proizvede u Obrenovcu.

36/2 BM/VK

Uspeli smo da tu brzo reagujemo. Uspeli smo uvek da obezbedimo da naš ukupan elektroenergetski, kao i ukupan energetski sistem, budu stabilni. Sve je to posledica jednog dobrog rada u našim energetskim kompanijama, jednog stručnog rada.
Ja sam izuzetno ponosan i verujem i ova Vlada, što u proteklih nekoliko godina sve energetske kompanije u Srbiji, čini mi se, po prvi put sve energetske kompanije u Srbiji posluju pozitivno. Godinama su neke od njih bile prepoznatljive po generisanju velikih gubitaka, koje je budžet Republike Srbije hendlovao u kasnijem periodu. Od 2015. godine sve energetske kompanije u Srbiji, ponavljam, posluju pozitivno i mislim da je to značajno i da se to odrazilo na sve ukupne ekonomske parametre u Srbiji i da je bilo deo uspeha finansijskih reformi kroz koje je Vlada, na čelu sa tadašnjim predsednikom gospodinom Vučićem, sprovela ovaj brod ka jednoj uspešnijoj ekonomiji.
Mi u ovom trenutku imamo jedan ozbiljan investicioni ciklus u seriji energetike. Želim još jedanput da vas podsetim da nažalost zbog svega onoga kroz šta je naša država i društvo prošla negde tamo kraja osamdesetih, početka devedesetih, pa dvehiljaditih, da smo imali jedan ozbiljan nedostatak investicija u energetskom sektoru. Kao najbolji dokaz za to treba da posluži činjenica da je poslednji veliki elektroenergetski proizvodni objekat pušten na mrežu 1991. godine i od tada se nije ništa dešavalo decenijama. Evo, sada gotovo tri decenije nakon toga, mi imamo velike projekte, imamo velike investicije i vrlo ambiciozne planove da taj jedan gep koji smo imali brzo stignemo i da u energetskom smislu budemo dugoročno energetski bezbedni. Upravo iz tog razloga ponavljam, imam veliku podršku čitave Vlade, predsednice, predsednika Republike, da brzo i efikasno razvijamo energetske projekte, jer su oni ključ stabilnosti ukupne naše ekonomije.
Mi u ovom trenutku radimo veliki blok u Kostolcu, snage 350 megavata, investicija više od 700 miliona dolara. On bi trebao krajem 2020. godine da bude na mreži. Radimo postrojenje za odsumporavanje u Obrenovcu, koji će obezbediti dugoročnu stabilnost i proizvodnju tih blokova. Radimo modernizaciju Đerdapa, Zvornika, spremamo modernizaciju TENT-a A1, A2 i Đerdapa. Gradi se termoelektrana toplana u Pančevu, snage 200 megavata, koja bi trebala da bude gotova negde u trećem kvartalu 2020. godine. Radi se Transbalkanski prenosni koridor, radi se modernizacija rafinerije, postrojenje za duboku preradu, investicija 300 miliona evra i čitav drugi niz projekata koji, ponavljam, energetiku u tom investicionom smislu stavljaju sa infrastrukturom na prvo, drugo mesto, da kažem, u oblasti tih investicija.
Kada je gas u pitanju, to pitanje je posebno osetljivo za našu ukupnu energetsku bezbednost. Vi znate da smo mi država koja otprilike 80% svojih potreba za gasom rešava iz uvoza. Objektivno, tome treba dodati i činjenicu da nama konzum i potrošnja gasa raste kao posledica, pre svega industrijskog rasta i razvoja, želim tu da napravim jednu malu digresiju. Svaki od investitora koji dođe u Republiku Srbiju, ima samo nekoliko pitanja za nas u donošenju svojih investicionih odluka. Naravno, pore političke stabilnosti i podsticaja koje država daje, on se interesuje kakva je infrastruktura, da li je dobro snabdevanje električnom energijom i da li ima gas. Ukoliko nema gasa, ta lokacija i ta destinacija gubi atraktivnost i ti investitori traže neka druga mesta.
Mi upravo iz tog razloga imamo veliki rast potrošnje gasa. Na primer, 2016. godine je ta potrošnja bila milijardu i 750 miliona, 2017. godine dve milijarde i 2018. godine dve milijarde i 150 miliona.

37/1 MZ/VZ 18.25 – 18.35

Znači, mi smo za nekih 20-25% u poslednjih nekoliko godina povećali potrošnju gasa u Srbiji. Kada sada vratim na činjenicu da mi taj gas uvozimo, a sa druge strane da jedini pravac snabdevanja gasom koji imamo je taj pravac iz Rusije kroz Ukrajinu, preko Mađarske ka Srbiji, dovodi nas u poziciju da sa dosta pažnje, dosta opreza pratimo sva ta globalna dešavanja i pre svega moguće poremećaje u tranzitu gasa kroz Ukrajinu i da iz tog razloga ubrzano razvijamo nove gasne projekte koji će Srbiju činiti energetski bezbednom.
Mi u tom smislu imamo nekoliko projekata koji su prioritet. Jedan je interkonekcija Niš-Dimitrovgrad, drugo je interkonekcija sa Rumunijom, uzimajući u obzir da Rumunija vrlo brzo, zbog dobrih rezultata u Crnom moru, kada je proizvodnja gasa u pitanju, može postati ozbiljan izvoznik gasa i onaj ključni, to je ovaj veliki gasovod koji ste vi nazvali „Južni tok“, međutim, to više nije „Južni tok“. „Južni tok“ je bio projekat koji je razvijan do 2014. godine, on je u decembru 2014. godine zaustavljen i kao takav projekat više ne postoji.
Rusija je sa Turskom nakon toga, negde 2017. godine, krenula da razvija projekat „Turski tok“. „Turski tok“ je projekat koji je pre svega vezan za snabdevanje turskog gasa i on spaja Rusiju i Tursku podvodnim gasovodom ispod Crnog mora, odnosno po dnu Crnog mora i to je projekat koji je kapaciteta dve cevi po 15,75 milijardi, od kojih je jedna za potrebe turskog tržišta, a druga za potrebu evropskog tržišta. To je vratilo razmišljanje i vratilo fokus interesovanja i ovde u Srbiji, u Bugarskoj, Mađarskoj, mogućnost da se deo tog gasa tranzitira preko Bugarske, Srbije, prema Mađarskoj i prema centralnoevropskim gasnim skladištima, negde otprilike po ruti nekadašnjeg „Južnog toka“, ali u određenoj meri manjeg kapaciteta.
Mi smo u proteklom periodu dosta intenzivno radili po tom pitanju. Moram da kažem da sam ponosan na to što smo mnogo više radili nego što smo o tome pričali i čini mi se da smo danas u vrlo dobroj poziciji, kada je taj projekat u toku. Mi smo određene ozbiljne aktivnosti realizovali po pitanju tog projekta, sproveli sve faze zakupa kapaciteta, kao i u Bugarskoj, i komercijalno je taj projekat dokazan kroz potrebe koje su iskazale kompanije koje su zakupile kapacitet na tom novom tranzitnom pravcu. Realizovali smo čitav drugi niz mera vezano za pribavljanje dozvola. Taj projekat razvija kompanija „Gastrans“, koja je u fazi sada pribavljanja svih neophodnih dozvola za gradnju tog gasovoda, od pripremnih radova, preko polaganja cevi, izgradnje linijske infrastrukture i svih ostalih neophodnih kompresorskih objekata. Prošli su kroz taj regulatorni deo.
Podsetio bih vas, uzimajući u obzir činjenicu da je Srbija član Energetske zajednice i da je na evropskom putu, da smo mi definisali kao važan faktor da se taj projekat razvija u Srbiji kroz poštovanje Trećeg energetskog paketa. Upravo iz tog razloga kompanija „Gastrans“ je dobila izuzeće za taj projekat od određenih odredbi Trećeg energetskog paketa, ali uz poštovanje, da kažem, čitavog niza drugih mera koje Treći energetski paket definiše, to smo radili kroz izuzeće kod našeg regulatora i uz pribavljanje mišljenja kod sekretara Energetske zajednice.
Ako se setite, sekretarijat je dao uslovno pozitivno mišljenje za taj projekat i taj projekat je nakon toga dobio konačno rešenje od naše agencije. Postoje još određena dodatna usaglašavanja koja ćemo mi raditi sa Energetskom zajednicom, kako bi taj projekat bio u potpunosti u skladu sa evropskom regulativom, pre svega je vezan za likvidnost domaćeg tržišta i razdvajanje „Srbijagasa“ po energetskim delatnostima i to su neki prioriteti koje ćemo mi rešavati tokom 2019. godine.


37/2 MZ/VZ

Ono što je u ovom trenutku ključno, komercijalni razlozi i ekonomski razlozi za taj projekat postoje. Kada su u pitanju regulatorni uslovi, mi smo dali sve te ključne regulatorne elemente. Kada su u pitanju dozvole za izvođenje radova, one su u fazi pribavljanja. Kada je finansiranje tog projekta u pitanju, ono je obezbeđeno. Tako da mogu sa puno optimizma da vam kažem da se taj projekat dobro razvija. Mi očekujemo da prvi radovi na tom projektu budu otpočeti u aprilu ove godine i očekujemo da najveći deo linijskog dela tog gasovoda, kada kažem linijskog, mislim bez kompresorskih stanica, i u Bugarskoj i u Srbiji te kompresorske stanice će biti postavljene 2020. i 2021. godine, znači da taj linijski deo gasovoda u najvećoj meri bude realizovan do kraja 2019. godine. To je vrlo ambiciozan plan, ali uzimajući u obzir da postoji veliko iskustvo kompanija koje će učestvovati u realizaciji tog gasovoda, taj plan je realističan i mi ćemo vrlo intenzivno raditi na tome i naravno ovaj parlament će biti uvek adekvatno informisan o svim aktivnostima na tom projektu. Taj projekat je za Srbiju važan, on će obezbediti, ponavljam, punu energetsku bezbednost Srbije, imaćemo sigurno snabdevanje gasom, a sa druge strane Srbija će na toj mapi gasnog biznisa doći na jednu daleko bolju poziciju, kao država kroz koju će se odvijati tranzit i kao država koja će od tranzita gasa imati i određene koristi.
Još jedanput, hvala, gospodine Petroviću, na pitanju. Ponavljam, ovaj parlament će uvek biti blagovremeno i apsolutno informisan, kao što to radimo na nadležnom odboru koji je mesto na kome o svim planovima u oblasti energetike potpuno otvoreno i potpuno argumentovano govorimo. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima ministar gospodin Vulin. Izvolite.
ALEKSANDAR VULIN: Dame i gospodo narodni poslanici, već pri kraju naše današnje sednicu hoću da vam se zahvalim, u svoje ime i u ime građana Republike Srbije, zato što ste toliko strpljivi, što ste toliko uporni i što se zaista iskreno borite, što ne dozvoljavate da vas ponesu emocije i da odgovorite onim siledžijama na sve ono što su ovde radili i ono što u ovom trenutku rade.
Znate, hoću da ovo znate vi, ali na prvom mestu hoću da znaju i građani Srbije, jedan od siledžija koji nas je sačekao, koji je pokušao da zaustavi narodne poslanike i članove Vlade da rade svoj posao i da budu pred građanima Srbije, mislim na Miroslava Aleksića, bojkotuje Skupštinu, ali nije bojkotovao ni ovaj put dnevnice. Uredno je došao i prijavio se da je tu, da dobije putne troškove, da dobije dnevnicu, da ga plate građani Srbije za ono što stoji na stepeništu, što pokušava da zaustavi čestite ljude da rade svoj posao, što se bavi siledžijstvom, jedinim što znaju.
Dakle, oni jednostavno ne mogu da odole, a da ne otmu gde god im se ukaže prilika i da odnesu šta god im se ukaže prilika. Građani Srbije, da znate, danas ste mu platili da stoji na stepenicama, da prepada ljude, da saleće ljude, da laže, da pljuje, da vređa, danas ste ga platili da bude ispred Skupštine, a on se uredno prijavio da uzme vaš novac. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima kolega Petar Petrović. Izvolite.
PETAR PETROVIĆ: Zahvaljujem se ministrima na iscrpnim odgovorima.
Samo bih hteo da upoznam gospođu predsednicu Vlade sa jednim podatkom. Ona je rekla da unazad u poslednjoj godini je u Srbiji 10% više novorođene dece nego prošle godine.

38/1 JJ/MP 18.35 – 18.45

Hoću predsednice Vlade da vas samo upoznam, ali me ne slušate, dobro nema veze, pročitaćete stenogram, da od kako je JS u Jagodini preuzela upravljanje lokalnom samoupravom od 2004. godine, zbog svoje populacione politike, koju je tada uvela, svake godine iz godine u godinu se povećava broj novorođene dece i mogu da vam kažem da u ovom trenutku Jagodina je drugi grad po broju novorođene dece u odnosu na broj stanovnika. Prema tome samo da znate. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima koleginica Grozdana Banac. Izvolite.
GROZDANA BANAC: Poštovani predsedavajući, hvala vam najlepše.
Uvaženi ministri, imam pitanje za gospođu Brnabić kao predsednicu Vlade, pošto je Milan Krkobabić predsednik PUPS-a Srbije, mi smo već predložili, naša šefovica poslaničke grupe je predložila da se razmatra pitanje i reorganizacije PIO fonda, a i tehnološko-inovacionog fonda koji bi se osnovao. Molim vas to je jedno izuzetno ozbiljno pitanje, izuzetno važno i za mlade, jer je pitanje kako će da se iz budžeta isplaćuju penzije, za pet godina će biti i robotike i IT sektora i svega ostalog, znate smanjivaće se radna snaga. Treba razmišljati o povećanju penzionera i o isplati penzija koja će u budućnosti mladi morati da razmišljaju kako će i kako ćemo mi biti isplaćivani i od čega.
Predsednik Milan Krkobabić je predložio da sve relevantne, svi relevantni činioci, to znači predstavnici Vlade, predsednici političkih partija, sindikata, svi relevantni činioci da učestvuju u tom sastanku i da predlože i da daju svoje sugestije. Najlepše vas molim da zaista razmislite, mi smo vrlo svesni da ste u velikom problemu i da država zaista ima puno posla, ali se ovome zaista mora razmisliti, ja vas najlepše molim da preduzmete mere kako bi se organizovao ovaj predlog, kako bi mogao da se realizuje. Hvala vam najlepše.
(Narodni poslanik Miladin Ševarlić traži povredu Poslovnika.)
PREDSEDAVAJUĆI: Kolega Ševrliću, umesto što mi pokazujete Poslovnik bolje bi bilo da pročitate član 216. Poslovnika, pa onda pokušajte.
Reč ima predsednica Vlade gospođa Ana Brnabić. Izvolite.
ANA BRNABIĆ: Poštovana narodna poslanice, samo želim da vas uverim da već razmišljamo o ovome, imala sam jedan malo drugačiji koncept, ali svakako će mi biti zadovoljstvo da sednemo i da vidimo kako možemo da pristupimo rešavanju ovog pitanja. Dakle, mi smo 7. marta poslali delegaciju našu, bili su ljudi iz mog kabineta, bili su ljudi iz privrede, bili su ljudi iz Ministarstva finansija u Norveškoj. To smo dogovorili kada je u julu bila premijerka Norveške ovde u Srbiji. Poslali smo ih. Ja sam ih zamolila da odu i da posebno pogledaju kako funkcioniše norveški naftni fond. To je praktično njihov penzioni fond koji apsolutno ne zavisi od budžeta koji je najjači penzioni fond na svetu i jedan od najjačih fondova investicionih na svetu.
Dakle, želeli smo da vidimo kako je Norveška kada je počela da eksploatiše naftu, kada je deo prihoda od nafte izdvajala u poseban fond koji se koristio samo za penzije, a koji je takođe koristio i kao investicioni fond iz čega su oni dalje investirali pare pa su onda te pare vraćali penzijama. Naravno, to su morale da budu jako nisko rizične investicije da se ne bi igrali sa novcem penzionera ili budućih penzionera. Mogu vam reći da je bila jako, jako dobra poseta. Razmišljala sam da to gledamo kako možemo da iskoristimo sve novce od naših rudnih bogatstava, posebno imajući u vidu i to da je kod nas između 10 i 12% svetskih rezervi litijuma. Ako to pametno iskoristimo da ceo profit od toga, proizvodnje, poluproizvoda ili finalnih proizvoda odvajamo u naš neki posebni fond koji će biti nešto nalik
38/2 JJ/MP

norveškom naftnom fondu. Tako da smo razmišljali i ja sam dobila prošle nedelje izveštaj iz te posete, gledaćemo sa Ministarstvom finansija kako možemo dalje da radimo na tome i da se pripremimo. Realno, nadam se da će 2021. godine krenuti izgradnja tog hemijskog postrojenja u Loznici do 2023. godine. Od 2023. godine mi bi, ako smo odgovorna vlast morali da otvorimo tako neki fond kojim ćemo onda pokrivati sve one izazove koje danas imamo sa neodrživim sistemom penzije.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik, koleginica Grozdana Banac. Izvolite.
GROZDANA BANAC: Puno vas se zahvaljujem, s obzirom da ste vi zaista o tome razmišljali i da ste imali razumevanja. Molim vas, još jednom vam se puno zahvaljujem i meni je drago, jer zaista sam jako dugo, pre svega kao penzioner, drugo sam i majka dece i interesuje me zbog moje dece, zbog sve dece koja imaju na ovom svetu, da imaju osiguranu budućnost što se tiče, jer to je praktično fond solidarnosti. To su obligacioni odnosi, puno toga ima u tome, zato je predsednik insistirao. On je jedna od ozbiljnih predloga i ja vam se zahvaljujem da imate sluha za to, da ste već o tome razmišljali, da ste išli kao delegacija. Molim vas, najlepše, pošto je ministar u Vladi, da ćete zajedno razgovarati i da će se ipak o ovome doneti jedna zaista pozitivna odluka. Hvala vam puno.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik, Vladimir Marinković.
VLADIMIR MARINKOVIĆ: Hvala, uvaženi predsedavajući.
Poštovana premijerka, poštovani ministri, dame i gospodo narodni poslanici, imaću nekoliko pitanja za premijerku, ministra odbrane, gospodina Vulina i potpredsednicu Vlade dr Zoranu Mihajlović.
Prvenstveno bih pitao premijerku Brnabić u vezi nastavka projekta digitalizacije, šta su dalji planovi i kakvi su projekti koji se tiču procesa obrazovanja i nove školske godine koja nam predstoji? Dakle, pripreme u vezi toga, šta će se dešavati u tom smeru i tom smislu? Već su nešto moje kolege pokrile i pitale u vezi odnosa države prema mladim ljudima, prema mladim talentima i naučnicima. Znam da ste vi puno za ovih godinu i po dana uradili na tom planu i pogotovo u smislu unapređenja inovativne privrede, unapređenja sektora inovacionih tehnologija i pravljenja habova, tehnoloških parkova i definisanja Srbije kao zemlje i države znanja i obrazovanja.
Što se tiče ministra Vulina, želim da ga pitam o bezbedonosnoj situaciji u zemlji? O bezbednosnim izazovima na prostoru Kosova i Metohije i da nam kaže nešto više o tome kakvi su planovi Vojske Srbije kada je u pitanju dodatna modernizacija, imajući u vidu da je dosadašnja politika Vlade i njega kao ministra bila takva da se puno investira u novo naoružanje, u bezbednost zemlje, u obezbeđenje naših granica i naravno frontno odgovaranje na sve bezbedonosne izazove koji postoje u našoj zemlji.

39/1 VS/IR 18.45 – 18.55

Za potpredsednicu Vlade Zoranu Mihajlović pitanje koje se tiče daljeg napretka Srbije, kada je u pitanju Duing biznis lista Svetske banke i dalji prodori i napredak naše zemlje i definisanje daljih planova, kako će to izgledati u budućnosti i kako ćemo napredovati u tom veoma važnom aspektu funkcionisanja koje utiče na privlačenje stranih direktnih investicija i koje utiče na poboljšanje i pospešivanje poslovnog ambijenta u našoj zemlju.
Ja znam da je i jedna delegacija naša, već sada, trenutno u Vašingtonu, ali na sastanku sa predstavnicima Svetske banke i razgovorima koji se tiču unapređenja, poslovnog ambijenta i naše pozicije, kada je u pitanju Svetska banka, nisu kao neki koji su vas ovde i vas i premijerku i druge ministre dočekali sa transparentnim, a i nisu pokušali da vam ne daju da prođete i da dođete do ove plenarne sale, nisu otišli inkognito, nisu otišli tako kao što je otišao Dragan Đilas, a da to ne zna ni naša ambasada tamo, s obzirom da sam boravio u slično vreme nekoliko dana u Vašingtonu.
Čitam danas i vesti da se čovek sreo sa pomoćnicima, pomoćnika nekog pomoćnika, i navodno nekim kongresmenima, čija imena nismo ni čuli, tako da bih zamolio premijerku da mi kaže nešto i o tome da li će se očekivati neko zakonsko rešenje i zakonski okvir, kada su u pitanju lažne vesti i borba protiv takvih pojava koje generalno utiču na supstancu našeg društva i utiču, naravno, na sve one pozitivne procese koje se odigravaju danas. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima predsednica Vlade, gospođa Ana Brnabić.
ANA BRNABIĆ: Nije nam ostalo mnogo vremena, poštovani narodni poslaniče, postavili ste mi pitanje na moju omiljenu temu, a to je reforma obrazovanja i digitalizacija u školama, zašto mislim da je apsolutni ključ za dugoročnu konkurentnost i uspeh našeg društva i naše zemlje.
Meni je drago da kažem i da ponovim da smo mi u mandatu ove Vlade uveli, a da smo prvo uvezali sve osnovne škole u okviru bezbednog interneta u okviru akademske mreže Srbije.
Da smo uveli programiranje u petom i šestom razredu osnovne škole, da smo obučili sve nastavnike, da smo uz veliku podršku privrede, ja im se ovom prilikom zahvaljujem nabavili opremu. To je proces koji nabavke opreme, koji nikada ne staje, još uvek nemamo dovoljno opreme, još uvek nemamo dovoljno dobre opreme u školama i to nastavljamo.
Takođe smo u osnovnim školama, od ove školske godine uveli kao pilot projekat 2.000 digitalnih učionica i digitalne udžbenike koji pomažu i nastavnicima da na jedan savremeniji i zanimljiviji način približe gradivo učenicima i da učenici mnogo interaktivnije učestvuju u nastavi.
Što se tiče srednjih škola, mi smo čak pet puta povećali broj specijalizovanih IT odeljenja, što se tiče fakulteta 20% smo povećali kapacitete na tehničkim fakultetima i rekla sam već, obezbedili 100 miliona evra za infrastrukturu.
Posebno mi je drago da smo u novembru prošle godine krenuli u izgradnju Naučno-tehnološkog parka Niš, da u aprilu krećemo izgradnju još jedne laboratorijske lamele na Elektronskom fakultetu u Nišu, a da do kraja ove godine treba da se završi izgradnja Naučno-tehnološkog parka Novi Sad.
I, ja ću vas podsetiti da smo do 2015. godine, mi nismo u Srbiji imali nijedan jedini naučno-tehnološki park.



39/2 VS/IR

Mi ćemo završiti mandat ove Vlade sa tri naučno-tehnološka parka. Naučno-tehnološki park Beograd koji je krenuo da radi, kada je Aleksandar Vučić bio predsednik Vlade, a to je 2015. godine, Naučno-tehnološki park Novi Sad i Naučno-tehnološki Niš, i najmanje još tri vanredna objekta za istraživanje i razvoj u izgradnji.
Od 1. septembra ove godine, mi ćemo povezati 500 osnovnih škola na brzi internet da imaju sve učionice brzi internet, čime ćemo omogućiti 10.000 digitalnih učionica.
Ideja nam je da uz podršku kredita Evropske investicione banke projekat povezanih škola, do 2021. godine u Srbiji imamo u potpunosti digitalne škole, što mislim da će biti, u čemu ćemo svakako biti jedan od lidera u Evropi.
Mislim da je ovo jedna od stvari u kojoj smo najviše i energije i vremena i novca uložili i na to sam apsolutno ponosna. Kao što kažem, mislim da je ovo jedna od stvari koja će obeležiti mandat ovoj Vladi i koja će obeležiti našu dugoročnu konkurentnost pred nama. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima ministar, gospodin Vulin.
ALEKSANDAR VULIN: Poštovani, bez svake sumnje, glavna bezbednosna pretnja koja dolazi u Republiku Srbiju jeste pretnja koju lansiraju sa prostora KiM, neosuđeni teroristi koji danas vode privremene institucije samouprave u Prištini.
Potpuno nepredvidljivi ljudi koji su na slobodi, ne zato što su nevini, već zato što su svedoci o njihovim zločinima pobijeni.
Politika uslovljavanja taksi, čestih incidenata, napada na srpsko stanovništvo, izazivanje sukoba jeste najveća bezbednosna pretnja za Republiku Srbiju u celini i za Srbe koji žive i na prostoru KiM, i uopšte gde Srbi žive.
Sva politika šiptarskog rukovodstva jeste u tome da izazovu incident, da izazovu sukob nakon koga bi Srbija bila optužena za prekomernu upotrebu sile nakon koje bi se pozvali u pomoć veliki moćni zaštitnici.
To je sva politika šiptarskog rukovodstva. Sve što rade, uvek vodite računa o tome rade, kako bi izazvali upotrebu sile od strane Republike Srbije, njene vojske, njene policije, njenih bezbednosnih struktura i onda zakukali za pomoć i gledali da opet privuku tuđu decu da ginu za njihove ciljeve.
U ostalom, šta se drugo može očekivati od neosuđenih terorista?
Vojska Srbije će nastaviti da se modernizuje. Od 2012. godine, kada je Aleksandar Vučić postao ministar odbrane i kada je nakon toga kao predsednik Vlade počeo da obezbeđuje ekonomsku stabilnost, Vojska Srbije nije ona demolarisana i ona zapuštena vojska koja je bila pre 2012. godina, ona vojska koja nije smela da kaže na godišnjicu NATO agresije da je u pitanju NATO agresije, nego je morada da ćuti i da govori o NATO akcijama, o NATO operacijama, koja nije smela da nazove ni stvari pravim imenom, a kamoli da se jača i da se oprema.
Vojska Srbije, kao što ste videli, je jača i bogatija za 14 migova 29 koji se remontuju i koji se modernizuju. Imaćemo i tri nova helikoptera MI 17, četiri nova helikoptera MI 35. Stići će i pet novih helikoptera HA145, 30 tenkova T72 modernizovanih, 30 BRDEM-ova takođe modernizovanih.
Vojska Srbije će modernizovati i radi već na modernizaciji svojih protivvazduhoplovnih sistema KUB, modernizujemo naš avion „Orao“.
Kao što vidite, radimo da naša Vojska Srbije bude mnogo moćnija, da bude mnogo jača, ali ne samo to.


39/3 VS/IR

Mi radimo na tome da svaki pripadnik Vojske Srbije bude zadovoljniji, zato su nam plate veće nego što su ikada bile. Zato su dnevnice podignute, zato je uvedena solidarna pomoć za rođenje deteta, zato su uvedeni dodatni bonovi za ishranu za određene strukture u našoj vojsci i za određene rodove, uvedeno je, vodi se računa, na prvom mestu o svakom vojniku.
Stigli su nam novi balistički kompleti, da se pohvalim i da se obradujemo što će naši vojnici biti zaštićeni. Stigle su nove uniforme, stigle su nove čizme.
Vojska Srbije ulaže u vojnu infrastrukturu da bismo imali bolji smeštaj i zato kada vidite, a znate dobro, da kada stignu pozivi za rezervu, za one koji treba da pomognu svojoj zemlji i da budu spremni za svoju zemlju, znači da dolaze u vojsku koja je sigurna, stabilna, modernizovana, vojsku koja može da plati njihovo angažovanje, vojsku koja može da plati njihov boravak.
Sve ono što nismo radili decenijama, mi sada konačno radimo. Mi smo sada u stanju da to radimo. Sada možemo da isplatimo i nadoknade rezervistima, sada možemo da obezbedimo smeštaj, hranu, sada možemo da platimo starešine koji će brinuti o njima. To je jedini način da imate snažnu vojsku. To je jedini način da imate vojsku koja će biti u stanju da čuva svoje granice i da čuva mir.

40/1 JI/MJ 18.55 – 19.00

Vojska Srbije je u stanju da obezbedi Srbiju od svake opasnosti koja može da dođe spolja. Ali, moram još jednom da upozorim sve građane Srbije na to da glavna pretnja dolazi iznutra. Glavna pretnja dolazi od onih koji bi da naprave Majdan u Beogradu, koji bi da nas posvađaju, koji bi da se tučemo između sebe, koji bi da nateraju obične, mlade ljude da se tuku za njihove privilegije i za njihovu priliku da još jednom pljačkaju Srbiju i da još jednom rade sve ono što su radili.
To je glavna pretnja, na to vojska ne može da da odgovor. Na to mogu odgovor da daju samo građani Srbije i ja se nadam da će ga dati na izborima. Ja želim da ga daju na izborima, na fer, demokratskim izborima, kao što su uvek bili, bar od 2012. godine, bez svake sumnje.
Dakle, najveća opasnost, najveći bezbednosni problem jeste pokušaj izazivanja sukoba između Srba, između nas. Sve ostalo mi možemo da izađemo na kraj sa tim, izađemo na kraj sa tim, a sa ovim izlaze na kraj građani Srbije i izlaze tako što izađu na izbore.
Danas, ovde u parlamentu nema onih koji bi trebalo da nam kažu neki drugi pogled na svet, ali bojim se da nemaju drugu političku ideju, da nemaju program. Šta bi nam rekli? Da su ovde, kao što znate, vređali bi, pljuvali bi, mrzeli bi, na prvom mestu bi pljuvali Vučića, pa njegovu porodicu, pa onda redom. Ne bi nam dali ni jednu jedinu ideju, ne bi nam rekli zašto treba glasati za njih, ne bi nam rekli kako se to otvaraju fabrike, kako se privlače investicije, ne bi nam rekli kako da vojska bude bolja, pripremljenija, naoružanija, samo bi izneli svoju mržnju, ali i takvi treba da budu ovde i da birači vide ko od nas šta nudi, i kako nudi.
Velika je nesreća za jedan narod kada mora stalno da raspravlja o unutrašnjim sukobima. Mi nismo podeljeno društvo i nemoj da slušamo stalno tu priču da smo mi podeljeno društvo. Kakvo podeljeno društvo u kome 60 ili 55% ljudi glasa za jednu političku grupaciju. Kakvo je to podeljeno društvo? Šta je onda Nemačka, na primer, gde imate 30, 20, 30% za različite političke opcije. Pa, jel kod njih građanski rat? Mi nismo nikako podeljeno društvo mi samo imamo agresivne, mali broj veoma agresivnih ljudi koji su spremni da urade sve da bi njihove privilegije bile ponovo vraćene, da bi ponovo bili zaštićeni i da bi ponovo mogli da pljačkaju kao što su pljačkali. Ništa drugo, nema drugog sukoba. Niko od nas nije u sukobu sa ljudima koji misle drugačije, to je zdravo, to je dobro, to je korisno, ali kako da ne budete u sukobu sa ljudima koji napadaju narodne poslanike, koji upadaju u RTS, koji nose motorne testere, koji napadaju predsedništvo Republike Srbije, koji pozivaju na građanski rat, na sukobe, na Majdan, na šatore, na Ukrajinu, sa takvim ljudima vi morate da budete u sukobu, ne silom, ali snagom političkih argumenata. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima ministar dr Zorana Mihajlović. Izvolite.
ZORANA MIHAJLOVIĆ: Dobro veče svima.
Prvo, mislim da je vrlo važno znati da smo mi jedna odgovorna Vlada. Vi ste za nas kao poslanici i poslanice glasali i izglasali sve ono što mi radimo svih ovih godina i, ono što je važno da se zna, mi se svaki dan borimo za svaku investiciju, za svako radno mesto i, na kraju krajeva, to pokazuje jedan odgovoran budžet, stabilan budžet, smanjen javni dug, smanjena stopa nezaposlenosti i naše mesto na Duing biznis listi Svetske banke, jer je ta lista jako važna. Kada god neko treba da dođe u Srbiju da u našoj zemlji investira, on prvo što gleda, između ostalog, gleda upravo stanje na Duing biznis listi.

40/2 JI/MJ

Dakle, mi smo se svakog trenutka i svakog dana borili i od jedne zemlje koja je za vreme Tadića, Đilasa i ostalih, koji bi sada da budu glavni, bila negde poslednja na toj Duing biznis listi i kada niko živi nije želeo ni da dođe u našu zemlju da investira, mi smo danas zemlja, recimo, koja je samo po izdavanju građevinskih dozvola jedanaesta u svetu od 189 zemalja, koliko se gleda. Dakle, mi svakog dana radimo.
Ovog trenutka dok mi, evo, ovde završavamo poslanička pitanja, grupa iz Vlade Republike Srbije, kabineta predsednice Vlade i Ministarstva građevine je u Vašingtonu. Razgovara upravo sa predstavnicima Svetske banke kako da pokažemo šta smo još uradili u oblasti, dakle, boljeg biznis okruženja kako bi se naša pozicija u izveštaju u junu mesecu, koji će Svetska banka dati kao novim, bila još bolja.
Dakle, mi se iskreno nadamo da ćemo, kako smo i rekli, imati do sledeće godine elektronski Katastar. To znači da ćemo imati u jednom trenutku elektronsku građevinsku dozvolu, elektronske planove, kao i elektronski katastar. To znači da neće biti više nikakvih problema oko upisa vlasništva, ali isto tako i izdavanja drugih dozvola.
Ne zaboravite da na današnji dan mi imamo preko 40.000 gradilišta. Imali smo nešto ispod 1.000 gradilišta 2012. godine, tako da mislim da smo mi na dobrom putu da budemo jedna od najboljih zemalja u ovom delu Evrope na samoj Duing biznis listi. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Pošto je sada 19,00 časova, završavamo rad u delu sednice koja se odnosi na poslanička pitanja.
Zahvaljujem se svima na učešću.
Sednicu nastavljamo sutra u 10,00. časova.


(Sednica je prekinuta u 19,00 časova.)


Video (3)

Četvrtak, 28. mart 2019. | institut poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu 28.03.2019. (I)

Četvrtak, 28. mart 2019. | institut poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu 28.03.2019. (II)

Četvrtak, 28. mart 2019. | institut poslaničkih pitanja poslednjeg četvrtka u mesecu 28.03.2019. (III)



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
četvrtak, 28. mart

Ceo kalendar događaja