1. decembar 2020. Učesnici virtuelnog KOSAK sastanak u okviru nemačkog predsedavanja Savetu EU

1. decembar 2020. Učesnici virtuelnog KOSAK sastanak u okviru nemačkog predsedavanja Savetu EU

Utorak, 1. decembar 2020.

Održan virtuelni KOSAK sastanak u okviru nemačkog predsedavanja Savetu EU

Predsednica Odbora za evropske integracije Elvira Kovač, zamenica predsednice Odbora Dušica Stojković i član Odbora Enis Imamović učestvovali su na virtuelnom sastanku Konferencije odbora za evropske poslove parlamenata država članica EU (KOSAK), koji se u okviru Parlamentarne dimenzije nemačkog predsedavanja Savetu Evropske unije, održao 30. novembra i 1. decembra 2020. godine.


Sastankom su predsedavali predsednik Odbora za evropske poslove nemačkog Bundestaga Gunter Krihbaum i ministar pravde Baden-Virtemerga i predsednik Odbora za pitanja Evropske unije nemačkog Bundesrata Guido Volf. Prvog dana sastanka na dnevnom redu su bile teme kao što su ponovno pokretanje transatlantskih odnosa, rezultati nemačkog predsedavanja EU, lekcije naučene tokom pandemije KOVID-19, tj. o saradnji u EU tokom pandemije u oblasti zdravstvene zaštite, dok se drugog dana rasprava vodila o budućnosti EU, kao i o ulozi EU u svetu – sa akcentom na partnerstvo sa Afrikom.

Učesnicima KOSAK sastanka obratili su se Savezna kancelarka dr Angela Merkel, predsednica Evropske komisije dr Ursula fon der Lajen i bivši Savezni predsednik profesor Horst Kohler. Prvog dana, u okviru diskusije o lekcijama naučenim iz krize korona virusa i saradnje u EU u slučaju pandemije u zdravstvu, govorila je dr Andrea Amon, koja je od 2017. godine na čelu Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Učesnici su diskutovali o većoj nadležnosti ECDC, što je nedavno zatražio Evropski parlament, dok je Evropska komisija predstavila predloge za njegovo jačanje. Učesnici su razgovarali o poboljšanju prediktivnih kapaciteta, uspostavljanju uporedivosti između baza podataka država članica i razvoju digitalnog sistema ranog upozoravanja.

Nemačka kancelarka Merkel je analizirala rezultate nemačkog predsedavanja EU i istakla da je ono bilo u velikoj meri obeleženo merama suzbijanja pandemije KOVID-19. S tim u vezi istakla je značaj usvojenog sveobuhvatnog EU paketa vrednog 1.824.3 milijarde evra koji objedinjuje Višegodišnji finansijski okvir 2021-2027 i napore za oporavak u okviru instrumenta Next Generation EU. Pored toga, istakla je da se Evropski savet složio o opštem pristupu reformskom paketu za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) nakon 2020. godine, sa obaveznim ekošemama i pojačanim uslovljavanjem. Savet je takođe došao do delimičnog opšteg pristupa evropskom klimatskom zakonu, a da nije uspeo da se dogovori o cilju smanjenja emisije štetnih gasova. Nemačko predsedavanje podržava predlog Komisije za smanjenje emisije CO2 od najmanje 55 odsto do 2030. godine u poređenju sa nivoima iz 1990. godine i teži postizanju sporazuma Saveta o ovom cilju pre kraja godine. Govoreći o Zapadnom Balkanu, Merkel se osvrnula na zemlje kandidate i istakla da očekuje da se pregovori o članstvu sa Albanijom i Severnom Makedonijom otvore, i pored uslovljavanja Bugarske rešavanjem pitanja vezanih za nacionalni makedonski identitet, kao i da je evidentno da je Srbija učinila napredak u reformama ali je i dalje prisutan problem u odnosima sa Prištinom.

U okviru treće sesije na temu analize nemačkog predsedavanja EU, zamenica predsednice Odbora Stojković je istakla da iako smo suočeni sa posledicama svetske pandemije, vredno i dosledno radimo na ostvarenju reformi kako bismo postali ravnopravna članica EU. Srbija je otvorila 18 i dostavila pregovaračke pozicije za još pet pregovaračkih poglavlja. Očekujemo podršku svih članica EU i pozivamo nemačko predsedavanje da na Međuvladinoj konferenciji do kraja ove godine otvori barem jedno od poglavlja za koje je Srbija spremna. Smatramo da bi to bio korak napred i time bi se potvrdila privrženost Evropske unije politici proširenja. Stojković je istakla da je Srbija prihvatila da dalji tok pregovora nastavi u skladu sa novom metodologijom, i da oni nisu automatski proces, već rezultat sprovedenih reformi, od koga zavisi i naš napredak na putu ka EU. Izrazila je očekivanje da EU ostane kredibilan partner koji će kroz različite mehanizme angažovanja i prisustva u regionu, uključujući i finansijsku podršku, omogućiti da države regiona brže i efikasnije ispunjavaju svoje obaveze u procesu pristupanja EU.

Na četvrtoj sesiji pod nazivom „Budućnost Evropske unije“, predsednica Evropske komisije dr Ursula fon der Lajen otvorila je debatu o Konferenciji o budućnosti Evrope, sa posebnim naglaskom na ulozi nacionalnih parlamenata, koji su više puta zahtevali ravnopravnost sa Evropskim parlamentom. Istakla je da je potrebno uključiti nacionalne parlamente, da je učešće parlamentaraca kao predstavnika građana neophodno. Rasprava se takođe vodila o evropskom konceptu zelenog dogovora o ekonomskom oporavku, merama planiranim za oporavak i jačanje otpornosti EU, uz isticanje važne uloge EU kao globalnog lidera. Predsednica EK je istakla da će EU obezbediti vakcine za skoro 700 miliona ljudu, uključujući i građane na Zapadnom Balkanu i Africi. Govoreći o Zapadnom Balkanu naglasila je da je politika proširenja zaista važna, da je usvojena nova metodoligija i da zemlje kandidati koje ostvare napredak moraju biti nagrađene.

Predsednica Odbora Kovač je u svom obraćanju istakla veliki posao koji je Srbija do sada uradila u procesu reformi za članstvo u EU, koje ostaje strateški cilj, kao i da u ovim teškim vremenima EU treba da demonstrira snagu i spremnost da nastavi sa politikom proširenja. Izazovi su brojni i veliki, ne samo zbog trenutne pandemije korona virusa, već i pitanja nelegalne migracije i sveprisutne pretnje nove ekonomske krize. Kovač je istakla da samo zajedničkim radom možemo da navedene izazove prevaziđemo, a mi, države kandidati za članstvo smo spremne da sarađujemo sa našim partnerima iz EU na realizaciji zajedničkih ciljeva, istakla je Kovač. Imajući u vidu ciljeve i teme Konferencije o budućnosti Evrope, verujemo da postoji dovoljan prostor za učešće i doprinos država kandidata u debatama na teme kao što su klimatske promene, zaštita životne sredine, održivi rast, jednakost i socijalna pravda, regionalni razvoj, javno zdravlje, migracioni izazovi, inovacije, prava i slobode i još mnoge druge. Kovač je istakla važnost da je uključivanje parlamenata Zapadnog Balkana u debatu o budućnosti EU veoma važno.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31