21. januar 2019. Učesnice sastanka

21. januar 2019. Učesnice sastanka

Ponedeljak, 21. januar 2019.

Integracija Zapadnog Balkana u EU doprinosi regionalnom miru i bezbednosti

Delegacija Odbora za evropske integracije učestvovala je na sastanku predsedavajućih odbora za evropske poslove parlamenata država članica EU – COSAC, koji je organizovan u okviru rumunskog predsedavanja Savetu Evropske unije, u Bukureštu, 20. i 21. januara 2019. godine. U delegaciji Narodne skupštine bile su potpredsednica Narodne skupštine i članica Odbora za evropske integracije Gordana Čomić i zamenica člana Odbora za evropske integracije Ivana Nikolić.


Sastanak su otvorili predsednik Senata Parlamenta Rumunije Kalin Popesku Tarićianu i potpredsednik Donjeg doma Parlamenta Rumunije Florin Lordahe, koji su tokom svojih uvodnih izlaganja istakli da će rumunsko predsedavanje nastojati da konsoliduje probleme koji postoje unutar EU, sa posebnim akcentom na povećanje kohezije i osiguravanje konvergencije kroz instrumente višegodišnjeg finansijskog okvira.

Predsedavajući KOSAK-a i predsednica Odbora za evropske poslove rumunskog Senata Gabrijela Kretu i predsednik Odbora za evropske poslove rumunskog Donjeg doma Angel Tilvar istakli su važnu ulogu saradnje nacionalnih parlamenata u iznalaženju zajedničkog rešenja za probleme unutar i izvan EU. Izvestili su o rezultatima sastanka Trojke i predstavili nacrt programa Plenarnog KOSAK sastanka, koji se održava od 23. do 25. juna 2019. godine. Predsedavanje je pokazalo interes da učestvuje na narednom KOSAP sastanku, ukoliko dobije poziv za učešće, čime će se uspostaviti bliži oblik saradnje između KOSAK i KOSAP konferencije.

Prioritete rumunskog Predsedavanja Savetu EU predstavila je zamenik predsednika Vlade zadužena za implementaciju Rumunskog strateškog partnerstva Ana Birkal. U svojstvu predsedavajućeg, Rumunija će uglavnom imati odgovornost da unapredi pregovore Saveta o zakonodavstvu EU, da osigura kontinuitet programa EU i dobru saradnju između država članica i evropskih institucija – Komisije, Evropskog parlamenta i Saveta EU. Prioriteti rumunskog predsedavanja odnose se na unapređenje održivog i pravednog rasta za sve države članice kroz poboljšanu konvergenciju, inovacije, digitalizaciju i povezivanje; održavanje sigurne Evrope; jačanje globalne uloge EU i promovisanje solidarnosti kao zajedničke vrednosti Evrope.

Šef delegacije Narodne skupštine Ivana Nikolić je izrazila uverenje da će Republika Srbija i EU održati kontinuitet dobrih odnosa, međusobne saradnje i podrške na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji. Istakla je snažno opredeljenje naše zemlje za članstvo u Evropskoj uniji, posvećenost reformskim procesima i usaglašavanju zakonodavstva sa pravom EU, kao i doprinos postojećim inicijativama, politikama i misijama Evropske unije. Iako je nesumnjivo da proces pridruživanja i članstvo u EU predstavlja strateško opredeljenje i glavni spoljnopolitički prioritet svih zemalja regiona, poslanica Nikolić je istakla da integracija zapadnog Balkana doprinosi miru i bezbednosti, ali i prosperitetu, a da je princip solidarnosti ključan u razvoju politike proširenja. Podsetila je da je Srbija u 2018. godini otvorila četiri poglavlja, čime je ukupan broj otvorenih pregovaračkih poglavlja 16, i izrazila uverenje da ćemo nastaviti još većom dinamikom i u narednom periodu. Republika Srbija se aktivno zalaže da doprinese stalnoj težnji Unije i država članica da obezbede veću stabilnost u neposrednom susedstvu, i u tom smislu neophodno je ponuditi nedvosmislenu perspektivu pristupanja zemljama zapadnog Balkana. Pozvala je EU da uzme što hitnije i aktivnije učešće u dijalogu Beograda i Prištine, koji je blokiran zbog jednostranog uvođenja taksi od 100 odsto na robu iz centralne Srbije, čime se krši i CEFTA i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Poslednje aktivnosti Prištine kojima se vrši transformacija kosovskih bezbednosnih snaga u kosovsku vojsku, neće doprineti regionalnom miru i stabilnosti i nisu u saglasju sa vrednostima koje promoviše Evropska unija. Poslanica Nikolić je izrazila očekivanje da se EU konkretnije i efikasnije uključi u rešavanje ovog problema, jer se ovakvim potezima urušava multietnički princip mira i stabilnosti u regionu.

Veliki broj parlamentaraca osvrnuo se na perspektivu proširenja zemalja zapadnog Balkana, ističući da se napredak svake države na tom putu mora vrednovati pojedinačno.

Tokom druge sesije bilo je reči o povećanju kohezije i unapređenju konvergencije kroz finansijske instrumente EU. Evropska komesarka za regionalnu politiku Korina Kretu je istakla da kohezioni i strukturni fondovi ne smeju biti smanjeni i da kao takvi doprinose stabilnijoj makroekonomskoj politici EU, otvaranju radnih mesta i unapređenju života svih građana. Istakla je da su u programskom periodu 2014–2020. identifikovana dva osnovna cilja: investicije za rast i radna mesta i prekogranična, transnacionalna i međuregionalna saradnja.

Na KOSAK-u su učestvovale delegacije parlamenata država članica EU, delegacije parlamenata Albanije, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Turske, kao država kandidata za članstvo u EU, delegacije parlamenata Norveške, Islanda, Švajcarske i Gruzije, u statusu specijalnog gosta, kao i predstavnici Evropske komisije i Evropskog parlamenta.

Na sastanku je usvojen program 61. plenarnog KOSAK sastanka koji će biti održan od 23. do 25. juna u Bukureštu. Delegacija Odbora za evropske integracije je na marginama sastanka imala više bilateralnih susreta sa parlamentarcima iz država članica EU i regiona.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
četvrtak, 28. mart

Ceo kalendar događaja