Četvrtak, 14. septembar 2017.

23. sednica Odbora za evropske integracije

Na osnovu člana 44. stav 4. Poslovnika Narodne skupštine, Odbor za evropske integracije održao je 14.septembra 23.sednicu zajedno sa Odborom za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova, na kojoj je predstavljen izveštaj „Biti LGBTI u Srbiji“, koji je pripremljen od strane Programa za razvoj Ujedinjenih nacija (UNDP) u Republici Srbiji.


O izveštaju UNDP-a i aktivnostima državnih institucija i civilnog društva u Srbiji u borbi protiv diskriminacije prema predstavnicima LGBTI populacije govorili su Suzana Paunović, direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava, Biljana Popović Ivković, državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova, Steliana Nedera, zamenica stalne predstavnice UNDP-a, Gordana Stevanović, zamenica Zaštitnika građana za prava deteta i rodnu ravnopravnost i Goran Miletić, direktor za Evropu organizacije Civil Rights Defenders.

Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović istakla je da je važno baviti se položajem i problemima LGBTI zajednice, kao i da regionalno istraživanje UNDP-a daje priliku za upoređivanje šta jeste, a šta nije urađeno. Ona je dodala da je, prema izveštaju Visokog komesara UN za ljudska prava, Srbija, od 2011. godine do danas, zemlja koja je napravila značajne pomake u unapređenju prava i položaja LGBTI osoba. Ona je zaključila da Vlada i civilno društvo imaju sve bolju saradnju koja je rezultirala Strategijom o prevenciji i zaštiti od diskriminacije i pozvala organizacije civilnog društva da ponovo daju svoj doprinos izradi nove strategije i akcionih planova.

Biljana Popović Ivković, državna sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova istakla je da je MUP preduzeo aktivnosti na unapređenju komunikacije i saradnje sa manjinskim grupama, kao i jačanje zakonitosti u radu policijskih službenika, te je obavio obuke za jačanje njihove svesti o različitostima i suzbijanju predrasuda, kako ne bi uticali na njihov profesionalni rad. Ona je dodala da je MUP 2014. godine usvojio akcioni plan za saradnju sa udruženjima seksualno različitih osoba, sa posebnim akcentom na uvođenje oficira za vezu, odnosno, saradnju sa LGBTI zajednicom, čiji su prioriteti mere i aktivnosti zaštite LGBTI lica. Popović Ivković je navela da će MUP nastaviti sa ovom saradnjom uz konkretne predloge za zaštitu, i to kroz saradnju sa stranim policijskim službama, realizaciju projekata sa LGBTI organizacijama, saradnju sa tužilaštvom, kao i sprovođenje preventivnih mera u zajednici. Ona je ovu priliku iskoristila da pozove LGBTI osobe da prijave policiji svako ugrožavanje sigurnosti i bezbednosti, jer samo tako mogu biti zaštićeni, a počinioci procesuirani.

Steliana Nedera, zamenica stalne predstavnice UNDP-a, rekla je da ova organizacija ostaje posvećena borbi protiv diskriminacije svih ugroženih grupa. Ovo regionalno istraživanje pokazalo je da, iako ima unapređenja, seksualne manjine i dalje imaju poteškoća u ostvarivanju svojih prava u regionu Zapadnog Balkana. Ona je ocenila da je proces pristupanja EU prilika za promociju prava LGBTI osoba kroz usklađivanje zakonodavstva i uspostavljenje mehanizama zaštite ljudskih prava. Ona je pozdravila napore institucija u Srbiji za jačanje položaja LGBTI osoba u Srbiji. Iako je zakonodavni okvir zadovoljavajući, nedostaje dosledna primena antidiskriminacionih zakona, a prioriteti u narednom periodu treba da bude sistemska podrška LGBTI osobama u obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvu, kao i priznavanje istopolnih zajednica. Nedera je zaključila da se istraživanje detaljno fokusira na sve ove teme, sa ciljem identifikovanja budućih aktivnosti i njihove realizacije, a UNDP i UN ostaju posvećeni daljoj saradnji po pitanju zaštite prava LGBTI populacije.

Zamenica Zaštitnika građana za prava deteta i rodnu ravnopravnost Gordana Stevanović istakla je aktivnu ulogu institucije Zaštitnika građana u izradi Izveštaja, sa ciljem sagledavanja slike o problemima pripadnika LGBTI osoba. Ona je istakla da se LGBTI osobe slabo obraćaju Zaštitniku građana, pa se stvara slika da problema nema u ostvarivanju njihovih prava, a osnovni razlog leži u nepoverenju u institucije sistema.

Goran Miletić, direktor za Evropu organizacije Civil Rights Defenders, naveo je u svom obraćanju da 26 odsto pripadnika LGBTI zajednice kaže da su bili žrtve fizičkog nasilja, a čak preko 70 odsto njih su bili žrtva verbalnog nasilja. Počinioci su u manjem procentu nepoznata lica, dok su to u 36 odsto slučajeva školski drugovi, pa biti LGBTI u Srbiji jeste biti žrtva nasilja i diskriminacije, istakao je Miletić. On je naveo da ova populacija ima jasna očekivanja od Narodne skupštine, a to je pre svega usvajanje deklaracije protiv homofobije, na kojoj se radi i za koju veruje da postoji politička volja za donošenje. Ova populacija se zalaže za donošenje zakona koji bi rešio problem vršnjačkog nasilja, zatim zakon o regulisanju pravnog položaja trans osoba ili zakon o rodnom identitetu, kao i zakon o registrovanim partnerstvima. Miletić je pohvalio rad policije na zaštiti LGBTI osoba i ocenio da rad tužilaštva na procesuiranju predmeta nije zadovoljavajući, kao i da ključni problem ostaje pristup pravdi.

U nastavku rada Nenad Petković iz UNDP-a predstavio je izveštaj „Biti LGBTI u Srbiji“, koji je deo regionalnog projekta „Biti LGBTI u Istočnoj Evropi“ i kojim su, pored Srbije, obuhvaćene Albanija, Bosna i Hercegovina i Makedonija. Glavni rezultati istraživanja su on-line baza podataka koji se odnose na prava LGBTI osoba, procena kapaciteta LGBTI društva na Zapadnom Balkanu, podsticaj partnerstva civilnog i vladinog sektora na nacionalnom nivou i njegovo širenje na regionalni nivo. Izveštaj obuhvata analizu pravnog i političkog okvira, radno pravo i položaj na poslu, položaj u okviru oružanih snaga, pitanje zdravlja, pristup dokumentima za trans osobe i pitanje azila, pregled identifikovanih nedostataka, kao i preporuke za državne organe.

Petković je kao glavne nalaze naveo da su LGBTI osobe najdiskriminisanija grupa, zajedno sa osobama obolelima od HIV-a, pravni okvir za zabranu diskriminacije je zadovoljavajući i širok, a glavni nedostatak je njegova implementacija. Ono što su nedostaci jeste regulisanje istopolnih brakova, priznanje promene pola, evidencija i sudske presude kod zločina iz mržnje i nedostatak sistemske podrške LGBTI osobama. Na osnovu svega date su i osnovne preporuke Narodnoj skupštini, Vladi i civilnom društvu, a to se pre svega odnosi na donošenje deklaracije protiv homofobije, zakona o rodnom identitetu, propisa o građanskom partnerstvu, sprovođenje istraga o napadima na LGBTI osobe, izradu nacionalnih dokumenata u oblasti zdravstva, veću političku posvećenost poštovanju prava LGBTI osoba, unapređenje sudskih postupaka u slučajevima diskriminacije i nasilja na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, prilagođavanje obrazovnih programa i izbacivanje diskriminatorskih sadržaja prema LGBTI osobama, podizanje svesti o interseks osobama, kao i bolji pristup zdravstvenoj zaštiti i veće partnerstvo između države, civilnog sektora i lokalne zajednice.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora Nenad Čanak, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova Odbora: Ivan Karić, Zvonimir Đokić, Milorad Hadži Stošić, dr Muamer Bačevac, Tanja Tomašević Damnjanović, Milimir Vujadinović, Olivera Pešić, Dragan Veljković, Petar Jojić, Aleksandar Stevanović, Maja Videnović, Balint Pastor, mr Aleksandra Jerkov i Žarko Mićin.


Odbori vezani za ovu aktivnost


Video (1)

Četvrtak, 14. septembar 2017. | 23. sednica Odbora za evropske integracije 14.09.2017.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31