Četvrtak, 25. oktobar 2007.

U Domu Narodne skupštine održan Rouz-Rot seminar

U Domu Narodne skupštine od 25. do 27. oktobra održan je 67. Rouz-Rot (Rose-Roth) seminar koji je organizovala Parlamentarna skupština NATO-a, u saradnji sa Narodnom skupštinom Republike Srbije.



U Domu Narodne skupštine od 25. do 27. oktobra održan je 67. Rouz-Rot (Rose-Roth) seminar koji je organizovala Parlamentarna skupština NATO-a, u saradnji sa Narodnom skupštinom Republike Srbije.

Glavna tema seminara bila je: “Srbija i Evropa: Izazovi integracije“.

U ime domaćina, učesnike je pozdravio Miloljub Albijanić, potpredsednik Narodne skupštine, a moderator uvodne sednice bio je Marko Đurišić, šef Stalne delegacije Narodne skupštine pri PS NATO-a.

Obraćajući se prisutnima, potpredsednik Albijanić je istakao da je Srbija zasnovana na vrednostima koje danas dele zemlje Evropske unije i savremenog sveta. Podsetio je da je jedan od osnovnih opredeljenja EU i razvijenog sveta solidarnost i ona je Srbiji, koja je u Partnerstvu za mir i procesu približavanja evropskim integracijama, danas mnogo potrebnija nego pritisci kojima je izložena. Napominjući da su evropska integracija Srbije i status Kosova i Metohije odvojene stvari, Albijanić je istakao da je kompromis ključna reč za rešavanje budućeg statusa Pokrajine i od toga se ne sme odustati.

Na početku rada, prisutnima se obratio Žoze Lelo (Jose Lello), predsednik Parlamentarne skupštine NATO-a. Upozorio je da postoji opasnost po stabilnost u regionu ukoliko se ne reši stanje na Kosovu i Metohiji, jer bi opasna situacija mogla da zahvati i sve susedne zemlje. Rešenje budućeg statusa Kosmeta nije vojno pitanje, već političko i Alijansa želi da se nađe kompromisno rešenje koje će uzeti u obzir interese obeju strana, izjavio je predsednik PS NATO-a.

Kai Eide je (Kai Eide), politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške rekao je u uvodnom izlaganju da se pregovarački proces o statusu Kosova ne može okončati dok sve opcije ne budu razmotrene. Istakao je da rešenje statusa Kosova, zasnovano na Rezoluciji SB UN, jeste najbolje, pošto bi svako drugo počivalo na kontroverznoj pravnoj osnovi i bilo bi politički sporno pitanje.

Džudi Bat (Judy Batt), iz Evropskog instituta za bezbednosne studije govorila je o odnosu zapadnog Balkana i Evrope i o postizanju stabilnosti regiona putem integracija, a o Srbiji i Partnerstvu za mir izlaganje je imao Jaroslav Skonječka (Jaroslaw Skonieczka), direktor NATO Direkcije za evroatlantske integracije i partnerstvo.

* * *

Drugog dana rada, u centru pažnje učesnika seminara bili su Kosovo i Haški tribunal. Govoreći o određivanju konačnog statusa Kosova, Stiven Šuk (Steven Schook), zamenik šefa UNMIK-a naveo je da postojeći status nije održiv i dodao da se UNMIK oslanja na Rezoluciju SB UN 1244, ali i izveštaj Kaija Ejdea koji govori da taj proces treba da se završi. UNMIK očekuje precizne odluke i preporuke posredničke trojke, rekao je Šuk i izrazio očekivanje da će Beograd odigrati ulogu i neće dozvoliti podrivanje stabilnosti na Kosovu.

Zamenik ministra za Kosovo i Metohiju Ljubomir Kljakić je ocenio da jednostrano proglašenje nazavisnosti Kosova nije nužan ishod za status pokrajine, ali je verovatan i upozorio da će se, ukoliko stav Srbije bude ignorisan, duboka kriza oko rešavanja ovog pitanja još više produbiti.

Govoreći o tome da li je multietničko društvo na Kosovu moguće, direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić je rekao da su u kosovskoj realnosti etničke zajednice konfrontirane i podeljene i da na Kosovu postoji sukob oko kontrole teritorije. Posebno je upozorio da nerešavanje statusa Kosova izaziva posledice i u Srbiji koje se odnose na odvajanje ili rezerve prema NATO ili integracijama ka EU.

Goran Bogdanović, poslanik u Narodnoj skupštini i privremenoj Skupštini UNMIK/Kosovo i član pregovaračkog tima je istakao da predlog Srbije o decentralizaciji nije podela ni odvajanje po etničkim principima već zalaganje za multietničnost, odnosno da u većinskim srpskim opštinama živi 30 odsto pripadnika ostalih nacionalnosti.

Na seminaru je učestvovala Karla del Ponte (Carla del Ponte), glavna tužiteljka Haškog tribunala koja je govorila o Haškom tribunalu i nasleđu prošlosti. Naglasila je da će od Evropske unije zatražiti da potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji sa Srbijom uslovi završetkom saradnje sa Tribunalom, ali i da je spremna da EU obavesti o svakom napretku i saradnji. Del Ponteova je rekla da je od srpskih zvaničnika dobila snažna uveravanja da postoji puna politička volja da se okonča ta saradnja i da se veoma brzo nada pozitivnim rezultatima.

O ovoj temi govorio je i Rasim Ljajić, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom. On je ponovio da u Srbiji postoji politička volja za saradnju sa tim sudom i da Srbija trpi najveću štetu zbog činjenice da haški begunci nisu uhapšeni, jer je u interesu zemlje da se pravda zadovolji. Ljajić je rekao da 86 odsto građana Srbije smatra da je Tribunal politička, a ne pravna tvorevina i poručio da će, iako nema naklonosti javnosti zbog saradnje sa tim sudom, u tome istrajati, jer je to u interesu građana Srbije i preduslov pomirenja među zemljama u regionu.

* * *

Trećeg dana rada, učesnici seminara razgovarali su o reformi odbrane u Srbiji. O ulozi NATO-a u sprovođenju reformi odbrane govorio je Frenk Boland (Frank Boland), direktor Direkcije za planiranje NATO snaga, a izlaganja su podneli Dragan Šutanovac, ministar odbrane Republike Srbije i Zdravko Ponoš, načelnik Generalštaba Vojske Srbije.

Govoreći o reformi sistema odbrane Srbije, Boland je ocenio da je do sada urađeno mnogo, ali je i podsetio da još nisu usvojeni zakoni o odbrani i o vojsci. NATO savez je veoma angažovan u procesu reforme sistema odbrane u Srbiji, rekao je zvaničnik ovog vojnog saveza i naglasio da je važno da oružane snage budu efikasne i pod demokratskom kontrolom

U svom izlaganju ministar Šutanovac je ocenio da je da je tokom sprovođenja reformskih procesa u Vojsci Srbije kapacitet odbrane zemlje podignut na opšte prihvatljiv nivo i da se ovi procesi sprovode radi usklađivanja sistema odbrane Srbije sa novim izazovima i pretnjama. Ukazao je da je stvaranje ekonomski održivog sistema odbrane sa demokratskom i civilnom kontrolom, sposobnog da se uključi u integracione tokove, takođe razlog za sprovođenje reformskih procesa. Istićući da je cilj reformi stvaranje efikasne, moderne i brojčano manje vojske, Šutanovac je ukazao i na neophodnost donošenja odgovarajućih zakonskih i normativnih akata.

Načelnik Generalštaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš je rekao da će u narednom periodu prioriteti u reformi vojske biti usmereni na unapređenje obuke, potpunu profesionalizaciju, tehničku modernizaciju i unapređenje socijalnog položaja pripadnika vojske.

U radu seminara učestvovalo je oko 140 predstavnika dvadeset zemalja članica i pridruženih članica Parlamentarne skupštine NATO-a, kao i predstavnici velikog broja ministarstava, međunarodnih organizacija i institucija, ambasada, instituta i nevladinih organizacija.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31