4. novembar 2021. Prof. dr Žarko Obradović na sastanku Odbora za politička pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope

4. novembar 2021. Prof. dr Žarko Obradović na sastanku Odbora za politička pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope

Petak, 5. novembar 2021.

Prof. dr Žarko Obradović učestvovao na sastanku Odbora za politička pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope

Prof. dr Žarko Obradović učestvovao je 4. novembra 2021. godine na sastanku Odbora za politička pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, koji je održan u Budimpešti.


Na sastanku su razmenjena mišljenja članova Odbora o evropskim perspektivama Zapadnog Balkana, uz onlajn učešće komesara za susedstvo i proširenje Evropske komisije Olivera Varheljija.

Komesar Varhelji je istakao da je EU na nedavno održanom samitu EU i Zapadnog Balkana, u okviru slovenačkog predsedavanja, ponovo potvrdila svoju posvećenost procesu proširenja. Naveo je da su vladavina prava, ekonomske reforme i funksionisanje demokratskih institucija ključne za napredak država kandidata u procesu proširenja. Izneo je očekivanje i spremnost Evropske komisije da se tokom slovenačkog predsedavanja otvore klasteri tri i četiri u pregovorima sa Srbijom.

Prof. dr Žarko Obradović je naveo da se tokom godina, na žalost, entuzijazam za ulazak u EU smanjivao u zemljama Zapadnog Balkana, a da su krize u okviru EU učinile da Brisel pažnju preusmeri na neke druge regione i sopstvene probleme.

„Smatram da veći deo odgovornosti leži na institucijama Evropske unije i politici koju vode pojedine države članice. Uprkos čestim najavama, politika proširenja nije visoko na agendi Evropske unije. Pored toga EU često menja kriterijume proširenja. To značajno usporava proces pregovaranja i što je još gore otvara vrata članicama Evropske unije da zbog svojih posebnih interesa bukvalno ucenjuju zemlje Zapadnog Balkana na putu ka EU.

EU gubi autoritet jer ne želi da reaguje na otvorena pitanja od značaja za ukupnu situaciju na Zapadnom Balkanu, čak i u slučajevima kada je Brisel potpisnik nekih sporazuma. Najbolji primer za to je Briselski sporazum između Beograda i Prištine, potpisan 2013 godine. Već osam godina Priština ne želi da sprovede odredbe o Zajednici srpskih opština, a Brisel ne reaguje iako je garant sprovođenja ovog Sporazuma“, zaključio je Obradović.

U diskusiji članova Odbora za politička pitanja i demokratiju preovladao je stav da je prošlo mnogo vremena od otvaranja evropske perspektive za države Zapadnog Balkana, da je u međuvremenu učinjen mali napredak, te da mora doći do ubrzanja procesa evropskih integracija.

Odbor za politička pitanja i demokratiju Parlamentarne skupštine Saveta Evrope izabrao je u septembru Jorgosa Papandreua, za izvestioca Odbora koji će sačiniti izveštaj Parlamentarne skupštine Saveta Evrope o evropskim perspektivama Zapadnog Balkana.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
petak, 19. april