Sreda, 11. oktobar 2006.

Predsednik Marković govorio u Parlamentu Republike Mađarske povodom proslave 50. godišnjice mađarske revolucije 1956. godine

Na poziv predsednice Parlamenta Republike Mađarske Katalin Sili, predsednik Narodne skupštine Republike SrbijePredrag Marković prisustvovao je danas obeležavanju 50. godišnjice mađarske revolucije 1956. godine.



Na poziv predsednice Parlamenta Republike Mađarske Katalin Sili, predsednik Narodne skupštine Republike SrbijePredrag Marković prisustvovao je danas obeležavanju 50. godišnjice mađarske revolucije 1956. godine. U Parlamentu Republike Mađarske održana je Memorijalna sednica kojom je predsedavala predsednica Katalin Sili i na kojoj su učestvovali predsednici i predstavnici parlamenata 24 države.

Na početku memorijalnog dana 1956-2006. u Mađarskom Parlamentu predsednik Narodne skupštine obratio se sledećim rečima:

«Čast mi je da treći put, treću godinu zaredom, boravim u ovom domu. Prvi put sam došao da vam čestitam ulazak u Evropsku uniju, a danas da obeležimo ovaj, veliki, ali i težak datum za Mađarsku. 1956. godina je i godina žrtava i godina izbeglica i da vam potvrdim da ga ne obeležava samo Mađarska, već na mnogo načina i Srbija.

Kroz osam dana ćemo predsednica Sili i ja na Paliću, pored Subotice, otkriti obeležje na mestu najvećeg prihvatnog kampa za izbegle iz Mađarske 1956. godine.

U Srbiji se sećanje na 1956. godinu obeležava kao spomen solidarnosti. Između država i između naroda. Posle teških datuma moramo na najviši nivo da podignemo datume solidarnosti i tolerancije, jer kao što je 1956. bio ideal demokratija i nezavisna država, danas je tom idealu, da bi bio potpun, važno dodati ljudska i manjinska prava. Jer, Srbi i Mađari ne žive jedni pored drugih, oni žive zajedno.

Već tri godine, gospođa Sili i ja lično, ali i naši Parlamenti, a sada sve više i lokalne i regionalne samouprave, sprovodimo programe tolerancije. I imamo dobre rezultate, i razmenjujemo savete i iskustva, i dajemo lični primer. Pri tome, naše države se suočavaju sa različitim problemima jer plaćamo, zajedno sa građanima, cenu neophodnih promena.

Dame i gospodo, Srbija ima sreću da u njoj živi veliki broj Mađara. I zato sam ponosan što se u novom Ustavu Srbije, koji građani treba da potvrde 28. i 29. oktobra, garantuje da se dostignuta manjinska prava ne smeju smanjivati, što se vraća imovina lokalnoj samuopravi i jača regionalni razvoj i što imamo zakon koji garantuje ulazak velikog broja poslanika mađarske nacionalnosti u budući Parlament.

Mađarska, nažalost, nema sreću da je očuvala značajnu srpsku manjinu. I zato verujem da će Mađarska, kada pristupi promeni ustava, naći način da u ovaj dom uđe i neki poslanik srpske nacionalnosti.

Delimo potrebu za evropskim standardima i integracijama, kao što delimo odgovornost za regionalnu stabilnost – ali dok čuvamo samopoštovanje moramo da čuvamo i visoko podignutu zastavu solidarnosti.

Zato i danas, ovde, hoću da se zahvalim svima, koji na tome, i u Srbiji i u Mađarskoj, i u vašim zemljama uvaženi predsednici, iskreno rade.».

Nakon Memorijalne sednice predsednici i predstavnici parlamenata odali su počast žrtvama revolucije polaganjem venaca na memorijalno spomen obeležje, grob Imre Nađa i grob neznanog junaka na Novom groblju u Budimpešti.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31