25. novembar 2017. Učesnici 16. sednice Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

25. novembar 2017. Učesnici 16. sednice Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

Subota, 25. novembar 2017.

16. sednica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

Na sednici održanoj 25. novembra, van sedišta Narodne skupštine u Kruševcu, članovi Odbora razgovarali su o razvijanju i licenciranju novih usluga socijalne zaštite u zajednici, sa posebnim osvrtom na udruženja osoba sa invaliditetom i udruženja hranitelja.


Predsednica Odbora dr Vesna Rakonjac navela je da je Zakonom o socijalnoj zaštiti uspostavljen novi koncept razvoja socijalne zaštite u čijem su fokusu usluge socijalne zaštite i dodala da Zakon omogućava da pružaoci usluga socijalne zaštite mogu biti iz javnog, privatnog i civilnog sektora.

Zakonom o socijalnoj zaštiti uvedeno je obavezno licenciranje stručnih radnika i pružalaca usluga i definisani su mehanizmi kontrole. Licenciranju podležu organizacije socijalne zaštite koje pružaju dnevne usluge u zajednici, usluge porodičnog smeštaja i usluge domskog smeštaja.

V. d. pomoćnika ministra u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Miloš Janković upoznao je članove Odbora sa podatkom da su namenski transferi nova kategorija koja je uvedena 2016. godine i da je predviđeno da budžetom za 2018. godinu, sredstva za ovu kategoriju budu uvećana za oko osam odsto, odnosno da iznose 750 miliona dinara. Sredstva u formi namenskih transfera bi bila prosleđena lokalnim samoupravama i organizacijama koje pružaju usluge socijalne zaštite. Izneo je podatak da je u 2016. godini registrovano 122 lokalne samouprave, u 2017. godini 123 koje su kategorizovane za korišćenje namenskih sredstava. Zaključak iz 2016. godine je, da je od 122 lokalne samouprave 16 trebovalo sredstva, koja nisu iskorišćena a ni vraćena u budžet, 43 lokalne samouprave su sredstva koristile polunamenski, dok su ostale iskoristile sredstva namenski, u skladu sa Zakonom.

Miloš Janković je istakao da je u periodu od 2013. do kraja novembra 2017. godine izdato 329 licenci od strane Ministarstva za pružanje usluga socijalne zaštite. Govoreći o privatnim domovima koji imaju licencu za rad, istakao je da će cena na mesečnom nivou iznositi 32.700 dinara i da će korisnik usluga koji ima primanja niža od navedene cene, moći da koristi usluge privatnog doma, tako što će država koristeći sredstva predviđena za ove namene sufinansirati razliku u ceni.

Povodom druge tačke dnevnog reda, podrška izradi socijalnih karti – analiza stanja socijalnih potreba, dr Vesna Rakonjac je istakla da će pomoću socijalnih karti korisnici lakše doći do svojih prava. Takođe, navela je da će se umrežavanjem centara za socijalni rad, fonda PIO, nacionalne službe za zapošljavanje, poreske službe i ostalih relevantnih institucija omogućiti da se svi podaci o građanima, počev od matičnog broja, imovinskih prihoda i poreza nađu u jednoj bazi podataka.

U nastavku rada, Miloš Janković informisao je članove Odbora o trenutnoj fazi projekta izrade socijalnih karti i naveo da je plan da projekat bude završen do kraja 2018. godine. Cilj izrade socijalnih karti je da se pružaocima usluga socijalne zaštite omogući lakši uvid u bazu podataka, u cilju da se korisnicima socijalnih usluga pruži adekvatna pomoć.

U nastavku sednice, članovi Odbora razgovarali su o jačanju povezanosti između institucija u reagovanjima na slučajeve porodičnog nasilja. Tom prilikom, dr Vesna Rakonjac je istakla da svaki vid nasilja, psihički, fizički, seksualni i ekonomski, predstavlja krivično delo za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju i do 40 godina i dodala da se krivičnim delom smatra i zloupotreba roditeljskog prava. Predsednica Odbora je navela da pored pravosudnih organa u slučajevima porodičnog nasilja, a naročito kada su žrtve deca, mogu da intervenišu i centri za socijalni rad. Detetu koje je žrtva nasilja, centar za socijalni rad može postaviti privremenog staratelja ili dete privremeno izdvojiti iz porodice kada se proceni da je to neophodno u cilju njegove zaštite i pre odluke suda, istakla je dr Rakonjac. U nastavku izlaganja, navela je da je neophodna saradnja policije, suda i centara za socijalni rad kako bi se izvršila procena rizika od nasilja, odnosno prepoznalo nasilje u porodici.

Predsednik Osnovnog suda u Kruševcu Slobodan Ivanović istakao je da kolektiv i sudije u Osnovom sudu u Kruševcu imaju nulti stepen tolerancije prema svim oblicima porodičnog nasilja i dodao da je u praksi moguće delovati isključivo u saradnji sa državnim organima, policijskom upravom, tužilaštvom i centrom za socijalni rad.

Kada je u pitanju postupanje po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici, podneto je ukupno 136 predloga za produženje hitne mere, dok je u 133 predmeta doneta odluka o produžavanju hitne mera, kao što je mera privremenog udaljenja učinioca iz stana ili zabrana kontaktiranja i prilaska žrtvi nasilja, naveo je Slobodan Ivanović.

U izlaganju je učestvovao i predstavnik policijske uprave Kruševca Ivan Milenković i tom prilikom istakao da je u cilju kažnjavanja i sprečavanja nasilja u porodici, neophodno jedinstveno postupanje svih državnih organa. Dodao je da je hitnost po postupanju najbitnija uloga policijske službe i naveo da je od 1. juna ove godine, kada je i Zakon o sprečavanju nasilja u porodici stupio na snagu, prijavljeno 500 slučaja nasilja u porodici. Novim Zakonom policija ima mogućnost da nasilniku izrekne dve hitne mere, koje ranije nisu bile predviđene a to su privremeno udaljenje učionioca iz stana i mera koja se odnosi na zabranu učioniocu da kontaktira žrtvu nasilja.

Članovi Odbora i predstavnici relevantnih institucija vodili su konstruktivnu raspravu i zaključili da je neophodno da zajedničkim delovanjem učestvuju u primeni zakonskih rešenja, kao i da se najslabije karike zakona uoče i isprave u cilju dobrobiti građana Srbije.

Odbor je ovu sednicu održao van sedišta Narodne skupštine, u Kruševcu, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), u okviru projekta „Jačanje nadzorne uloge i javnosti u radu Narodne skupštine”.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora dr Vesna Rakonjac, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora Milanka Jevtović Vukojičić, Prim. dr Branimir Rančić, Prim. dr Vlado Babić, Bojan Torbica, Dragan Savkić, Vesna Nikolić Vukajlović, Ljupka Mihajlovska, dr Predrag Jelenković, Milena Ćorilić, Tatjana Macura i Enis Imamović.

Sednici su prisustvovali i državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nenad Nerić i direktorka Centra za samostalni život osoba sa invaliditetom Gordana Rajkov.


Odbori vezani za ovu aktivnost


Video (1)

Subota, 25. novembar 2017. | 16. sednica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva 25.11.2017.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31